Борба, 09. 11. 1991., стр. 9
DNEVNIK
SUBOTA — NEDELJA 9—10. NOVEMBAR 1991. GODINE 9
пара ENO LIRNI/ITIKSSUJOCSTITUO3ICS
Paaa čipa hakera
Politika utuk i utuk je dovela ovu republiku do proključale političke zbilje, koja preti da prekipi, do tačke usijanja, jer su odnosi tri nacionalne stranke još više zaoštreni odlukom srpskog naroda da ostane u zajedničkoj državi — Jugoslaviji
Sarajevo. — Na Političkoj sceni Bosne i Hercegovine je - ргокђисајо, а рген ! да ргектр!. Ni Alija Izetbegović ne krije da je blizu :sunovrat, precizirajući da je pitanje hoće li se mir moći sačuvati u BiH jer, istina Je, na bosanskom tlu nije izbio rat.
Bosanskohercegovački čvor se pre više zamrsio, da li najnoviji politički potez znači cjepanje republike i faktičko odvajanje Muslimana, Srba i Hrvata? Jedno je sigurno: partneri na vlasti tri nacionalne stranke ne mogu naći kompromis niti и5pješno zajedno vladati.
Mada su se bar u jednom gotovo zakleli da neće pribjeći majorizaciji, jer su sva tri naroda, bar na papiru, državotvorna i ravnopravna, baš su preglasavanje obilato koristili. Nacionalne stranke, vodeći odvojene politike, u malo čemu su se slagale, osim što su Bosnu nacionalno izdjelili, a partnerstvo je i fOr-
·malno puklo odlukom poslanika SDA i HDZ o proglašenju suverene države BiH. SDS je odmah uzvratio da su srpski posla-
nici preglasani, te da njihovi partneri na vlasti hoće Bosnu odvojiti od Jugoslavije. Srbi ni po koju cijenu neće dozvoliti da ih neko izvede iz Jugoslavije, poručio je Radovan Karadžić, lider SDS.
Politika utuk na utuk je i dovela ovu republiku do tačke usijanja, kad sve puca. Odnosi tri nacionalne stranke nužno su još više zaoštreni odlukom srpskog naroda da ima svoju Skupštinu, a ostane i u zajedničkoj dokle odgovara interesu srpskog naroda. Krajnji korak je današnji ple-
biscit Srba, na koji će izaći svi Srbi porijeklom iz BiH ma gdje sada žive. Poznato je da će glasati za ostanak u Jugoslaviji, sa Srbijom, Crnom Gorom i srpskim autonomnim oblastima u Hrvatskoj i drugima koji su za to. Nudi se i Muslimanima i
'Hrvatima, naravno i „ostalima“
da popune žuti listić (za Srbe je plavi i ćirilicom) i izjasne se jesu li da BiH ostane u Jugoslaviji. Šta će se uopšte dogoditi nakon plebiscita Srba? Ostale stranke u Parlamentu odbacile
> • о 22
Ко се sve izići?
Dok srpski političari ne sumnjaju u pozitivan rezultat plebiscita, a druge dvije nacionalne stranke SDS i HDZ njegov rezultat neće priznati, niti plebiscit tretiraju legalnim. Dok Radovan Karadžić samouivjereno izjavljuje da će se mnogo Muslimana odazvati na plebiscit, jer im je interes da žive u Jugoslaviji, stranka koja zastupa Muslimane poziva ih da na plebiscit ni slučajno ne izlaze. Teško je ulaziti u kalkulacije — hoće li oni koji nisu Srbi baš masovno izaći na birališta, ali vlada uvjerenje da neće pogotovo Muslimani. A teško i Hrvati koji vojsku poistovjećuju sa Srbijom i srpstvom „koji
razaraju Hrvatsku“.
GLAVNA KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE PLEBISCITA
Тај се ујак
nih građana koji imaju pravo glasa — tvrdi Komisija
Sarajevo. — Povodom nedavnih zaključaka Vlade Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na provođenje plebiscita srpskog naroda u ovoj republici s tim da „opštinski organi ne mogu stavljati na uvid ili na korišćenje biračke spiskove budući da je riječ o javnim ispravama koje se mogu koristiti samo u skladu sa zakonom o biračkim spiskovima“, Glavna komisija za provođenje plebiscita juče se oglasila saopštenjem.
Pomenuti zaključci vlade, ka-
ko cijeni Komisija za provođenje plebiscita, nema pravnog uporišta u odredbama zakona o biračkim spiskovima na koje se poziva, a Još manje ima uporišta u poznatim načelima pravne nauke koja se odnose na javne knjige, javne registre, odnosno Javne isprave.
Stoga prema zakonu o birač-
kim spiskovima oni su, tvrdi ko-
misija, javne isprave koje se vode u formi opštih biračkih spiskova, a to je registar punoljetnih građana koji imaju pravo glasa.
le — nezakoniti
Prema zakonu birački spiskovi mogu biti javne isprave, odnosno registar punoljet-
,
Prema zakonu svaki građanin ili pravno lice, bez dokazivanja pravnog interesa, mogu izvršiti razgledanje biračkih spiskova, saglasno načelu javnosti koji važi za sve javne knjige. Prema tome zaključci vlade BiH, tvrdi glavna komisija za plebiscit, direktno upućuju opštinske organe na vršenje grubih nezakoni-
tosti koje su objektivno usmjere-
ne na sprečavanje predstavnika srpskog naroda da sačine izvode iz opštih biračkih spiskova za potrebe plebiscita. (Tanjug)
su plebiscit kao krajnje loš politički potez, osuđujući ga da vodi cjepanju Bosne.
Iz redova opozicije čulo se da ovako formulisanje pitanja za plebiscit Srba znači legalizaciju cijepanja Hrvatske i stvaranje Velike Srbije. Neka reagovanja su Još oštrija, a svode se na to da ako slične poteze povuku Muslimani i Hrvati, legalizovaće sec rat u Bosni.
Stranačko rukovodstvo SDS i srpski funkcioneri se mnogo ne uzbuđuju što drugi poprijeko gledaju na plebiscit Srba i osuđuju ih da ovako još više razdvajaju narode i dijele teritoriju republike. Za sam srpski narod ovaj plebiscit znači Još veće zbijanje redova ı još jaču homogenizaciju. Sad je pitanje hoće li Bosna otići u još veći sunovrat nakon jednonacionalnog plebiscita. U Javnosti se može čuti da mnogi vjeruju kako se ništa strašno neće pomjeriti na bosanskom tlu. To se veže i za činjenicu da nije planula vatra ni kad su Muslimani i Hrvati Bosnu proglasili suverenom, a Srbi ne prestaju da kroje svoje oblasti.
Ipak, uoči samog plebiscita Srba, u Bosni izbija u prvi plan teza da ostanu li svi na isključivim pozicijama — Bosna neće biti-ni mirna, ni cjela. Pred plebiscit Srba Radovan Karadžić uvjerava javnost da je za Bosnu i Hercegovinu konfederalizacija najbolje rješenje. Tako bi se, tvrdi Karadžić, zadovoljili i narodi koji hoće ostati u Jugoslaviji i oni koji hoće suverenu Bosnu. Teritorijalnu djelidbu Bosne kao mogući ishod zastupa i Stjepan Kljuić, lider HDZ. Ni izetbegović ne bježi ni od kantonizacije Bosne samo da ne bude rata.
Ako je nešto dobro u svemu ovome je nesporna činjenica da i kad bi se Bosna mirno djelila, u što malo ko vjeruje, to je toliko kompleksno da je prosto neizvodljivo. Maristela LUČIĆ
KAKO OBIČNI LJUDI U BANJALUCI GLEDAJU NA PLEBISCIT
Dr Emir Bušatlić: Budući da je rat, o uređenju naše zajedničke države razgovarajmo poslije njega Đ Slobodan Dragaš: Ne mislim da će plebiscit Srba poremetiti odnose sa Muslimanima
Banjaluka. — Svoju političku 5 volju za opstanak u Jugoslaviji stanovnici Banjaluke iskazaće u nedjelju na 117 glasačkih mjesta u 54 gradske i seoske mjesne zajednice. Izbjeglice će glasati u domu Crvenog krsta, a pripadnici rezervnog sastava TO ı aktivnog JNA glasaće na biračkim mjestima u korpusu, ili, u mjesnim područjima gdje stanuju. O tome, međutim, može li se iz perspektive plebiscita srpskog naroda u BiH odrediti buduća Jugoslavija, razgovarali smo sa običnim ljudima najvećeg krajiškog grada.
— Umjesto ovog pominjanja Srbije, Crne Gore ı raznih SAO, pitanje je trebalo biti sledeće: „Da li ste zato da BiH cjelovita i ravnopravno sa ostalim članica-
1 та buduće Jugoslavije ostane u
|
zajedničkoj državi, ma kolika ona bila? Tako bi se otklonile mnoge nedoumice i kod srpskog stanovništva, kazuje „dr Emir Bušatlić.
Budući da je rat u toku o ure-
đenju buduće naše zajedničke ·
države moguće je razgovarati tek poslije rata, smatra on. A definicije kakva buduća država, kolika i ko će je sačinjavati, Bušatlić takođe ostavlja .za bolje vrijeme, odgovarajući redom kakva bude moguća, koliko bude moguća, s kim bude bilo moвисе. — Lani u ovo doba niko nije mogao naslutiti, sem, Milovana Đilasa, da će razlaz između Srba i Hrvata proteći u krvi.
S obzirom da je, sudeći po svemu, na redu razlaz Srba i
Muslimana u BiH, analogijom se sama od sebe nameće mogućnost krvavog raspleta. Ako ovaj razlaz Muslimani doživljavaju kao zlo, treba, ipak, da izaberu od dva — jedno manje zlo. A to je da se sve to učini mirnim putem, čime bi šanse bile velike da se u budućnosti ova dva naroda ponovo sastanu, da žive u zajedničkoj državi. Jer, ovu državu, koja Je u krizi, će neka država opet naslijediti. Vjerovatno u početku Sarajevo u njoj neće biti, al Banjaluka hoće i to od prvog dana, govori dr Emir Bušatlić. Slobodan Dragaš, akademski vajar, ne misli da će plebiscit Srba u BiH poremetiti odnose sa Muslimanima. Ovim plebiscitom, smatra on, ostvariće se jasnc pozicije svih naroda u BiH,
nakon toga slijede pregovori. Međutim, po njemu, ako Evropa bude htjela, ako joj sukob između Srba i Muslimana u BiH bude odgovarao, do njega će doći. Sahudin Mešković profesor filozofije, misli da Muslimani neće napasti Srbe, braniće samo 5уоje kolektivno biće-opstanak naroda. U toj varijanti je moguće da prihvate nametnuti rat. On zamjera žutim listićima, određenim Za glasanje ostalih naroda, strahujući da će Muslimani u toj koncepciji Jugoslavije proći „kao žuti“. Po njemu, to znači da će u toj Jugoslaviji, za koju se plebiscit zalaže, postojati narodi „naročito plave krvi“ kao ı narod за „žutim kartonom“, a kome se, sportski rečeno, zna sudbina. M. MARIĆ
SRBI IZ BOSNE | HERCEGOVINE, MA GDJE ŽIUJELI, DANAS IZLRZE NR PLEBISĆIT
{ema te više, Bosno moja?
SRBI ĆE OSTATI U JUGOSLAVIJI: Momčilo Krajišnik Snimio: P. Mitić
MOMČILO. KRAJIŠNIK,
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE SRPSKOG NARODA BIH
Ne na
Sarajevo. — Sve je spremno za plebiscit srpskog naroda Bosne i Hercegovine o izjašnjavanju za zajedničku državu u Jugoslaviji, na kojem se očekuje, da će na glasačka mjesta u Bosni i Hercegovini, Jugoslaviji i inostranstvu, izaći ı građani drugih nacionalnosti, rekao je u izjavi za Tanjug predsjednik Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine Momčilo Krajišnik.
Splet istorijskih i političkih okolnosti, smatra Krajišnik, doveo je srpski narod u situaciju da traži istorijske odgovore šta i kako dalje? Narod sam treba da donese odluku o tome s kim i kako da živi, što će i učiniti na predstojećem plebiscitu.
Inače, rekao je Krajišnik, srpski narod od sveg srca podržao je odluku o osnivanju srpske skupštine, kao odgovor na nedemokratsko ponašanje partnera u vlasti. Stoga srpski narod će se boriti svim sredstvima da sačuva prava koja mu pripadaju. Ako rukovodstva Stranke dcemokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice žele da Muslimani i Hrvati žele da žive u više država to im Srbi neće Osporiti. Isto tako, ističe Krajišnik, Srbi neće dozvoliti da ih iko onemogući da žive u jednoj državi. Što god se dogodilo Srbi garantuju da će ostati u Jugoslaviji. Oni neće nigdje otići iz Bosne i Hercegovine, kako to neki žele. Predstojeći plebiscit, prema tome, ne ide na štetu drugih.
VOJVODINA
Glas potomaka
Novi Sad — U svim vojvođanskim opštinama biće omogućeno državljanima BiH, kao i njihovim potomcima izjašnjavanje i učestvovanje u plebiscitu o opstanku u Jugoslaviji, a glasanje će se odvijati tokom oba dana ovog vikenda. Samo u Novom Sadu, recimo, moći će da se glasa u svih 49 mesnih zajednica, s obzirom da se procenjuje — po podacima iz poslednjeg popisa stanovništva — da je preko 30 hiljada žitelja koji mogu da učestvuju u ovom plebiscitu
ZS