Борба, 21. 07. 1992., стр. 10
10 UTORAK 21 JUL 1992. GODINE
| DRUŠTUO
ŠTA O MINIRANJU MUSLIMANSKIH RADNJI U PLJEVLJIMA KAŽU ZVANIČNICI
strah od krvavog komšiluka
Pojačane patrole lokalne policije i specijalaca prekinule su pucnjavu i eksplozije, ali nisu odagnale strah 60 Nije tačno da ne kontrolišemo stanje i sve ćemo učiniti da zaštitimo sve građane, kaže predsednik opštine Momčilo Bojović
Serija rafalnih noćnih pucnjava i bombaških napada, koja sa kraćim prekidima u Pljevljima traje već mesecima, ovih je dana odnose Muslimana i Srba dovela do same granice pucanja. Grad u kome se do pre koji mesec potpuno mirno živelo, sada živi u strahu i iščekivanju.
Pljevljake je, to je prvi utisak svakog ko uđe u ovaj grad, strah od onog što se sada dešava; međutim, još je lakše uočiti, da se daleko više strepi od onog što bi se tek moglo dogoditi.
Čaure
Čudi me samo zašto Mehmed Katana nije ono što je o sukobu sa Čekom Dačevićem ispričao novinarima „Borbe“ rekao nama·u SUP-u. A istina o tom slučaju je sasvim drugačija. Katana je te noći prvo prijavio da se sa Dačevićem verbalno sukobio a nešto kasnije je opet došao i prijavio pucnjavu donevši jednu čauru, koju je i na ulici mogao uzeti. Čeko je pucao kada je bio na 40 metara od Katane i to u vazduh. Kasnije prilikom Kkriminološke obrade od svojih prvih izjava odustao je i {atana a povukli su se i njegovi svedoci“ — rekao nam je juče u SUP-u Pljevlja viši inspektor Vukota Šćekić. ет =: <==—==—<ZK————
Pljevlja zahvaljujući nacionalnoj strukturi svojih građana (oko 17 posto Muslimana, ostalo Srbi i Crnogorci) pupčanom su vrpcom vezana za ono Što se dešava u Bosni i Hercegovini. Vesti o pokoljima Srba iritiraju pljevaljske pravoslavce i obrnuto. Muslimani ne ostaju ravnodušni na vesti o pogibijama svojih sunarodnika. Po već ustaljenom pravilu, prvi slušaju srpski radio, Srpske republike BiH, drugi Radio-Sarajevo i polariza-
cija između dve verske konfesije bila je, čini se, neizbežna. Incidenti koji se dešavaju samo su posledica svega toga, i ono čega se svi plaše inicijalna kapisla mogućeg šireg sukobljavanja.
Razrešićemo tri slučaja
Muslimani, čije su radnje bile na meti oružanih napada, kao glavnog krivca za ono što im se dešava navode „indolentnost pljevaljskih i crnogorskih vlasti“, čak sumnjaju da one „stoje iza svega“.
Te tvrdnje predsednik Skupštine opštine Pljevlja, Momčilo Bojović, naziva „iritirajućim i krajnje nekorektnim“. „Nije istina da vlasti ne kontrolišu stanje i da, kako se iznose optužbe na naš račun, mi izazivamo incidente“ — kategoričan je Bojović. „Mi činimo mnogo više na zaštiti lične i imovinske sigur-
nosti građana nego što „to ošte--
ćene strane žele videti i pokaza-
ti“ — kaže Bojović. Radoman „Purić, načelnik Centra javne bezbednosti u
Pljevljima kaže da njegovi ljudi rade do iscrpljivanja i potkrepljuje to tvrdnjom da nema, ni jednog radnika na godišnjem odmoru ili bolovanju. „Bez obzira na mali broj ljudi mi imamo veliku pokrivenost terena. Vinovnike ovih incidenata teško je otkriti, a još teže pribaviti dokaze i izvesti ih pred sud. Ipak, tri slučaja su do sada'razrešena, podnete su krivične prijave protiv Zihna Kubure, Gorana Bajčete i Radivoja Pavlovića“.
U pomoć pljevaljskim kolegama u prošli petak je pristigla i jedinica specijalaca MUP-a Crne Gore, koji danonoćno patroliraju gradom. Milan Paunović, na-
čelnik Uprave milicije MUP-a ~
Crne Gore kaže: „Moji ljudi čine, i učiniće sve da zaštite građane bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost. Naš osnovni cilj jeste da se vrati međusobno povjerenje i povjerenje u zvanične organe. Ljudi treba da shvate da smo mi ti koji treba da ih zaštite, a ne da se oni samoorganizuju. Preksinoć je naša patrola šest puta prošla pored jedne radnje ispred koje je čovjek presjedio noć pijući kafu i čuvajući imovinu. On nije imao oružje, ali neki ga najvjerovatnije imaju i vrlo lako ga mogu
ФРЕСПАТСТ PATROLIRAJU: Pljevlja
upotrijebiti. Neko iz straha može pripucati, ubiti prolaznika, i ta varnica može upaliti fitilj mnogo šireg sukoba. Mi smo tu da to spriječimo i vrlo je bitno da ljudi steknu povjerenje u nas. Tu smo četvrti dan i trudimo se da svojim fizičkim prisustvom odagnamo ljudima strah“. Paunović je uveren da se sukob mora sprečiti, jer kako veli, „imamo dovoljno zdravog razuma u ovom gradu i previše opomena iz vjerskog rata u Bosni da bi se nešto slično ovdje započinjalo“.
U Pljevljima, to mnogi kažu,
ipak nije sve počelo od juče. Či-
LI ĆE Iı GOLUBINCE POGODITI „HRTKOVAČKI SINDROM“?
ni se da je prvu klicu novog razdora uneo početak rata u bivšoj Jugoslaviji. „Prvo se nismo mogli složiti u oceni rata u Sloveniji, još manje onog u Hrvatskoj, dok nas je rat u Bosni definitivno podelio. Pljevlja je prvo zapljusnuo talas izbjeglica, uglavnom Srba. Stigle su priče o masakrima nad Srbima i o pogibijama ljudi sa ovih prostora, koji su ostali da se bore u redovima
srpske vojske. Sve je to podgrija-
valo atmosferu, kaže Bojović. Mi ne možemo zaustaviti rat
u Bosni, ali možemo učiniti sve
da ne dođe do nemira na ovim
prostorima. Ako bi se sukob prenio u Pljevlja time bi se i cela Jugoslavija našla u ratu, a to nikom nije u interesu. Osim toga, Crna Gora, koja je po ustavu država građana, mora obezbediti sigurnost svima bez obzira da li su se na referendumu izjasnili za zajedničku državu sa Srbijom“ — kaže Bojović.
Miuratom na Dražu
Kako Bojović tvrdi, nekoliko ključnih stvari dovelo je do ove mučne situacije i konfrontiranja u Pljevljima. „Veliki negativan utisak su ostavili istupi ljudi sa
strane — istupi doktora Rasima Muminovića, Šefketa Krcića, Fehima Kajevića, koji su na tribini „Sandžak kroz istoriju“ propagirali antijugoslovenstvo i podgrijavali netrpljevosti prema svemu što nije muslimansko. Tako je na pomenutoj tribini Ragib Sijarić, inače pesnik iz Beograda, izjavio da ukoliko Srbi podignu spomenik Draži Mihailoviću u Beogradu, 200.000 Muslimana će na Dorćolu podignuti spomenik Muratu“ — veli Bojović. Sledeći incident se, prema rečima predsednika opštine, desio prilikom prve mobilizacije kad je u Nikšiću 30 pljevaljskih Muslimana bacilo oružje odbijajući da idu na ratište. „Oni su osuđeni na po trideset dana zatvora i posle su odlukom Vojnog suda u Skoplju oslobođeni, što je ohrabrilo ostale, pa se na druge pozive Muslimani uopšte nisu odazivali. Sve je krunisano mus-
simanskim bojkotom referendu-
ma za Jugoslaviju, čime su oni stavili do znanja da ne priznaju novu državu“.
U Pljevljima je ipak već četiri dana mirno. Eksplozija nije bilo
proredili su se i noćni rafali.
Razlozi „odmora“ za sada nepoznatih „noćnih bombaša“ najverovatnije su u prisustvu Crnogorskih specijalaca čiji su džipovi već četvrti dan parkirani u centru Pljevalja. Varljivi mir može značiti početak pravog mira, ali i zatišje pred buru, kažu оуde. Sve zavisi da li će utihnuti potmule kanonade iz, u krvi ogrezlog bosanskog komšiluka, ali i od samih Pljevljaka koji, čini se, sami moraju naći rešenje. < R. PIVLJANIN | Z. ŠAPONJIĆ
Stipan Mijatović: Ako ratnim profiterima što pre stanemo na put, selo će i dalje živeti u slozi Milan Dudić: Nikada nismo gledali ko je koje vere 0 Zoran Ljubinković: Sve je to nečiji dobro isplaniran scenario & Siniša Buđanovčanin: Izbeglice i „navodne izbeglice“
ZA poslednjih mesec, dva dana dobrovoljno, a sada na silu, dolazi do promene kuća između Hrvata iz Golubinaca i Srba iz Virovitice, Podravske Slatine i Slavonskog Broda. Ovo je unelo nemir među meštane toliko izmešane da nema porodice u kojoj nema najužeg člana drugog naroda. Izbeglice sada prete sve otvorenije ı Srbima, pa se veruje da među njima ima i ubačenih provokatora: Mnogi su ubeđeni da su na delu dva suprotna scenarija: jedan da se Hrvati isele, i drugi, da se na ovim prostorima izazovu ratni sukobi.
Višedecenijski miran suživot između Srba i Hrvata nije uspeo ni rat u Hrvatskoj da poremeti. Uznemirenje je, međutim, povećano „„Hrtkovačkim sindroтот“ 1 озуајаскит роћодот dela izbeglica iz Hrvatske i Возne. Ne poštujući nikakve zakone ni norme ljudskog ponašanja oni su počeli da terorišu građane. Pretnje se uglavnom sastoje u nasilnom isterivanju Hrvata iz
njihovih kuća. Najpre su to bili pojedinačni slučajevi, a pošto se nije reagovalo, postali su sve češći.
Ratni profiteri
— Mir u selu su prekinuli rat-
ni profiteri koji zavadom Hrvata i Srba i nasilnim useljavanjem ostvaruju profit. Ako takvima što pre stanemo na put selo će i dalje živeti u slozi ističe Hrvat Stipan Mijatović. _ U Golubincima je skoro svaki drugi brak mešovit, a kao u inat, mladi poslednjih godinu-dve dana, masovno stupaju u mešovite brakove. Poslednja takva 22 sklopljena braka to najupečatijivije govore, jer je čak 20 mešovitih, uz obostrana prelaženja iz jedne u drugu veru.
— Nikada nismo gledali ko je koje vere i nećemo dozvoliti da nam drugi, pretnjom oružjem, remete međunacionalne odnose. Svakoj dobronamernoj izbeglici pružićemo pomoć, a oni
drugi moraju dobro razmisliti, ističe Srbin Milan Dudić.
U Golubincima već ima oko 400 izbeglica. Mnogi su zamenili kuće. Srbi iz Virovitice, Slavonskog Broda i Podravske Slatine došli su u Golubince, a Hrvati otišli u njihove kuće. Jedan broj se nalazi na prinudnom smeštaju kod prijatelja, rođaka ili domaćina koji su im pružili pomoć. Nemir je nastao kada se među izbeglicama u Beogradu, Šumadiji i oblastima Srpske krajine u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, proneo glas da se u selu dele kuće Hrvata. Mnogi razočarani što nije tako, odlučili su da se na silu useljavaju. U pomoć su im pristupili i sunarodnici koji su već bili smešteni u selu. Upadaju u kuće Hrvata, prete i izbacuju tako da ih je već više od stotinu Hrvata otišlo pod pritiskom. Pošto se selo „diglo na noge“, sada počinju da prete i po njihovim kriterijumima nelojalnim Srbima. Najčešće im se prebacuje izdajništvo
„srpska pitanja“ ili „Surovanje sa neprijateljem“.
Dva scenarija
— Sve je to, očigledno, nečiji dobro isplaniran scenario. Ako budemo dozvolili da izbeglice rade šta hoće, doći će do krvoprolića i podele među meštanima. Razumom, ali svih, 'možemo spasti situaciju i sačuvati sve ljude od onog najgoreg. Opasnost je utoliko veća, jer je dosta ljudi naoružano — kaže Zoran Ljubinković, „predsednik Izvršnog saveta Mesne zajednice Golubinci.
O kakvom je i čijem scenariju reč, meštani mogu samo da nagađaju. Po jednima, a na osnovu međusobnog optuživanja samih izbeglica, scenario za izbijanje ratnih sukoba u Sremu treba da bude uvod u raspad Savezne Republike Jugoslavije. Nalogodavci su, navodno, iz Hrvatske i po toj varijanti, među izbeglice ša-
lju i svoje agente koji treba pri-
tiskom na Hrvate da izdejstvuju od međunarodne zajednice pre-
ćutnu saglasnost za svoju vekov- ,
nu težnju — Hrvatske do Zemuna. Drugi su, opet, skloni da poveruju kako je scenario skrojen u Srbiji sa zadatkom da se Hrvati isteraju u Hrvatsku, a Srbi da dođu u Srbiju i SRJ. Najčešće se upire prst u članove Srpske radikalne stranke koja ima svoj Mesni odbor u selu. No, on, odlučno demantuje takve optužbe. — Mi smo apsolutno protiv svakog nasilja i proterivanja bilo koga ko se nije ogrešio o važeće zakone. Zato se i zalažemo za poštovanje svakog, ali ujedno upozoravamo da protivnicima i neprijateljima nema mesta u selu. Jer, oni koji rade protiv sela i njegovih građana moraju otići pa iz tih razloga zahtevamo i rigoroznijn kontrolu svih koji dolaze kao izbeglice i „navodne izbeglice“, poručuje Siniša Buđanovčanin, član mesnog ruko-
vodstva radikala. B. B. MIJIĆ
и