Борба, 09. 11. 1991., стр. 2
Rim. — Paket restriktivnih mera koje je juče u Rimu usvojio Savet ministara Evropske zajednice namenjen je „u principu“ onim jugoslovenskim republikama koje „ne prihvataju mirovni proces EZ“ i načela uređenja zemlje, postavljena na mirovnoj konferenciji u Hagu. To je juče na konferenciji za novinare, održanoj posle sastanka ministara inostranih poslova dvanaestorice, saopštio predsedavajući EZ Van den Bruk. Holandski ministar i predsednik Konferencije o Jugoslaviji lord Karington rekli su da su mere kojima se sa Jugoslavijom obustavlja ekonomska saradnja i Jugoslavija isključuje iz opšte liste preferencijala, posledica „ugroženog pregovaračkog procesa“ na mirovnoj konferenciji u Hagu. „Uzimajući u obzir stanie na terenu i tekuću situaciju na frontu и Jugoslaviji, kao i neprihvatanje načina rešenja krize, odlučili smo se za restriktivne mere protiv Jugoslaviie“ — rekao je Van den Bruk.
Paket tih mera, koje bi trebalo
2 SUBOTA — NEDELJA 9-—10. NOVEMBAR 1991. GODINE
DOGADAJ DANA
EUBOPSKA ZRJEDNICR ZAVODI EKONOMSKU BLOKRDU JUGOSLRUUE
Van den Brik i lord Karington saopštili da su restriktivne mere namenjene „ti principu“ onim republikama koje „ne prihvataju mirovni proces EZ“ & Nigde se izričito ne pominje nijedna republika & Jedini izlaz iz krize „u pregovorima i odusta-
janju od upotrebe sile“
da na snagu stupi već danas, obuhvaia suspenziju sporazuma o trgo·vinskoj saradnji sa Jugoslavijom, njeno isključivanje iz sistema opšte liste preferencijala, formalnu suspenziju Jugoslavije iz učešća u programu PRARE namenjenog, zemljama Istočne Evrope i uvođenje limita na tekstilne kvote.
Takođe je odlučeno da ministri EZ zatraže od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da preuzme korake za uvođenje naftnog embarga prema Jugoslaviji. Ujedinjene nacije, rekao je Van den Bruk, trebalo bi i da kontrolišu sprovođenje već ranije donetog embarga na isporuku oružja Jugoslaviji.
U paketu mera usvojenom juče.
u Rimu ne pominje se nigde izričito nijedna ijugoslovenska republika. U obrazloženju tih mera Van den Bruk je naglasio da će se one sprovoditi u principu, što znači zavisno od toga kako se koja strana u sukobu bude „ponašala na terenu“ i za pregovaračkim stolom. Na direktno novinarsko pitanje o tome na koje se jugoslovenske re-
|
зајам
renciji za štampu u Rimu
publike restrikcije EZ odnose, Van den Bruk je odbio direktan odgoVOF. Pozitivne, takozvane kompen-
Dokument sa vanrednog zasedanja ministarske konferencije о еу ropskoj političkoj saradnji u Rimu
Rim. — Evropska zajednica i zemlje članice održale su vanredno ministarsko zasedanje u Rimu jučv, 8. novembra 1991. da ' bi ocenile krizu u Jugoslaviji. Primili su k znanju ocenu, koju je lord Karington podneo na 8. plenarnom „zasedanju Haške konferencije o Jugoslaviji 5. novembra. i
Duboko su zabrinute zbog činjenice da sukobi i krvoproliće, kojeg niko nije pošteđen, traju uprkos sporazumima o obustavi vatre. S tim u vezi, skrenule su pažnju na neprihvatljive pretnje i upotrebu sile protiv stanovniš-
lučile da preduzmu sledeće meте: — da se odmah prekine зргоvođenje Sporazuma o trgovini i saradnji sa Jugoslavijom i da se isti Sporazum ukine,
— da se ponovno uvedu kvantitativni limiti za tekstil,
— da se Jugoslavija izbriše sa spiska korisnika generalnog sistema preferencija,
— da se formalno ukinu sve beneficije na osnovu programa
„Рћаге“. Jugoslavija nije pozvana da učestvuje na sledećoj ministar-
Grčka traži nadoknadu
Brisel. — Odluku o sankcijama protiv Jugoslavije ministri Evropske zajednice doneli su juče u Rimu, u okviru političke saradnje 12 vlada, i ona mora biti potvrđena od strane Ministarskog saveta
Sledeći sati — ukoliko se dvanaestorica odluče za „pismenu proceduru“ koja ne iziskuje službeno sazivanje saveta i dopušta da odluka bude donesena i putem njihovih direktnih konsultacija. U drugom slučaju — sačekaće se do ponedeljka, kada se u Briselu sastaju ministri privrede i finansija EZ.
Po ubrzanom postupku rešavaće se i zahtev Grčke da joj njeni partneri iz EZ nadoknade teške gubitke koje će ona pretrpiti zbog
ekonomske biokade Jugoslavije,
tva Dubrovnika. Pored toga, nije poštovana obaveza o deblokiranju kasarni i povlačenju snaga JNA koju su strane potpisale 18. oktobra u Hagu i potvrdile 5. novembra.
Evropska zajednica ı zemlje članice potvrđuju da su upotreba sile i politika svršenog čina radi promene granica iluzija i da ih Zajednica i zemlje članice nikada neće priznati.
Sa velikom zabrinutošću Zajednica i zemlje članice su takođe konstatovale da osnovne elemente predloga, koje je lord Karington podneo u ime „dvanaestorice“, sa ciljem.da se postigne celovito političko rešenje, nisu podržale sve strane. Kao posledica toga, dovedeni su u pitanje pregovori.
U svetlu ozbiljnosti situacije, Zajednice i zemlje članicc su od-
skoj konferenciji „grupe-24“, 11. novembra 1991.
Pored toga, Zajednica i njene članice traže od onih država članica, koje su takođe i članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, da pozovu Savet bezbednosti da postigne sporazum o dodatnim merama kako bi se pojačala delotvornost embarga na OružJe.
Takođe su odlučile da na 158 način pozovu Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija da preduzme nužne korake ka uvođenju embarga na naftu.
Dodatne ekonomske ı političke mere su u razmatranju kako bi se sprovele kada ı gde bude potrebno.
Zajednica. i zemlje članice su odlučile da. će pozitivne, kompenzacione mere: biti primenje-
Sf
ne u odnosu na one strane koje budu sarađivale na miroljubiv način radi celovitog političkog rešenja na temelju predloga Evropske zajednice.
Zajednica i zemlje članice ostaju čvrsto opredeljene za takvo celovito političko rešenje. Naglašavaju da je jedini izlaz iz krize putem pregovora dobre volje bez upotrebe sile.
U tom pogledu podsećaju da
je priznavanje nezavisnosti onih.
republika, koje to žele, jedino zamislivo u okviru celovitog rešenja, koje će obuhvatiti odgovarajuće garancije za zaštitu prava čoveka i prava nacionalnih i etničkih grupa. Pozivaju zainteresovane strane da pripreme odmah pravne odredbe u tom cilju. Zajednica i zemlje članice takođe su krajnje zabrinute zbog humanitarnih aspekata jugoslovenske krize i insistiraju da sve strane, koje su uključene, dozvole vanrednu pomoć, koja treba da stigne do onih zajednica kojima je potrebna i lica koja su zbog sukoba raseljena. Trebalo bi sve strane podsetiti na njihovu ličnu odgovornost za розтоуапје osnovnih humanitarnih standarda, koje utvrđuje Zenevska konvencija.
Uprkos upornom kršenju obustava vatre, Konferencija je jedino mesto gde razgovori O miroljubivom rešenju mogu da se vode među svim stranama.
U svetlu gore rečenog, Zajednica i zemlje članice upućuju hitan apel zainteresovanim stranama da stvore nužne uslove za nastavak Konferencije u što kraćem roku. Pozivaju sve zemlje da podrže ove stavove.
Aneks
Ukoliko privreda neke zemlje članice bude ozbiljno ugrožena merama protiv Jugoslavije, onda će Zajednica i zemlje članice pokazati svoju solidarnost preduzimanjem efcktivnih i konkretnih korektivnih mera prema takvim zemljama članicama
MERE „U PRINCIPU“: Lord Karingion i
zacione mere koje bi trebalo da pomognu onim republikama u Jugoslaviji koje prihvataju plan EZ, nisu posebno razmatrane. О tome će se,
Svi će biti kažnjeni
BORBR
rekao je holandski ministar, takođe razgovarati „zavisno od razvoja situacije u Jugoslaviji“. Jedini izlaz iz sadašnje krize je u „pregovorima i odustajanju od upotrebe sile“, dodao je on.
Ministar Van den Bruk je rekao.
da će EZ slično postupiti i prema zahtevima Slovenije i Hrvatske za priznavanjem nezavisnosti. „Sistem pozitivnih mera primenjuje se takođe u principu“, rekao je on na
__pitanje novinara da li se „Hrvatska
kandidovala za kompenzacionu zaštitu“.
Holandski ministar je podsetio da je u Briselu pre dva dana odlučeno da Jugoslavija ne bude pozvana na sastanak „Grupe 24“ koji sledeće nedelje treba da se održi u tom gradu.
O eventualnim dodatnim restriktivnim merama prema Jugoslaviji biće u okviru EZ razgovarano „ukoliko i kada se za to pokaže potreba“, rekao je još Van den Bruk.
Predsednik mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Karington uputio je apel i svim stranama u jugoslovenskom sukobu da stvore hitne i neophodne uslove za nastavak mirovne konferencije. „Sve jugoslovenske republike želele su nastavak konferencije u Hagu“, rekao je on. „Mi ćemo nastaviti da budemo u kontaktu sa svim zainteresovanim stranama“. Konferenci-
ja će, rekao je on, biti nastavljena kada se za to budu stvorili uslovi“...
(Tanjug)
Odstupajući, privremeno, od podele jugo-republika na „dobre“ i „loše“ EZ zapravo htela je da pruži još jednu šansu ne samo sukobljenim stranama u zemlji već i
haškom mirovnom procesu
(Od dopisnika „Borbe“) Brisel — Nakon tromesečnih najava, oštrih upozorenja i OtVOrenih pretnji, EZ je juče konačno, odapela svoj pakct restriktivnih mera. Koga će pogoditi? Uprkos obećanjima da će evropske sankcije — ako zajednica bude prinuđena da ih primeni — biti „selektivne“, kako pored „loših“ ne bi bili pogođeni i „dobri“, mere koje su juče usvojene u Rimu pogodiće sve, bez razlike. Od obimnog paketa koji je pripremila Komisija EZ, i u kojem su, pored restriktivnih bile predviđene i „pozitivne selektivne mere“, usvojene su i stav-
_ljene u pogon samo one koje se
odnose na Jugoslaviju u celini i kojima se „kažnjavaju“ svi u njoJ.
Odstupajući, privremeno, od diferencijacije jugoslovenskih republika na „dobre“ i „loše , odnosno na „kooperativne“ i „nekooperativne“, Savet ministara je zapravo, hteo da pruži još jednu šansu, ne samo sukobljenim stranama u Jugoslaviji, već ı haškom mirovnom proceSu. Za nastavak tog procesa koji je u Rimu dogovoren, uprkos najavama da bi mogao biti odgođen za neka neizvesna „bolja vremena“ -- od „vitalnog je značaja učešće svih šest jugoslovenskih republika“ a posebno onih bez kojih je nemoguće zamisliti bilo kakvo političko rešenje. „Potrebna nam je Srbija“ rekao je u Rimu predsedavajući haške konferencije lord Karington, potvrđujući tako da cilj evropskih sankcija nije da se bilo ko izoluje ili izjednači, već da se svi nateraju da se zamisle nad svojim delom odgovornosti i cSkalacije jugoslovenske krize i svojim delom doprinosa, njenom mirnom i poliiičkom, raspletu. Opredeljujući se za „neselektivno kažnjavanje svih“, Evropa
_је istovremeno, stavila do zna-
nja da svi u Jugoslaviji snose deo odgovornosti za ono što se dogodilo i što se događa, . Nakon svoga što se poslednjih meseci događalo i „na terenu“ u Jugoslaviji, i u okviru haškog mirovnog procesa, Savet ministara EZ nije juče ni mogao da izbegne donošenje odluke o primeni restriktivnog paketa, uprkos rasprostranjenoj svesti da predviđene sankcije ne mogu doneti brze rezultate (a vremena za čekanje nema), i uprkos izgledima da bi njihovi efekti mogli biti suprotni od očekiva-
nih: da bi, dakle, mogle da do-
prinesu zaoštravanju sukoba i podizanju nivoa nasilja.
Sudeći po jučerašnjoj odluci
• da se haška konferencija nasta-
vi, čim se obezbedi stvarni prekid vatre, prevladalo je shvatanje da bi same sankcije — ako ne budu praćene novim posredničkim i mirovnim naporima – – зато донуаје шје па vatru i predstavljale novi impuls za ubrzavanje jugoslovenskog srljanja u katastrofu.
Objavljujući juče u podne u Briselu da je Savet ministara EZ dao, „zeleno svetlo“ za primenu restriktivnih mera protiv Jugoslavije, Vale de Almeida, portparol potpredsednika Komisije Matutesa je objasnio da će se ministri za nekoliko nedcija vratiti na to pitanje „te da će u zavisnosti od ponašanja jugoslovenskih strana u sukobu“ odlučiti da .li će neke od republika izuzeti od dalje primene sankcija, a prema nekima primeniti još i dodatne „kaznene mere“.
Princip „pozitivnih selektivnih mera“ je po Almeidi u Rimu usvojen samo u načelu, bez ulaženja, u detalje koja od jugos!»venskih strana ih eventualno 2.služuje i u kakvom obliku.
Mirko KLAR! N
а нв