Борба, 21. 07. 1992., стр. 15
“"NSKOJ KRIZI
„igtonu ali i prihvatili mogućm Jugoslaviji 8 EZ ne priznaRJ i suiprotstaviće se njenom ом e Pomoć od 120 miliona
lukom koju je italijanski šef diploma»Uićenco Skoti, okvalifikovao kao „preı u operativnu fazu izolacije Srbije“, : ministara se obavezao da će se „dva-
Drica“ suprotstaviti „učešću Jugoslaı međunarodnim telima“ — počev od = te da će u tom smislu pokrenuti inie svim međunarodnim organizacijačijem je članstvu bila bivša SFRJ. Ta"је izričito naglašeno da sankcije probije i Crne Gore „treba da budu zaze i striktno primenjivane“.
OPSKI MINISTRI O ЗАМО РАМСО
Теје ут ttret premijera
”isel. — U uvodnom delu rasprave o „zoslaviji, evropski šefovi diplomatije mili su utiske o „novom igraču“ koji
nedavno uključio u balkansku parti-
tera ili, tačnije, ruskog ruleta. Njega, sljera Milana Panića, su poslednjih srela i upoznala trojica ministara iz
"Šnjeg briselskog sastava: Rolan DiTlaglas Herd i Vićenco Skoti.
"Hisci su im se, saznajemo, podudarili.
3 premijera nove Jugoslavije, evrop-
ministri doživeli kao „drugačijeg u ·
razmišljanju, od tradiconalnih polii diplomata“. Opisuju ga kao „čoveizetne dobre volje, koji veruje u snainostavnih ideja i parola“. Njegova "užavajuća iskrenost“ uverila ih je mić, zaista „ima dobre namere i ne"litičke ambicije koje opterećuju osirotagoniste jugoslovenske drame“, | po njima „za svaku pohvalu, pa i 'rivanje i podršku“. oblem je međutim, „u dubokoj pronosti između njegovih namera, iz"gestova... i onoga što se dešava na “, u Sarajevu ili Goraždu, recimo. "konstatuju da su u „svim taborima “Jane divlje horde izmakle kontroli“, 'ki ministri smatraju da se to, ipak, 9že koristiti kao alibi“. Pa se, zbog “oga, pitaju kolika je stvarna politič'* Milana Panića? Njihova zajednična je da je ta moć, u ovom trenutku, nuli“ ili „veoma blizu nje“. Te da, tome Panić nema šanse da „isporu» što nudi i obećava. Uprkos „razo"јисој iskrenosti“! Ili upravo zbog
2t ministara EZ se juče dosta bavio i imom izbeglica iz bivše Jugoslavije, » po Herdovim rečima poprimio апспе dimenzije, kojih evropska i Još nije u potpunosti svesna“. Pona je odluka Komisije o izdvajanju 4 120 топа ека та ћштапнаг'moć izbeglicama i drugim žrtvama nrbnovljena je inicijativa da istu sumu i Grupa 24 najrazvijenije zapadne „a na nemačko insistiranje u Deklaје ubačena i rečenica u kojoj se traži i uravnoteženo rešenje problema“ nog priliva izbeglica, kako bi se što nernije podelio teret njihovog priija ı zbrinjavanja. за toga, Savet ministara je osudio “olitike etničkog čišćenja i nasilnog -vanja“, a najavio je i mogućnost da !ki posmatrači uskoro budu upućeni : neka „posebno osetljiva granična alija“. Kao primer takvih područja, | Herd je na konferenciji za štampu мо srpsko-makedonsku granicu, iameke srpsko-hrvatske „dodirne tač-
i ačno, Savet ministara je dao „zele-
lo“ Komisiji EZ za otvaranje prego-
zaključivanju sporazuma o saradnji
u Evropske zajednice i Slovenije. [3 \pri počinju već u sredu.
| Mirko KLARIN
| |
|
Američki državni sekretar nastoji da dobije jasnu sliku stavova nove izraelske vlade ali i Palestinaca sa okupiranih teritorija, pred nastavak mirovnih pregovora
Jerusalim. -- Američki državni sekretar Džejms Bejker, koji je preksinoć doputovao u 24-časovnu posetu Izraelu, nastoji da dobije jasnu sliku stavova nove izraelske vlade, ali i Palestinaca sa okupiranih tertorija pred nastavak bilateralnih bliskoistočnih mirovnih pregovora najavljenih za početak septembra u Rimu.
Portparol palestinske delegacije dr Hanan Ašravi izjavila je pred susret delegacije sa Bejkerom, da će Palestinci zahtevati da Izrael potpuno obustavi izgradnju jevrejskih naselja na
'okupiranim teritorijama i tražiti
da američka vlada, zasad, ne odobri Izraelu garancije za 10 milijardi dolara zajmova kod američkih banaka — sve dok ne ispuni ovaj uslov.
Bejker je preksinoć, posle dvočasovnog razgovora sa premijerom Jicakom Rabinom u Jerusalimu, izjavio da će arapskim liderima, koje će sresti u toku turneje, „preneti svoje uverenje da Izrael sada ozbiljno namerava da obustavi izgradnju naseђа“. Iz američkih izvora se saznaje da Bejker smatra da su uslovi za uspešno nastavljanje mirovnog procesa veoma povoljni, jer izraelska vlada više ne govori o produžavanju već ograničavanju izgradnje naselja čime uklanja najveću prepreku uspešnim pregovorima. On takođe smatra da je to poruka koju Arapi i Palestinci treba da saslušaju.
Međutim, Palestinci otvoreno stavljaju do znanja da je Rabinova taktika navodnog „selektivnog zamrazavanja“ podizanja naselja bez ikakvog značaja, energično odbacuju veštačku razliku između „političkih“ i „po bezbednost Izraela važnih naselja“, razliku koja, po mišljenju
Palestinaca, „ostavlja širom otvorena vrata daljoj izraelskoj ekspanziji na okupiranim teritorijama“. Ukoliko bi Vašington sada odlučio da Izrealu ipak obezbedi garancije, Palestinci smatraju da je to jasan znak da Bušova
NASTAVAK MIROVNOG PROCESA: Džejms Bejker u razgovoru sa palestinskim predstavnicima Faisalom
Huseinijem i Hanan Ašravi
/
administracija, posredno i prikriveno, podržava pa čak i finansira izraelsku agresivnu i ekspanzionističku politiku na okupiranim teritorijama. Amerikanci su u proteklih godinu dana odbijali da prethodnoj izraelskoj vladi premijera Jicaka Šamira daju garancije izražavajući strahovanja da bi deo zamašne finansijske pošiljke bio usmeren na izgradnju jevrejskih naselja. Rabin sada tvrdi da „toga više neće biti“, dok Palestinci upozoravaju da „nije bitno ko plaća sve dok se naselja grade“. Kako stvari trenutno stoje, Palestinci neće iznuditi potpuno
obustavljanje izgradnje naselja.
na okupiranim teritorijama, ali ni Izraelci neće odmah dobiti garanciju za 10 milijardi dolara zajmova. Zato pred Bejkerom stoji obaveza da pronađe formulu koja će obezbediti da se svi učesnici mirovnih pregovora u septembru ipak nađu za zelenim stolom u Rimu. (Tanjug)
IBRAHIM RUGOVA PRIHVATA DIJALOG SA RUKOVODSTVOM SRBIJE
Neposredan i bezuslovan razgovor
Razlog za Rugovino prihvatanje dijaloga sa legalnim vlastima Srbije je stav EZ da neće dozvoliti otcepljenje Kosova od Srbije i Jugoslavije i pripajanje Albaniji — oce-
пјије зе и Гопдопи
London. — Predsednik Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova saopštio je u Londonu da je spreman na neposredan i bezuslovan razgovor sa rukovodstvom Srbije. On je novinarima u Londonu rekao da je predsedavajućeg mirovne konferencije o Jugoslaviji Lorda Karingtona ovlastio da takvu poruku prenese predsedniku Srbije Miloševiću i predsedniku SR Jugoslavije Ćosiću.
Rugova je u Londonu razgovarao sa Lordom Karingtonom o situaciji na Kosovu. Karington је izrazio veliku zabrinutost stanjem na Kosovu i konstatovao da bi izbijanje eventualnih sukoba bilo ravno katastrofi i za Srbiju i za Jugoslaviju i za samo Kosovo.
Za vreme posete britanskog ministra inostranih poslova Herda Tirani, predsedniku Al-
banije Beriši je rečeno da Evropska zajednica neće dozvoliti otcepljenje Kosova od Srbije i Jugoslavije i pripajanje Albaniji. Istu poruku Rugovi je za vreme nedavne posete Atini preneo i grčki premijer Micotakis.
U Londonu se ocenjuje da je to razlog za Rugovino prihvatanje dijaloga sa legalnim vlastima Srbije iako je njihove ponude za razgovore u poslednja dva meseca četiri puta odbijao.
AMERIČKA I UN REAGOVANJA NA ZAOŠTRAVANJE JUGOSLOVENSKE KRI-
ZE
Podrška briselskoj „metli“
Stejt department juče najoštrije osudio srpske snage u BiH zbog pojačane ofanzive
na Sarajevo i okolinu (Od dopisnika „Borbe“)
Vašington. — U prvim, nezvaničnim reagovanjima na odluku ministarskog skupa EZ da pokrene inicijativu za potpunu međunarodnu ekskomunikaciju SR Jugoslavije, američka administracija izražava nedvosmislenu podršku tom potezu.
Uz podsećanje da su SAD (preko KEBS-a) ranije tražile takvu akciju, u Stejt Departmentu se pominje poznati ovdašnji argument da se Srbija i Crna Gora „ne mogu smatrati jedinim naslednicima propale jugoslovenske federacije“. Odnosno, da ovim dvema republikama, kao i JNA, pripada glavna. odgovornost za jednogodišnje ratovanje na prostorima naše nekadašnje države, prema čemu je Vašington već iskazao. svoj stav iniciranjem sankcija protiv SRJ preko svetske organizacije — uz spremnost da sad da i svoj puni doprinos briselskoj „metli“ koja je krenula da nas definitivno po-
_ Čisti iz UN i ostalih međunarod-
nih institucija.
Shodno ovom opreduljenju, Stejt Departmen! je juče najoštrije osudio srpske snapc u BiH
zbog pojačavanja ofanzive na Sarajevo i okolinu, pozivajući sve konfrontirane snage na prekid vatre, dogovoren i prihvaćen posle teških pregovora, posredstvom lorda Pitera Karingtona. „Čvrsto smo uvereni da srpska strana, koja je povela ekspanzionistički rat protiv Bosne i angažovala se u podloj praksi etničkog čišćenja, snosi lavovski deo odgovornosti za sadašnju situaciju“ — izjavio је шт роуоdom juče predstavnik američke administracije Džozef Snajder, izražavajući posebnu zabrinutost zbog zatvaranja sarajevskog aerodroma i, uopšte, pogoršanja situacije u celoj BiH.
„Savet bezbednosti moraće pod hitno da razmotri ove izmenjene okolnosti i razmotri puteve za dostavljanje humanitarne pomoći napaćenom stanovništvu Bosne“ — rekao je takođe Snajder, prilikom susreta sa no-
vinarima, obaveštavajući ih o konsultacijama koje su počele sinoć u Savetu bezbednosti, čiji je planirani tok potpuno рогеmećen izveštajima o dramatičnom zaoštravanju situacije u Sa-
rajevu i okolini.
Izvršno telo svetske organizacije počelo je sinoć intenzivne konsultacije oko situacije u BiH. Propalo „Karingtonovo primirje“ i zatvaranje butmirskog aerodroma učinili su da generalni sekretar UN odloži za danas svoj izveštaj o situaciji u Ovoj republici ı već gotov predlog o slanju novog kontingenta „plavih šlemova“ u to područje. Na sve to, nadovezala se sad i inicijativa EZ za isterivanjem SR Jugoslavije iz UN, što najavljuje dramatičnu sednicu Saveta bezbednosti, koja bi trebalo da se održi najverovatnije tokom današnjeg dana.
Slobodan PAVLOVIĆ
GRČKA I HRVATSKA USPOSTAVILE DIPLOMAT-
SKE ODNOSE: Zagreb. — Hrvatska i Grčka su uspostavile diplomatske odnose. Protokol o tome su juče u Zagrebu potpisali potsekretar u grčkom Ministarstvu vanjskih poslova Virgnija Cuderu i zamjenik ministarstva vanjskih poslova Hrvatske Miomir Žužul.
Havel podneo
ostavku
Prag. — Predsednik Čehoslovačke Vaclav Havel podneo je juče ostavku, prenosi agencija Asošijeted pres izveštaj češkog državnog radija.
„Češka i slovačka federacija od juče nemaju predsednika“, javio je radio. Vaclav Havel je najavio da će podneti ostavku u prošli petak, nakon što je parlament Slovačke proglasio suverenitet ove republike i time otvorio put za cepanje federacije na Češku i Slovačku državu.
Radio javlja da je predsednička zastava ispred sedišta šefa čehoslovačke države u dvorcu na Hradčanima spuštena na pola koplja.
Razgovori .2 • • Jović — Sikin
Beograd. — Predsednik Socijalističke partije Srbije dr Borisav Jović razgovarao je sa ambasadorom Ruske Federacije i Juposlaviji Genadijem Šikinom o političkoj i ekonomskoj situaciji u obema zemljama.
Kako se saznaje u Jovićevom kabinetu, posebna pažnja je bila posvećena aktuelnom međunarodnom položaju Savezne Republika Jugoslavije, uslovima za ukidanje sankcija Saveta bezbednosti prema Jugoslaviji i ulozi Ruske federacije u tim procesima .