Борба, 06. 06. 1992., стр. 9

55V

15 1073 ov

сија

SVET

ЗОВОТА МЕРЕЦА, 6 — 7. ЈОМ 1992. GODINE 9

LONDON I PREDSEDNIK SRBIJE

Čovek kome

se ne veruje

Intervju srpskog predsednika „Kanalu 4“ za sada nije naišao na komentare — od njega se očekuje da sa reči pređe na dela

(Specijalno za „Borbu“)

London. — Pre nešto više od godinu dana, tačnije 19. marta 1991. godine, u razgovoru sa studentima i profesorima Beogradskog univerziteta, predsednik Srbije Slobodan Milošević je između ostalog rekao: „Kada ustanovite prvi put i ko god dokaže da sam u bilo čemu rekao neistinu, neću uopšte čekati nikakvu ustavnu proceduru“.

Godinu dana je dugo vreme. Autor ovih reči je verovatno Za-

boravio na tu svoju izjavu, kao i.

na mnoge druge, date nakon nje. Ali, zato, ni mi, a ni svet, nismo zaboravili ne samo šta je rekao, već i šta je učinio.

to se sveta tiče, on je očigledno pažljivo zabeležio sve izjave i neispunjena obećania koja mu je Milošević dao, strpljivo čekajući preokret. Jer, ako je do donošenja sankcija međunarodna zajednica, na sve načine, pokušavala da uspostavi niti razumevanja, konstruktivni dijalog i mir Milošević, je igrajući dvOstruku igru, jedno obećavao, a drugo radio. Sve ustupke Zapada on je tumačio kao njegovu slabost i pretvarao u svoju privremenu pobedu. Ta taktika je dugo vremena bila plodna. Ali, kao što znamo, više nije. Jer, Milošević je čovek kome se danas ne veruje.

Njegova nedavna izjava, data pod pritiskom sve više zahteva za ostavkom kod kuće i sankcija sa strane, u kojoj poziva da se prekine osmonedeljna blokada Sarajeva i srpsko bombardova-

nje gradova, da se osigura nesmetan i bezbedan prolaz humanitarnih konvoja kao i da međunarodna zajednica preuzme sarajevski aerodrom, na Zapadu je primljena sa ravnodušnošću. Ne zato što su oči sveta okrenute ka Riju, a Evrope ka Mastrihtu, već zato što retko ko veruje u iskrenost mirovnog poteza gospodina Miloševića.

To se, uglavnom, tumači kao njegov pokušaj da skine sa sebe odgovornost za rat u Bosni. Kao što se ističe u jednom ovdašnjem komentaru: „Gospodin Milošević je izuzetan taktičar, koji je sve vreme želeo da opere ruke od odgovornosti za rat u Bosni, dok ga međunarodna zajednica naziva glavnim krivcem. Njegova izjava je bila upućena bosanskim Srbima, tako da on može da tvrdi da nije odgovoran ako se borbe nastave“.

Poučeni dosadašnjim iskus-

tvom sa Miloševićem, zapadne diplomate njegovu poslednju izJavu samo kratko komentarišu: „Milošević će biti procenjen po onome što uradi, a ne po onome što kaže ili obeća“.

Uz to, recimo, da njegov intervju Kanalu 4 nije za sada, naišao ni na kakav komentar.

Poruka je više nego jasna. U utakmici koju je vodio sa svetom Milošević je, nakon mnogih poteza na koje nije odgovorio, sada prepušten da on povuče potez. Zna se koji. Da sa istim onim entuzijazmom i upornošću, sa kojom je raspirivao nacionalno ludilo, mržnju i rat to i smiri. Ili, drugi, za koji bi mu bilo potrebno samo pero i parče hartije jer je i ovako rekao da neće čekati ustavnu proceduru.

IT u jednom i u drugom slučaju od Miloševića se očekuje da sa reči pređe na dela.

Borjanka MILATOVIĆ

Japan okrivljuje i Hrvatsku

Tokio. — Japan smatra da su i hrvatske vlasti krive za sukob

. U Bosni i Hercegovini i Tokio je

već upozorio vlasti u Zagrebu da ne otežavaju napore za mirno rešenje krize u BiH.

Diplomatskim kanalima od Hrvatske je Japan zatražio da sarađuje na okončavanju sukoba u Bosni, izjavio je juče u Tokiju zvanični predstavnik japanskog Ministarstva inostranih poslova Minoru Hanabusa.

Kao „odani član svetske organizacije“, Japan je u Savetu bezbednosti, čiji je privremeni član, glasao za sankcije, ali je odmah posle toga diplomatskim kanalima poslao upozorenje Hrvatskoj, rekao je Hanabusa.

0 Japanski MIP objavio je preksinoć da privremeno povlači ambasadora Japana iz Beograda. BURA U POLJSKOM PARLAMENTU

Dramatičan pad vlade

Poljska vlada je, ipak, pala. Oko jedan posle pono-

ći, na prelasku četvrtka u petak, posle burne debate, Sejm je izglasao nepoverenje kabinetu Jana Olševskog sa 273 glasa za smenu, 119 protiv i 33 uzdržana. Ovo je treća postkomunistička vlada u Poljskoj koju je zadesila ista sudbina, a da na kormilu zemlje nije izdržala ni punih šest meseci.

Pad vlade se i očekivao, pogotovo posle niza skandala i svađa „na vrhu“, koji su još više pogoršali ionako loše odnose i stare nesporazume između predsednika Leha Valense i premijera Olševskog. Optužujući vladu za lošu saradnju s predsednikom države, dezavuisanje njegovih ovlašćenja, neodgovorne poteze u spoljnoj politici, pogrešne kadrovske promene, Valensa je pre nedelju dana uputio zahtev Sejmu da izglasa nepoverenje kabinetu Olševskog.

Preksinoćnom glasanju, kako javljaju iz Varšave, prethodili su dramatični događaji. Naime, poslanicima su dostavljeni izveštaji sa spiskovima parlamentaraca, članova vlade i drugih javnih ličnosti sa optužbama da su bili saradnici bivše, komunističke službe bezbednosti! Saznaje se da se među agentima nalaze i neki bliski saradnici Lena Valense, a da je na jednom spisku čak i njegovo ime!

Sam Valensa je skrenuo pažnju da u ovom obračunu sa bivšim agentima ne bi smeli biti pogođeni nevini ljudi, ali je insistirao da se vlada odmah smeni. Premijer Olševski nije hteo da podnese ostavku, mada je izjavio da mu je ishod glasanja unapred poznat. Za izveštaje MUP kazao je da su poražavajući, ali ne samo za njega, pa i nije nikakvo čudo što se sve u Poljskoj događa.

Očigledno aludirajući na Valensu i njegove „stare veze“, Olševski je u Sejmu izjavio da „narod mora da zna da nije slučajno što se upravo u trenutku kada konačno možemo da se rastanemo od komunističkih veza, naglo pojavljuje zahtev za smenu vlade“.

|N. BURZAN

OTIŠAO: J. Olševski

Pavlak novi premijer

Varšava. — Poljska je dobila novog premijera — Vladimira Pavlaka, predsednika Poljske narodne (seljačke) stranke (psl). . КЕ

Predlažući juče Sejmu 33-godišnjeg magistra inženjera Varšavske politehnike, a sada poljoprivrednika, predsednik Valensa je izjavio da Pavlak kao premijer ima šanse da okupi značajne političke grupacije u parlamentu.

Procene Valense su bile tačne, jer se za izbor Pavlaka izjasnio 261 poslanik, 143 je bilo protiv, a sedam se uzdržalo od glasanja. =

Najmlađi premijer u poljskoj istoriji najavio je da će sačiniti vladin program u okviru koalicije. Takođe je istakao da su neophodne brze i efikasne akcije radi rešavanja društvenih problema i da treba obustaviti međusobnu borbu partijskih grupacija.

SVET I JUGOSLOVENSKA KRIZA

Velike i

male zverke

Ako su sada na redu za kazne ili ukore i oni odgovorni za manje krivice, to nikako ne bi trebalo da stvori iluziju da će se automatski onom, ko se smatra najod-

govornijim kazne ublažiti

Poslednja tri dana, sve češće su spekulacije, u domaćoj i stranoj štampi da bi i Hrvatska mogla da bude podvrgnuta nekim vrstama sankcija zbog učešća na bosanskom ratištu.

Ako bi se ova mogućnost mogla i prihvatiti kao izvesno „ispravljanje pravde“, takođe je izvesno da

.to nije nikakva novost. Razlog je

veoma jasan za svakog ko je i sasvim površno pratio događanja i rasprave na međunarodnoj sceni o jugoslovenskoj krizi poslednjih 60 dana, od trenutka kada je buknuo rat u BiH. Naši dopisnici iz Brisela i Vašingtona su primera radi, redovno, izveštavali da se retko propušta prilika da se pomene i uloga Hrvatske u Bosni.

Stepenovanie krivice

Stvar je, međutim, u nečem drugom: krivice su se stepenovale. Najpre — glavni krivac, pa zatim oni drugi. Dovoljno je u tom smislu pogledati koliko prostora sam Butros Gali daje hrvatskoj krivici, a koliko Srbiji i Crnoj Gori. U isto vreme kad je svetlost dana ugledao poslednji izveštaj generalnog sekretara UN, zvanični portparol američkog Stejt departmenta gospođa Tatvajler je ponovila već više puta izrečenu formulaciju Svog Ministarstva: 3

„Srpsko rukovodstvo ne bi smelo da napravi propust i ne shvati poruku da je ceo svet užasnut zbog očajne situacije, u humanitarnom pogledu, u Bosni. SAD nikad nisu tvrdile da srpski predsednik Milošević ima totalnu kontrolu nad bilo kojom stranom angažovanom u borbama u Bosni, niti smo rekli da ne postoje drugi, takođe krivi za određene oružane sukobe. Ali, rekli smo da srpsko rukovodstvo u Beogradu, po našem mišljenju, sigurno nosi Osnovnu odgovornost ili je više odgovorno od drugih za ono što se tamo dešava.“

Ako se, međutim, pođe od pretpostavke da su sada na redu za sankcije ili ukore (kao što je to učinio nedavno „Helsinki voč“ zbog grubih kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj, hapšenja novinara i proganjanje opozicionara) i odgovorni za manje krivce, to nikako ne bi trebalo da stvori iluziju da ce se onom, za koga se smatra da je najodgovorniji, kazne i ublažiti.

O tome svedoči i poslednje saopštenje Stejt departmenta, gde se

kao argument o umešanosti Beograda u sarajevsku nesreću, navodi da je srpska vlada uvek uspevala da obezbedi sigurni prolazak kroz sarajevski aerodrom raznim stranim pregovaračima, uključujući i ruskog ministra Kozirjeva, ali da joj to nikako ne uspeva kad je u pitanju humanitarna pomoć. Poslednji primer koji je najviše optužuje svakako je pogibija vozača i devojčice u konvoju sa hranom i lekovima za naselje Dobrinja gde su u okruženju bez ičega uglavnom Muslimani.

Neizbežni Wiladić

Uz to, general Mladić, kome se pripisuje i ovaj čin i kod Butrosa Galija i u drugim izveštajima sa terena, uključujući i ličnosti UNPROFOR, takođe je velika nedoumica koja opterećuje vlasti u Beogradu. Pre svega, zbog dugoročnih veza između Beograda i JNA (konačno mladići u Srbiji su mobilisani za ratovanje JNA), a zatim i zbog okolnosti da je upravo Predsedništvo SFRJ Mladića proizvelo u generala.

Za strance posebna Srpska država u Bosni pravno ne postoji, pa se pitaju čiji je general Mladić. Iz Beograda se o tome niko ne oglašava. U poslednjem izvešaju, Stejt department se poziva na izveštaje sa ovdašnjeg terena (tu ima i stranih posmatrača, a valjda ne bi trebalo sumnjati i u satelite špijune i tvrdi se da upravo njegova („ma koliko se taktičkim izjavama distancirao od Beograda“) vojska ometa hu-

manitarnu pomoć. „Zbog toga —

kaže se — i dalje međunarodna zajednica će srpski režim u Beogradu držati odgovornim za vojne akcije srpske vojske u Bosni“.

Iz svega prizlazi da eventualne sankcije ili pritisak na Hrvatsku ne mogu olakšati ovdašnje breme. To može da učini samo Beograd.

Najgora situacija je da se bude optužen za ometanje humanitarne pomoći, pri čemu se sve češće — a to je učinilo i Predsedništvo SRJ navodi da je Mladićeva vojska takođe glavni krivac i za zlu sudbinu mladića u sarajevskim kasarnama. Kad se ceo svet složi u nečemu — osećali to kažnjeni pravdom ili nepravdom — neznatna je uteha (ako je to uopšte) da lov možda počinje i na manje zverke.

' Gordana LOGAR

IZJAVA GENERALA KAROLIJA GRČKIM NOVINARIMA

Albanci spremni

za rat

Atina. — Albanska vojska i narod spremni su da ratuju za Kosovo ako zatreba, izjavio je preksinoć grčkim dopisnicima u Tirani šef Generalštaba albanske armije, general Kosta Karoli. Kako je izvestila grčka televizija, on je izjavio da su trupe spremne i naoružane 1 да је ргоteklih dana povećan stepen pripravnosti. Šef Generalštaba je potvrdio

da kosovsko pitanje ı događaji u bivšoj Jugoslaviji „posebno uznemiravaju Tiranu“ i, naglasio da je za mirovno rešenje.

Karoli je u kratkom intervjuu još izrazio želju da Albanija uđe u NATO, a u tom „procesu za koji treba vremena“ računa i na „pomoć prijateljske Grčke“.

Objavljen je i kratki razgovor sa predsednikom grčke manjinske stranke u Albaniji, „OmoniJe“ Spirosom Kirjazatisom, koji je. za komercijalnu TV-stanicu „Atina“ izjavio da smatra da neće biti rata na Kosovu.

Kirijazatis je u Atini razgovarao. sa premijerom grčke Konstantinom Micotakisom.

(Tanjug)