Борба, 27. 11. 1992., стр. 12

12 рЕтаК 27. МОУЕМВАК 1992. СОРТЕ

POGLED SR STRRNE

Neoždanovsiki

ovo naše vreme sudbonosnih obračuna u težnji da se izmene politička i etnička geografija i odnosi snaga na središnom balkanskom prostoru, sejanje iluzija, obmana, i izazivanje neoOsnova-

nih strahova predstavljaju sas- Piše: 2 tavni deo konstrukcije o takoz- Milivoje | vanom opštenacionalnom inte- Maksić

resu i o patriotskom činu svih koji ga brane. Te iluzije se koriste i kao objašnjenje zbog čega Je ova zemlja ponižavajuće usamljena u svetu, kao niko dosad otkad postoje Ujedinjene nacije, i kao nikad dosad otkako sama postoji.

Te sistematski širene zablude najčešće se svođe na tvrdnje da je takozvani novi svetski poredak „uspostavljanje rekolonizacije“ i izraz „pax Americana“, da „odražava široku međunarodnu zaveru protiv Jugoslavije“, da Je zasnovan na vojnoj sili radi nametanja „novih kolonijalnih odnosa“, da predstavlja „samozavaravanje čovečanstva“ itd. Tome se dodaje da je raspadom sovjetskog bloka ostao Još samo onaj „zli“, pa je tako analiza zaokružena.

Posle tih zastrašujućih ocena — u redovima neupućenih, naravno — mogu imati daleko veću zvučnost reči da ni pred kim nećemo sagnuti glave. Te reči su, uzete same za sebe, duboko patriotske i odražavaju nešto što je ovom narodu bilo svojstveno mnogo puta, od 1804. do 1941, 1948. ili 1968. Danas su one, međutim, istrgnute iz realnog konteksta, jer zamagljuju osnovnu istinu da je suštinski problem, pred kojim smo na žalost „sagnuli glavu“, ovde kod nas, među nama i u nama, zbog čega smo u Evropi postali prokaženi izuzetak, kao jedino područje smrti i razaranja.

Šta je to zapravo novi svetski poredak? — pitanje je na koje odgovor Još nisu našli ni naučnici, naši i svetski, koji se bave međunarodnim odnosima. Ono što Je sigurno, u međunarodne odnose se unose novi kriterijumi. Raspad blokovskog sveta omogućuje nov odnos snaga, sve zemlje našeg kontinenta osećaju se daleko bezbednijim i slobodnijim da se udružuju, stavljajući deo svojih klasičnih suverenih prava u službu zajedničkog interesa.

počelo je to gašenjem hladnog rata, koncepcijama Gorbai čova 1 američkim doprinosima politici globalnog popuštanja. U tom razdoblju ostavili smo za nama hladni rat, ostvarivši za sudbinu čovečanstva bitne rezultate u oblasti nuklearnog razoružanja i smanjenja klasičnog. Ljudske slobode i prava čoveka doživeli su svoju snažnu afirmaciju, došlo Je do emancipacije zemalja koje su bile zarobijene u sovjetskom bloku.

U snažnom kontrastu sa svim time, zastrašivanje međunarodnim baukom odražava u suštini težnju ka samoizolaciji i izdvajanju zemlje iz kriterijuma sazdanih na najvišim civilizacijskim i demokratskim dometima. Time bi nasilje nad narodima i ljudima, granicama i istorijom, moglo dobiti drugačiji tretman i biti prikazivano kao nacionalni dug i patriotski čin.

To samoizolovanje nas odvaja, možda za dugo vreme, od našeg prirodnog okruženja i od šire evropske sredine i osuđuje na dalji ekonomski i politički moralni pad ı rasulo i na nekontrolisanu vladavinu jačeg. Vodi to poništavanju svih istorijskih tekovina, mesta u svetu i ugleda koji su ovoj zemlji stvarali njeni najveći umovi i predstavnici tokom skoro dva stoleća. i

MI smo već udaljeni sa svih počasnih mesta u svetu koja smo imali decenijama. Taj prostor popunjavaju oni koji su u istoriji! bili često ispod nas. A sada, prihvatajući evropske norme — prihvatajući ih, pre svega, ponašanjem i nalazeći mirne načine da se transformišu i da vode računa o svojim sunarodnicima van svojih granica nailaze na prihvatanje i podršku u svim evropskim i svetskim telima. i

Naravno, međunarodna zajednica nije bezgrešna, pogotovo prema nama. Ni mi prema njoj. Ali, ona je jedini svet u kojem Živimo i bez kojeg ne možemo da Živimo.

Sejanjem iluzija ništa se ne može postići. Svaki uspeh Je tu ne samo efemeran, nego i poguban. A mi gubimo vreme i kažnjavamo sebe zatvaranjem očiju pred realnostima kojima ćemo se morati prilagoditi. To Je i naš objektivan interes, ako kao najveće vrednosti vidimo slobodu i prosperitet svakog čoveka i njegovu sreću kao preduslov napretka nacije i društva. _ . -

eza da bismo drugačijim ponašanjem i prilagođavanjem me-

đunarodnoj zajednici izgubili nezavisnost predstavlja jednu

od glavnih iluzija. lako moramo biti daleko od idealizovanja međunarodne zajednice i interesa kojima se ona rukovodi, kao što se moramo čuvati idealizovanja sopstvenog ponašanja čiji su rezul]tati vidljivi, u traganju za suštinom zapitajmo se: imamo li više nezaVisnosti i slobode sada, bespomoćni da utičemo na svoju sudbinu, pritisnuti žrtvama, ruševinama i razorenim poverenjem onih koji su bili upućeni da žive zajedno i istovremeno primorani па регтапепtnu defanzivu, od zbivanja u Sloveniji do najnovijih sankcija? Ili bi ta nezavisnost izgledala drugačije ako bismo svoj kooperativni odnos sa međunarodnom zajednicom gradili na prihvatanju pravila ponašanja koja je prihvatila cela Evropa?

Iz toga proističe i drugo, možda suštinsko, pitanje — gde Je zaista pravi nacionalni interes, pa otuda i patriotski dug svih ljudi ove zemlje? Odgovor dugujemo sebi, onima koji generacijski dolaze posle nas, svetu, a kroz sve to — svOJOJ savesti.

U ovoj situaciji i u ovim danima najmanje što možemo učiniti jeste pošten razgovor sa samim sobom. Takav razgovor daje i poštene odgovore. A, odatle, do razumnog ponašanja, samo je Jedan korak. _ mnogi pribojavaju, prenese i na

POSREDOVANJE EZ OKO PRIZNAVANJA MAKEDONIJE

Rešenje do Edinburga

Pariz. — Među članicama Evropske zajednice u toku su, kako se navodi u pariskim izvorima, diplomatski kontakti oko priznavanja bivše jugoslovenske republike Makedonije, što će sigurno biti i jedna od tačaka dnevnog reda prdstojećeg decembarskog samita dvanaestorice u Edinburgu.

Britanski diplomata Robin O'Nil, u ime Velike Britanije, koja sada predsedava u Evropskoj zajednici, „pokušava da dođe do. kompromisa“ oko makedonskog dosijea — tvrdi „Liberasion“, dodajući da pitanje priznavanja Makedonije podstiče „strasti i u Grčkoj i u Makedoniji, jedinoj republici bivše Jugoslavije koja nije priznata od međunarodne zajednice, mada za to ispunjava sve kriterije. Reč je o kompromisu koji bi, i jednoj i drugoj strani, omogućio da sačuva obraz, „otvarajući put međunarodnoj akciji pre nego što je ratna zaraza ne OsVOJi“.

Iznoseći ocenu da „mnogi Evropljani“ imaju osećaj da Grčka „zloupotrebljava“ poziciju člana i ispoljava „nacionalistički i opasan stav“ u sukobu u bivšoj Jugoslaviji, „Liberasion“ ocenjuje da je Atina svoju poziciju ojačala ušavši, prošlog petka u Rimu, kao deseti član u Zapadnoevropsku uniju, „vojno krilo“ Evropske zajednice.

Uz ocenu da je ulazak Grčke u Zapadnoevropsku uniju pun diplomatski pogodak za Atinu,

Sali Beriša pozdravlja Galijevu odluku

Tirana. — Albanski predsednik Sali Beriša pozdravio je predlog generalnog sekretara UN Butrosa Galija Savetu bezbednosti da se u Makedoniji upute mirovne snage svetske organizacije, javila je juče albanska novinska agencija ATA.

Beriša smatra da je to neophodno kako bi se očuvao mir u regionu. On je ponovio stav Albanije da je za nezavisnu Makedoniju i podržao učešće albanskih predstavnika u makedonskoj vladi. Е

Beriša je ponovio zahtev Albanije da se Kosovo stavi pod kontrolu kako bi se izbegao sukob između Albanaca i srpskih snaga.

„Liberasion“ konstatuje da će u konfliktu u bivšoj Jugoslaviji „uloga Grčke biti posebno dclikatna“. „Njeni nervi, a i njenih partnera, biće stavljeni na tešku probu ako se konflikt, kao što se

Kosovo, a zatim proširi na susednu Albaniju i Makedoniju. Šta će u tom slučaju raditi Grčka i Turska, a šta Evropa postavlja pitanje „Liberasion“, dodajući da se u „kancelarijama na Zapadu prave recepti oko scenarija — katastrofe“.

Jučerašnji „Mond“ tvrdi da je pitanje Makedonije, a posebno njenog imena, bilo predmet „vi- | šečasovne rasprave“ u Savetu bezbednosti kada je i predlože- | no da se u tu bivšu jugoslovensku republiku pošalju posmatrači UN. Pozivajući se na diplo- | matske izvorc uglodni pariski | dnevnik tvrdi da je među ostalim predlozima bila pomenuta i | mogućnost da se Makedonija | zove „ARJM“ (Ancien repiblik Jugoslav de la Mesedoni — Stara jugoslovenska republika Makedonija). (Tanjug)

TURSKA ŠTAMPA OCENJUJE DOMETE BALKANSKE KONFERENCIJE

Pokušaj organizatora da pridobije ostale učesni za oštru, pa i ratnu opciju pretrpeo je neuspeh pa njegov stav sveden samo na poziv za upućivanje r

rovnih snaga u potencijalna krizna žarišta

Ankara. — Turski nepotpuni balkanski sastanak održan prekjuče u Istanbulu bez Grčke i Jugoslavije protekao je u pokušaju pridobijanja pristalica za oštriju, pa i ratnu opciju reše- · nja rata u BiH. Turski borbeni stav reducirale su zemlje učesnice „samo“ pozivom na prisustvo mirovnih snaga u regionima koje su proglasila potencijalnim žarištem balkanskog rata — BiH, potom Kosovo, Sandžak, Vojvodina i Makedonija.

Takav komentar nameće jučerašnja turska štampa, koja u prvi plan ističe zahtev deset zemalja učesnica da UN „upute posmatrače u BiH“ i „ispitaju mogućnost razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu, u Sandžaku, Vojvodini i Makedoniji“.

Turski „Milijet“ čak naslovljava izveštaj „sa istanbulske konferencije“ — „Uputite vojsku u regione“, dok

ski rat“.

vojnu intervenciju“.

je o agresoru — Srbiji“.

„Hurijet“ ide dalje i naglašava | „Turska spremna da se pridruži gama u regionima gde preti ba

Ministar inostranih poslova ske Hikmet Četin opredelio je turske štampe izjavom pre ista! ske konferencije da „Turska ostz Međutir uvodnoj reči na konferenciji nije menuo vojnu intervenciju, dok j kon sednice rekao da „vojna | vencija nije bila predmet raspr

Turski komentatori ocenjuj pešnom konferenciju ђаЈкапок gionalnih zemalja, navodeći «с „Grčka pokušala omesti mirovni cijativu Turske“, dok se odbijan goslavije smatra opravdanim, je!

(Ta

Skroman publicite

u Bugarskoj

Sofija. — Predstavnik za štampu bugarskog Ministarstva inostranih poslova Veneta Momčeva izrazila je zadovoljstvo što je na prekjučerašnjem skupu u Istanbulu pružena podrška bugarskom predlogu da se Što pre sazove sastanak šefova diplomatija zemalja učesnica Londonske konferencije o Jugoslaviji.

U izjavi datoj po povratku iz Turske, gde je bila član bugarske delegacije, Momčeva je ponovila ranije iznet stav Bugarske da je za „trajno i efikasno“ rešavanje jugoslovenske krize neophodno da se koristi „mehanizam međunarodne konferencije“.

Bugarska štampa je sastanku u Istanbulu posvetila malo prostora.

ATINA O EVENTUALNOM SUKOBU NA BALKANU

Grčka neće ratovati zbog Kosova

a

Nema nikakvih komentara; već mo prenose glavni akcenti iz i: nja dvojice načelnika u minista Tako „Demokracija“ citira šefa ve za jugoistočnu Evropu Ljupč: harova, koji je istanbulski sas nazvao „razmenom mišljenja“, „Duma“ u prvi plan ističe stav d garska neće učestvovati ni u k oružanoj intervenciji na tlu biv goslavije, niti će dozvoliti da se akcija vodi sa njene teritorije. Svi sofijski listovi registruju iz deklaracije u kojem se od me rodne javnosti traži da prizna visnost Republike Makedonije. (Tz:

Atina. — Ministar inostranih poslova Grčke Mihalis Papakonstanti javio je prekjuče da Grčka neće dozvoliti da bude umešana ako na Balka

bije rat zbog Kosova, javlja UPI.

Na brifingu za novinare u Atini grčki šef diplomatije istakao је да зе = na Kosovu može izbeći „ako međunarodna zajednica deluje na vreme”. podsetio da je Atina bila protiv spoljne vojne intervencije u bivšoj Jugosi da, kao i druge države na Balkanu, Grčka neće dozvoliti da bude uvuč rat na tom području, ukoliko on izbije, jer bi u tom slučaju „bilo strašnih

dica“.

" Grčka ne veruje da bi Kosovo trebalo da dobije pravo na samoopre nje, ali, rekao je Papakonstantinu, „verujemo da će dobiti autonomiju”.

Komentarišući inicijativu Turske, koja je sazvala konferenciju o B Hercegovini, Papakonstantinu je optužio Tursku da „pokušava politički terveniše“ na Balkanu. Grčka je odbila poziv za konferenciju na kojoj je

tvovalo 10 balkanskih i evropskih zemalja.

„Ne kažem da ne postoji mogućnost da izbije rat“. Ali, bio je kateg Papakonstantinu, „samo severno od grčke granice“. Ako izbije rat na K-

ponovio je, Grčka neće intervenisati.

1 ovom prilikom šef grčke diplomatije podsetio je na prijateljstvo Ст Srbijom i ponovio da zvanična Atina ne Verujc da su samo Srbi odgovo!

sukob.