Борба, 27. 11. 1992., стр. 5

ја при от

DNEVNIK SKUPŠTINA SR

Velike štete

teranja

Ilija Đukić: Stav da sve treba prepustiti vremenu, da će istina izbiti na površinu, kao i izbegavanje preuzetih obaveza vodi samoi;jzolaciji i direktno ide u korist naše štete

Beograd. — Srpski narod je Jedini na ovim prostorima kome nije priznato pravo na Samo0opredeljenje i mi time jesmo pogođeni, ali se politika ne sme voditi emocijama već racionalnim delovanjem. Teranje inata, izbegavanje preuzetih obaveza, stav da sve treba prepustiti vremenu

i da će istina izbiti na površinu ·

vodi samoizolaciji i direktno ide u korist naše štete. Ovo je na jučerašnjoj zajedničkoj sednici od-

„bora za spoljnopolitičke odnose

i za ekonomske odnose sa inostranstvom Veća građana Savezne skupštine istakao savezni ministar inostranih poslova Ilija Đukić.

Naglašavjući da se mora raditi na postizanju opštenacionalnog konsenzusa o našim strateškim interesima što je prevashodni zadatak šefa države, Savezne vlade i parlamenta, kao i svih drugih političkih činilaca u zemlji, Đukić je ustvrdio da politika Savezne vlade nije probijanje i zaobilaženje sankcija niti podsticanje države da se bavi švercom. Njena je orijentacija da se otklone uzroci koji su do-

veli do sankcija bez obzira šta”

mi o njima mislili.

U tom kontekstu ministar spoljnih poslova. je upozorio da naš zahtev za odobravanje uvoza nafte u humanitarne svrhe još nije odobren i zbog zalaganja nekih zemalja, ali i zbog čestih izjava u samoj Jugoslaviji od strane nekih političara da mi nafte imamo dovoljno.

Što se trenutnog statusa SRJ u UN tiče Đukić je podsetio da će Jugoslavija morati da podnese zahtev za prijem u punopravno članstvo, ali da svetski partneri sa kojima je nedavno razgovarao prilikom posete Njujorku i Vašingtonu savetuju da se to još ne čini jer nema dobre volje za pozitivno rešenje zahteva.

Stoga je celishodnije status SRJ rešavati na drugi način, odnosno u paketu sa razrešenjem celokupne krize na prostorima bivše Jugoslavije.

Osvrćući se na nedavnu posetu SAD kao i na svoj istup u Savetu bezbednosti, Đukić je naglasio da je svuda priman kao

“ministar inostranih poslova SRJ,

što nije bez značaja. On je, takođe, konstatovao da je Savezna vlada nezadovoljna i zabrinuta zbog nove Rezolucije Saveta bezbednosti jer je jednostrana i neosnovana, ali je pozitivno ocenio to što nije prihvaćen daleko radikaliniji zahtev grupe islamskih zemalja koje su tražile da se ukine embargo o isporuci oružja BiH, da se toj bivšoj jugoslovenskoj republici da status zemlje u stanju samoodbrane, vojnu intervenciju i nove sankcije prema SRJ.

Đukić je istakao i da mu je u Savetu bezbednosti omogućeno da iznese stavove Savezne vla- · de, njene dalje planove i namere, ali i mišljenje o ponašanju Alije Izetbegovića, hrvatske strane i međunarodnih faktora

Protesti zbog zapisnika

Nezadovoljni formulacijama i ocenama datim u zapisnilu sa prošle sednice Odbora (koja je, podsećamo, prethodila glasanju u Skupštini o nepoverenju Milanu Paniću) crnogorski poslanici su zahtevali da se ovaj papir ne usvoji. Milan Kljajević (DPS CG) rekao je da je neprimerno da se kao stav Odbora uzima izlaganje Vladislava Jovanovića, kada su zaključili da bi o međunarodnom položaju SRJ trebalo ocenu da pruži Savezna vlada. On je pomenuo da se čak može govoriti i o scenariju jer je u najmanju ruku čudno da je „TV dala Jovanoviće”u diskusiju 40 minuta, a drugih članova Odbora ni jedan minut“. Nije tačna ni ocena koja stoji u zapisniku da je nerazjašnjeno je li Savezna vlada zatražila prijem SRJ u OUN.

Nedeljko Šipovac (SPS) je njegovu intervenciju nazvao nekorektnom, dodajući da je stvar TV i urednika da li će i kako tretirati pitanja sa sednice. Kljajević je međutim po drugi put insistirao, pitajući se ko je pravio scenario: „Od koristi bi bilo da takvu režiju više niko ne pravi“.

Nikola Ciko (DPS CG) je podsetio da je na prošloj sednici osporen Jovanović kao uvodničar, a o tome u zapisniku nema ništa. Tražili smo da uvodničar bude neko iz Savezne vlade, jer se ona bavi spolj-

.nom politikom. Nema ni toga. Ne znam kad je i ko usvojio izlaganje

Vladislava Jovanovića, a u zapisniku stoji da je to stav većine (valj-

u vezi sa ratom u BiH. Na posebno pozitivan odjek naišla je činjenica da je i pored svih problema sa kojima je suočena, SRJ otvorila svoje granice za više od pola miliona izbeglica, među kojima ima i 40.000 muslimana iz BiH.

Đukić je ocenio da postoji još nekoliko uslova za ukidanje sankcija, među kojima je na prvom mestu zaustavljanje rata u BiH kao i naš doprinos stabilizaciji i normalizaciji odnosa sa bivšim jugoslovenskim republikama. Treći uslov koji se nigde

decidirano ne pominje, ali se sve

češće nagoveštava, je iščekivanje rezultata izbora od kojih međunarodna zajednica očekuje da će promeniti odnos snaga na političkoj sceni u SRJ, pre svega u Srbiji. Ispunjavanje tih uslova, pri čemu neke smatramo i nepravednim i neopravdanim, za nas je neophodno, mada smo u razgovorima „svima skrenuli pažnju da sve ne zavisi samo od SRJ, a posebno ne okončanje rata u BiH. . ·

|___ Ilija ĐUKIC

Ocenjujući rezultate Londonske konferencije i ženevskih pregovora Đukić je rekao da pažnju vanja usmeriti na tri pitanja: prvo, da svet vodi računa o SRJ kao faktoru bez čijeg učešća se ne može rešavati jugoslovenska kriza. Pri tom je bitno da se ne dovodi u pitanje njen teritorijalni integritet, i takav stav treba i dalje učvršćivati. Drugo — postignut je visok stepen interancionalizacije položaja Srba u Hrvatskoj i njihovih prava i na tome i dalje treba insistirati. I kao treće, Đukić je naveo da su Srbi u BiH postali nesumnjivi institucionalni faktor budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Sve ovo, napomenuo je Đukić,

sada prihvata i međunarodna .

zajednica, pa bi svako zaoštravanje predstavljalo mač sa dve oštrice.

Vojislava VIGNJEVIĆ

Prečica

Klintonova administracija nasleđuje unutrašnje i spoljne proble-

· me, a veliki je pritisak javnosti SAD da se rešavaju unutrašnji pro-

blemi. Stoga ne isključujem mogućnosti da se nova administracija posveti više tome, a da u rešavanju međunarodnih problema postupi tvrđe, odnosno ide prečicom, rekao je savezni ministar spoljnih

poslova.

REAGOVANJE VLADISLAVA JOVANOVIĆA

To Je insinuacija

Savezni vrh se u razgovorima sa stranim partnerima predstavlja kao zagovornik miroljubive politike, kao da postoji neka druga. Treba dati dokaze ko je to za ratnu opciju, a ako se misli na Vladu Srbije, to je insinuacija i podmetanje, rekao je Vladislav Jovanović, ministar spoljnih poslova Srbije. Kritikujući delove Đukićevog izlaganja i neke vladine stavove posebno u vezi sa sankcijama, on je ustvrdio da je minogo ispravnije postupilo bivše Predsedništvo SFRJ kada je 5. maja uputilo pismo UN da Jugoslavija odbacuje sankcije kao nepravedne.

.Jovanović je ocenio katastrofalnim negiranje kontinuiteta i zahtev da SRJ ponovo bude primljena u OUN a izrazio je i čuđenje kako to da savezni vrh prihvata nove uslove za sankcije. Podvukao je da se zahtev za „uklanjanje režima u Srbiji, koji je izabran na legitimnim izborima pre dve godine, kosi sa principima KEBS“.

Srpski ministar je upozorio Saveznu vladu da u vezi sa Kosovom, Sandžakom i Vojvodinom ne sme dozvoliti bilo kakve korake koji bi ugrozili jedinstvenost Srbije. Takvih pokušaja prema njegovim rečima ima, što

је pokazala i istanbulska konterencija o BiH na koju su pozvane i Srbija i Kosovo. To znači otvorenu podršku secesiji Kosova. Jovanović je Saveznoj vladi zamerio i to što do sada nije reagovala na izjavu lorda Ovena o tome da je Krajina deo hrvatske teritorije.

Reagujući na deo Jovanovićeve diskusije Aleksandar Prlja je rekao da nema mesta primedbi da se u Saveznoj vladi prihvataju mišljenja o izdvajanju Kosova.

— Sam premijer je nekoliko puta čašćavao Albance pravom na samoopredeljenje, uzvratio

mu je Jovanović.

da bi se glasanjem to odredilo). Negodujem što se ovaj zapisnik pojavio u takvoj formi, rekao je Ciko.

ODGOVORI ILIJE ĐUKIĆA NA PITANJA

POSLANIKA

Novi altce!

li

i ponašanja

Zamoljen da prokomentariše

nedavno pisanje „Vašington po-

sta“, u kojem se između ostalog ukazuje i na mogućnost eventualnog pregovaranja sa Miloševićem oko rešavanja jugoslovenske krize, Ilija Đukić je naglasio da se u svetskoj, a posebno američkoj, štampi često procenjuje ko sa kim treba da pregovara.

— Postoje procene da li treba, i koja su im ovlašćenja, pregovarati sa gospodinom Cosićem i Panićem, da li samo sa jednim, ili obojicom, da li sa gospodinom Miloševićem, ko je onaj ko ima stvarnu vlast. Razume se, analitičari imaju različite prilaze. Gospodin Milošević je i do sada učestvovao u mnogim pregovorima. On je sam posle izbora jugoslovenske vlade izjavio da je spoljna politika u rukama savezne države i Savezne vlade. Ja verujem da ako neko želi da pregovara, on to ne bi odbio i da bi pregovarao.

Pošto je naglasio da umnožavanje napisa ove vrste govori o traganju za rešenjima na sporazuman, dogovoran način, Đukić je izneo i pretpostavku da traganje za ličnošću sa kojom se pregovara spada možda i u krug novih ponašanja i novih akcenata. A kada je reč o novim akcentima, u relativno nove spada i dodatni pritisak u pravcu traženja vojne opcije za smirivanje situacije, posebno u BiH.

Nije mi poznato, odgovorio je

dalje na pitanje šef savezne diplomatije, da bilo gde piše da su promena režima u Srbiji i sprovođenje demokratskih izbora uslov za skidanje sankcija prema SRJ. Cinjenica je, kazao je Đukić, da postoji veliki interes za kretanja na našoj unitrašnjo—političkoj sceni i da se ona sagledavaju iz različitih uglova. U svetu postoji veliki interes za daljom demokratizacijom u našem ukupnom društvu. Uostalom, kazao je Đukić, ni mi sami nismo zadovoljni takozvanim prvim krugom demokratizacije. Naša javnost i naše stranke traže dalju demokratizaciju i Očigledno je da to ima odjeka i u svetu.

Ko vodi spoljnu politiku? Ustav znate, po tom Ustavu Savezna vlada ima najpunija ovlašćenja u tom pogledu za koje nisam uveren da su uvek uvažavana. Kao što mogu da shvatim kritike koje su upućene iz ovoga doma nama da u nekim stvarima nismo dovoljno uvažavali obavezu da blagovremeno informišemo i izvršimo potrebnu konsultaciju. Postoji nesklad, stvari koje nisu dovoljno shvaćene. Moj koordinator je predsednik vlade, šef države i ovaj parlament. Nosim odgovornost koju nosim i nosiću je kako treba da kažem ono što treba kazati, da ne krijem ono što se ne sme i ne treba kriti, rekao je Đukić odgovarajući na pitanja poslanika.

А УУ

У ICC ~

NCAA

| Mi smo Vam pri ruci, u centru grada, Dobračina br. 6| | Pozovite nas, naši komercijalisti će Pas istog dana posetiti |

u vreme koje Ката одроуата.