Борба, 09. 04. 1992., стр. 20

20 ČETVRTAK, 9. APRIL 1992. GODINE

SVET

NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA U ITALIJI

Kako do nove vlade

Izborni zemljotres je uneo veliku pometnju i sada svi

čekaju sleganje terena (Specijalno za „Borbu“)

Rim. — „Musolini ponovo u parlamentu“. Italijanski dnevnici su ovim i sličnim naslovima propratili izbor Alesandre Musolini, unuke fašističkog diktatora Benita Musolinija, za člana Predstavničkog doma italijanskog parlamenta. Na drugoj strani među žrtvama koje je u anale proteklih izbora uneo poraz vodeće Demohrišćanske stranke, našli su se poznati demohrišćanski ministri državne blagajne i industrije Gvido Karli i Gvido Bodrato.

Demohrišćani neuspeh svojih ministara da se vrate u parlament pripisuju pogrešnim izbornim okruzima u kojima su oni kandidovani. Tridesetogodišnja Alesandra Musolini nije imala takvih problema, te je na listi neofašističke stranke nadmoćno pobedila ne sa'mo u Napulju, nego i u dosadašnjoj komunističkoj tvrđavi Bolonji. Posle toga je izjavila kako za sve može zahvaliti „svom prezimenu“ te kako je njen izbor „pobeda Musolinijeve porodice, akt ljubavi prema mom dedi“. Alesandra je i nećaka poznate Sofije Loren, koju je („prokletu tetku“) optuživala da „sabotira“ njenu filmsku karijeru.

To nikako ne znači da je nova zastupnica simbol italijanskog роmeranja u desno, kako neki procenjuju tendenciju proizašlu iz glasačkih kutija, ali ostaje činjenica da ni sekretar neofašista Fini nije dobio glasova koliko Alesandra Musolini.

U parlament nisu ponovo ušli mnogi prvaci italijanskih političkih stranaka koji su to držali sigurnim. Ovi izbori su bili neizvesni za sve. Nije ušla, na primer, ni „Stranka ljubavi” iza koje su u predizbor-

nom folkloru stajale porno zvezda i striptizeta Moana Poci i poznata radikalska zastupnica Ilona Štaler, zvana „Ćićolina“, koja je u ovdašnjoj štampi bila i ostala „poslenica porno umetnosti“. Obe su izgubile, izbori su bili. i suviše ispolitizovani. O politiičkom preokretu koji se jako odrazio i na držanje biračkog tela, dovoljno govori podatak da je Umberto Bosi, vođa Severne lige (Lombardija) i sada četvrte stranke u Italiji, prva politička zvezda ovih izbora. Drugi na listi je bivši gradonačelnik Palerma i pobunjenik iz redova Demohrišćanske stranke Leoluka Orlando, koji je sa desetinom poslanika uveo svoju novu stranku (RETE), u parlament, a treći je vođa postkomunista Akile Oketo.

Pitanje je kakvu će vladu i kako sastaviti četiri stranke, hoće li se tragati za novim partnerima, da li će korenite reforme za koje se opredelilo biračko telo, biti prvi zadatak u programu takve vlade?

. Sve su to pitanja koja danas muče

komentatorska pera na Apeninima. Preovladava inak mišljenje da prvi potez moraju povući sami demohrišćani koji, mada na svom istorijskom minimumu, ostaju najjača politička stranka Italije. Politički i programski heterogena i rascepkana opozicija ne predstavlja alternativu. Poraz je u Demohrišćanskoj stranci zaoštrio gledište mlađe generacije koja želi preuzeti kormilo. Sve u svemu, od programske odluke demohrišćana zavisiće ceo splet političkih pregovora koji treba da vode formiranju nove vlade.

Izborni zemljotres je uneo veliku pometnju. Svi čekaju sleganje terena. Ilija MIMICA

PRINUDNO SLETEO AVION VOĐE PLO

Arafat nepovređen

Kairo. — Vođ Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat stigao je juče u Tripoli, odakle je emitovao poruku svim biroima PLO u svetu da je u preksinoćnom prinudnom spuštanju njegovog aviona, na jugu Libije, ostao „zajedno sa 12 drugih putnika, živ i zdrav”.

Vođ PLO je pronađen juče u 10 sati, oko 100 km od palestinskog logora „Sara“, koji je trebalo da poseti, na proputovanju od Kartuma prema Tunisu. Međutim, nešto posle 21 sat, njegov avion „antonov 26“,, zapao je nad južnom Libijom, u zoni iznad logora za obuku palestinskih boraca, u snažnu peščanu oluju, pa je pilot prinudno sieteo u pustinji.

Libijski izviđački avioni su pronašli Arafata i prebacili ga u Tripoli. Ostaje do kraja nerazjašnjeno da li su, kako je javila libijska novinska agencija Džana, trojica članova posade, prilikom dramatičnog prizemljivanja aviona, izgubila život.

U akciji spasavanja palestinskog vođe učestvovali su Egipat, SAD, Francuska, Britanija i Italija. SAD su stavile na raspolaganje informacije koje u tom poJasu snima jedan američki špijunski satelit, pa je zahvaljujući tome, relativno brzo locirano mesto sletanja aviona.

(Tanjug)

Kanada priznala BiH

OTAVA, — Kanada je juče priznala nezavisnost Bosne ı Hercegovine, javlja Rojter. Objavljujući odluku kanadske vlade, ministarka inostranih poslova Barbara Mek Dugal je pozvala sve strane u toj bivšoj jugoslovenskoj republici da prekinu sa nasiljem.

U ATINI DANAS POČINJE KONFERENCIJA O SREDOZEMLJU I EVROPI U NOVOJ SVETSKOJ SITUACIJI

Mediteranski

ATHENS CONFERENCE

iZa7OVi

Skup u glavnom gradu Grčke treba da postane otvoreni forum za debatu o svim problemima što ih je nametnuo dosadašnji politički razvoj u svetu

U glavnom gradu Grčke danas počinje zanimljiv i značajan međunarodni skup čiji „naslov“ Atinska konferencija i „podnaslov” Evropa i Mediteran u novoj svetskoj situaciji govore o ne malim ambicijama organizatora da pokrenu i održe dijalog o izazovima što ih je ovom delu sveta nametnuo razvoj događaja na južnom i istočnom obodu „starog kontinenta“: političko i ekonomsko ujedinjavanje zemalja Evropske zajednice, istorijske promene u državama dojučerašnjeg istočnog bloka, uključujući i pojavu novih međunarodnih entiteta, i neophodnost da se bar zaustavi dalje pogoršvanje odnosa između Severa i Juga.

Na zajedničku inicijativu međunarodne „Fondacije Forum“, organizacije sa sedištem u Švajcarskoj, i Republike Grčke, Atinska konferencija treba da postane otvoreni forum za debatu o svim životnim problemima koji mogu da stanu u pomenuti (široki) mediteranski okvir. Od nje se očekuje da pruži makar neke konkretne odgovore na brojna pitanja što ih je postavio dosadašnji politički razvoj u ovom području i da se usredsredi na mo-

guće nove izazove što će ih doneti neposredna budućnost.

Oblast Mediterana (zajedno sa pribrežjem Crnog mora) — koja:·je već više od dva milenijuma na kulturnom, političkom i privrednom raskršću tri toliko različita kontinenta i koja je, na neki način specifični, mini-univerzum — nalazi se i danas, na pragu trećeg milenijuma, u središtu svih pomenutih promena. One se ovde reflektuju možda i izraženije nego drugde. Ovde su uočljivije sve privlačne mogućnosti koje te promene nagoveštavaju, ali i rizici što bi se mogli pojaviti ili pojačati ukoliko se promenama ne bi posvetila odgovarajuća pažnja.

Politički i ekonomski predstavnici više od 30 zemalja — iz sredozemnog basena i drugih zainteresovanih država, među kojima su, treba reći, i sve novostvorene nastale posle raspada „istočnog carstva“, ali i neke iz prilično udaljenih krajeva — i nekoliko međunarodnih organizacija pokušaće prilikom ovog prvog susreta u Atini da u uglavnom neformalnim kontaktima i atmosferi procene mo-

guće praktične. korake prema plodnijoj i korisnijoj saradnji i većem razumevanju.

Pomenuti ambiciozni ciljevi Atinske konferencije zasnivaju se — prema uverenju organizatora — na dve osnovne pretpostavke: ostvarenje skladnijih odnosa u oblasti Mediterana u direktnoj je zavisnosti od višestranog pristupa svim suštinskim problemima i, drugo, negovanje direktnijih i poverljivijih odnosa među vladama i onima koji donose ključne ekonomske odluke može se ostvariti samo na „neutralnoj teritoriji“, u slobodnoj atmosferi lišenoj formalnosti koje nameće protokol, u kojoj je jedino moguće učvrstiti međusobno poverenje, pa i prijateljstvo. Циф koji stoje iza ideje o Atinskoj konferenciji očito ne skrivaju nadu da će ona, upravo ovakvim podsticanjem otvorenog dijaloga o svim otvorenim pitanjima, uspeti da postane dobar primer regionalne saradnje i da se plamen tog novog otvorenijeg duha neće ugasiti pod naletom neke buduće mediteranske oluje. R. LIČINA

Eee eee =—>0T KG ———Jı PREDLOG KOMUNISTIČKIH I PATRIOTSKIH PARTIJA KONGRESU RUSKE

FEDERACIJE

Jeljcinu oduzeti posebna punomofćja

Opozicioni poslanici zameraju predsedniku da prevazilazi svoje kompetencije i prerasta u snagu iznad parlamenta 0 Vlada zapretila ostavkom ukoliko se lideru Rusije oduzmu posebna punomoćja

Moskva. Kongresu poslanika Ruske federacije, koji se treći dan održava u Moskvi, dostavljen je predlog da se predsedniku Jeljcinu oduzmu posebna punomofćja, koja je dobio prošle godine.

Inicijatori predloga su opozicione frakcije, koje čine poslanici komunističkih i patriotskih partija i organizacija. Namera je da se Jeljcin „izoluje“ i napusti funkciju premijera.

Opozicioni poslanici imaju podršku i dela poslanika ruskog parlamenta, koji vladi, na čijem je čelu Jeljcin, ozbiljno zameraju da prevazilazi svoje kompetencije i prerasta u snagu iznad parlamenta. Boris Jeljcin u svakom slučaju namerava da zadrži posebna ovlašćenja, smatrajući da su ona neophodna u sadašnjim teškim uslovima ekonomske reforme. Jeljcin se zalaže za čvrstu predsedničku vlast i sukob sa parlamentom, koji ima suprotno mišljenje. Ruska vlada na čijem je čelu

Rumunsko oružje za Moldaviju

Bukurešt. — Rumunija će pružiti republici Moldaviji svu potrebnu pomoć kako bi očuvala nezavisnost i suverenitet, a spremna je i da oprema njenu armiju.potrebnim naoružanjem.

To je juče u Bukureštu na redovnoj konferenciji za novinare izjavio zvanični predstavnik rumunskog Ministarstva inostranih poslova Trajan Kebeleu. On je ponovio da je Bukurešt u više navrata izrazio solidarnost sa Moldavijom i spremnost da joj Рао u uč-

ап

vršćivanju nezavisnosti.

евра "TC OUN

Boris Jeljcin, žestoko je kritikovana na Kongresu od strane opozicije, a pristalice Jeljcina traže korekciju programa. Jeljcin je pred Kongres učinio dosta ustupaka, vršeći promene u vladi. Poslednji ustupak, biće da napusti funkciju premijera, ako bude primoran, ali će nastojati da zadrži posebna punomoćja. Ruski lider je najavio da će se, ukoliko mu ne budu produžena posebna punomoćja na

Rusija na strani Pridnjestrovlja?

Izgleda da neće biti ništa od dogovora koji su u Kišinjevu o Pridnjestrovlju postigli ministri inostranih poslova Moldavije, Ukrajine, Rusije i Rumunije. Deputatski Kongres ruske federacije, iako to nije učinio formalno, suštinski je u dobroj meri opozvao kišinjevski potpis šefa svoje diplomatije Andreja Kozirjeva. Tačan tekst odluke Kongresa o Pridnjestrovlju još se ne zna, ali je tokom rasprave o njoj — MID Rusije bilo zamereno da u Kišinjevu, i inače u odnosima sa partnerima iz ZND, nije ni izdaleka u potrebnoj meri zastupao državne interese i naglašavano da Rusija može da bude samo za federalizaciju Moldavije za pravo Pridnjestrovlja na samoopredeljenje ukoliko se ona bude ujedinjavala sa Rumunijom. Isticano je da зе Rusija s razumevanjem mora odnositi. prema nezadovoljstvu Pridnjestrovlja, koje nikad ranije nije bilo u sastavu Moldavije.

Kongresu, obratiti neposredno narodu.

Ukoliko kongres poslanika danas oduzme posebna punomoćja predsedniku Borisu Jeljcinu vlada će podneti ostavku izjavio je sinoć prvi vice-premijer Jegor Gajdar, zadužen za sprovođenje ekonomske reforme. Članovi ruske vlade sastali su se sinoć sa predstavnicima poslaničkih frakcija Kongresa koje podržavaju Borisa Jeljcina. Lideri ovih frakcija, kako je dogovoreno, dostaviće danas Kongresu alternativni projekt odluke, kojim Jeljcin zadržava punomoćja, ali se od vlade zahtevaju ozbiljne korekcije programa ekonomskih reformi.

Ishod današnjeg glasanja O poverenju Jeljcinu i ruskoj vladi je neizvestan. Procenjuje se da među 900 učesnika Kongresa poslanika Ruske federacije, koji je pre tri dana počeo u Moskvi, većina ne podržava Jeljcinove reforme. 5 1 (Tanjug).

Sp OS Be ђе =