Борба, 11. 01. 1992., стр. 30

— Jedino još inflacija beleži stabilan rast?!

FOTOGRAFI | MODELI

Da li će vizija Nove Jugoslavije osvanuti kad se okrene šolja? Arhitekte projekta „Jugoslavija, juče, danas, sutra“, Branko Kostić i Radovan Karadžić demonstriraju jednu od svojih metoda članovima žirija.

Prijavljujući svoje projekte na konkurs

„Nema nama Juge do Juge“ odlučili su da izlože sopstveno iskustvo. Prvi je crnu tekućinu probao, pa se opekao, a drugi je lagano, opreznim pokretima prinosi. Na kraju obojicu čeka talog koji treba prcvrnuti, a zatim protumačiti.

Мода _

Kako poslednjih nedelja razgovaraju glup i pametan Srbin?

Telefonom!

Ovaj drugi zove iz inostranstva.

Kočnica

Na poslednjem zasedanju u Hagu Sejdo Bajramović stiče nova saznanja o sadašnjosti i budućnosti Evrope. Čuo je, između ostalog da je Evropa ogromna kompozicija voza, da su Nemačka i Francuska lokomotive, ostale države vagoni a Jugoslavija — kočnica koja stopira kompoziciји. Na jednom mitingu, nešto kasnije, prenosi iskustva:

Wreme џ меш

— Hvropa ti je jedan brzi voz, sa Nemačkom i Francuskom kao vučom a sve ostale države, izuzev Jugoslavije, su vagoni i kupei!

— A šta je sa Jugoslavijom — pita neko iz mase?

— E, vidite, da nas nema, ceo voz bi otišao u lepu materinu.

Rješenje Na jednoj tribini u Zagrebu, Dobrosav Paraga nudi rešenje srpsko-hrvatske krize: — Stvar je prosta: treba ubiti dvojicu u Srbiji i dvojicu u Hrvatskoj! На — U Srbiji Miloševića i Šešelja a u Hrvatskoj Babića i Martića. :

Antiratni dnevnik

Piše: Filip Mladenović

Književnici i naučnici objavljuju sabrana dela. Vojskovođe i političari objavljuju sabrana nedela.

* * *

Da su kojim slučajem. kameleoni domaće životinje, naše stočarstvo bi bilo bez premca u svetu.

* * *

Bogata je naša otadžbina sirovinama svih vrsta, od olova do cinkaroša.

* * *

Šta bi Marks danas rekao? Istorija se ponavlja, ali uvek kao farsa na Trgu Marksa i Engelsa.

Lutrija je igra na sreću, a Konvencija igra na nesreću. >

* * *

Branislav Nušić je uspešno izvođen na mnogim pozorišnim scenama, ali nikada tako briljantno kao 3. januara u skupštinskom zdanju.

* * *

Šta to znači „jebe lud zbunjenog“? Kad četnici i partizani krenu da osnivaju novu državu. ' Pažnja, pažnja: otac nacije je proslavio 70., a ne 88. rođendan! .

- жжж Mali Srbi dobili su Božić Batu, a veliki Srbi — Božović Batu!

* * *

____Tačno je da su Srbi još u srednjem veku koristili nož, viljušku i kašiku, ali su sada spali na nož i kašikaru.

Ček koji nestaje

Mora se priznati Adolfu Nojbaueru da

je bio strašan čovek. Kakav um! Pre više od 90 godina, mnogo pre nego što je krađa bicikla prerasla u svetsku epidemiju, i pre nego što je počela izrada sve komplikovanijih sistema i brava da bi se ona sprečila, Nojbauer je rešio taj problem jednim potezom neverovatne jednostavnosti.

On je izmislio Bicikl Zaštićen od Lopova. Svaki lopov koji bi bio dovoljno glup da pokuša da se odveze na ukradenom biciklu video bi — i osetio — veliki,

„strašni ekser koji izleće iz sedišta i mo-

mentalno kažnjava.

Zašto ovaj izum nije nikada naišao na široku primenu i od Adolfa napravio multimilionera ostaje jedna od tužnih misterija života, ali je inožda poslužio kao inspiracija Frenku Snou, koji je 1914. godine izmislio Zaštitnfk za Šešir. I on je, takođe, imao u sebi zlokobni ekser. Skriven u obodu, on bi oštro udario onoga ko bi ukrao šešir i stavio ga na glavu, ali bi isto to priredio i zaboravnom vlasniku, ako bi propustio da ga deaktivira.

Ali, ni ovaj izum se nije proslavio i oba pronalaska i njihovi kreatori bi verovatno završili na đubriđtu istorije da nije nedavno objavljena knjiga pod naslovom „Knjiga pronalazaka i otkrića“, koja je puna ovakvih i sličnih priča.

Jedna od njih je priča o ruskom grofu Karnickom, koji je 1896. godine izmislio Sigurnosni Mrivački Sanduk, namenjen onima koji su se plašili da bi se posle stanja kome ili transa mogli naći živi pokopani. Na grudi pokojnika stavljala se staklena kugla. Iz nje je izlazila cev koja je prolazila kroz poklopac sanduka, prema po-

Knjiga ekscentričnih pronalazaka

vršini zemlje. Najmanji pokret u kovčegu izazivao je pomeranje kugle, a zatim slanje signala kroz cev:do gvozdene kutije na humci. Kutija bi se automatski otvorila, u njoj bi se upalila lampa, zazvonilo bi zvono. Zastavica bi žestoko zalepršala da bi signalizirala da pod zemljom još ima ŽiVOta, a cev bi se koristila da se onom nesretniku dole vikne „Drži se“, dok se kovčeg ne izvadi.

Tužno je, ali je i grofov Sanduk takođe završio u ćor-sokaku. A svet nije imao mnogo razumevanja ni za Pileće Naočare, koje je, 1903. godine, patentirao Endrju Đilaekson iz Tenesija. To što su kratkovide kokoške udarale u vrata živinarnika nije bio problem. Gospodin Džekson je samo žcleo da zaštiti kratkovidu živinu i da joj pemogne da izbegne da je kljucaju oni koji kolje vide.

___Šta je najgenijalniji izum? Verovatno Ček koji Nestaje. To je ček koji uništava sam sebe kratko vreme pošto se unovči. Njega je 1988. godine izmislila grupa Amerikanaca (koji su želeli da ostanu anonimni) i napravio je bankama štetu od oko 70.000 dolara.

Najomraženiji izum? Novinar Karlton Megi izmislio je parking satove i doživeo da vidi kako se, 1935. godine, prvih 150 postavlja u jednom mestu u Oklahomi. A najkorisniji izum? To bi svakako morao biti aparat za fotokopiranje, koji je izmislio Dž. Bajdler, mali američki činovnik, da bi spasao svoje kolege od dosadašnjeg posla stalnog prekucavanja kopija. To je bilo daleke 1903. godine, ali neki od nas se i dan danas muče da savladaju veštinu korišćcnja ovog aparata. (LJ. B. У.)