Борба, 27. 11. 1992., стр. 4
4 РЕТАК, 27. МОУЕМВАК 1992. GODINE
PISMO PREDSEDNIKA SRJ PREDSEDNICIMA OBA VEĆA
SKUPŠTINE JUGOSLAVIJE
Ugrožene vitalne се 76
Nasilni ulazak pripadnika MUP Srbije i zaposedanje zgrade SMUP-a 18. oktobra je veoma ozbiljan događaj kojim se ugrožava bezbednost zemlje, narušava ustavni poredak i dovode u pitanje vitalne Ustavom utvrđene funkcije SRJ
Beograd. — Predsednik Savezne, Republike Jugoslavije (SRJ) Dobrica Ćosić uputio je pisma predsednicima veća Savezne skupštine u kojima traži da federalni parlament hitno raspravlja o sporu oko zgrade Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. -
Integralni tekst Ćosićevih pisama Jugoslavu Kostiću i Milošu Raduloviću glasi:
Naoružani pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije su, kao što ste obavešteni, 18. oktobra ove godine nasilno ušli i zaposeli zgradu Saveznog ministarstva za unutrašnje poslove. Ovaj čin obrazložen je potrebom da se na ovaj način reši spor imovinsko-pravnog karaktera između Saveznog ministarstva za unutraš-
građana i Veća republika za bezbednost Savezne skupštine, održanoj 28. oktobra, obavestio poslanike o ovom događaju. Situacija nastala zaposedanjem zgrade, načinom na koji je to učinjeno i drugim postupcima koji su ovaj događaj pratili, razmotrena je na sednici Saveta za usaglašavanje stavova O državnoj politici održanoj 2. novembra ove godine. Na Savetu je ukazano da je usled nasilnog zauzimanja zgrade Saveznog ministarstva za unutrašnje poslove, zajedno sa tehničkom bazom i sistemom veza, onemogućeno obavljanje najvažnijih poslova Službe državne bezbednosti Saveznog miminstarstva za unutrašnje poslove, čime je narušen ustavni poredk u ovoj oblasti. Savet je zaključio da, u cilju pre-
је.
DNEVNIK
pomenutoj sednici Saveta za usaglašavanje stavova o državnoj politici, na konferenciji za štampu 5. novembra ove godine, kao i u intervjuu listu „Politika“ 22. novembra ove godine. Nikako se ne može prihvatiti objašnjenje prema kome je spor imovinsko-pravne prirode. Štaviše, kada bi se zaista radilo o tak-
· от sporu, on se u državi koja
počiva na principu vladavine prava nikako ne bi mogao rešavati na način učinjen u navedenom slučaju. Upravo zbog svega ovoga, smatram da Savezna skupština kao najviši zakonodavni organ savezne države treba hitno o ovom pitanju da obavi raspravu. Rezultat te rasprave trebalo bi, po mom mišljenju, da
dovede ne samo do uspostave '
ranijeg stanja, već i do imenova-
SAVEZNA VLADA
Problemi SMUP pred Skupštinom
Beograd. — Povodom bespravnog zauzimanja zgrade Saveznog ministarstva za unutrašnje poslove, a imajući u vidu da MUP Srbije nije postupio po nalogu suda, Savezna vlada je na jučerašnjoj sednici naložila saveznom javnom pravobranilaštvu da preduzeme hitne mere kako bi se odluka suda odmah izvršila i time omogućilo funkcionisanje SMUP.
Prema saopštenju Saveznog ministarstva za informisanje, Vlada i ovom prilikom konstatuje da je pomenutim činom SMUP onemogućen da obavlja svoju ustavnu i zakonsku funkciju, čime je ozbiljno dovedena u pitanje jedna od vitalnih državnih i bezbedonosnih
funkcija Savezne Republike Jugoslavije. Budući da ovo pitanje još nije razrešeno, Vlada konstatuje da je time ugrožen ustavni poredak zemlje, pa je odlučila da obavesti Saveznu skupštinu o problemima vršenja ustavnih ovlašćenja iz oblasti unutrašnjih poslova koja su u nadležnosti savezne države.
e Na jučerašnjoj sednici, kaže se dalje u saopštenju, Savezna vlada je odlučila da se primanja vojnih invalida i korisnika porodične invalidnine povećavaju od 1. decembra za 50, a od 1. januara sledeće godine za 40 odsto.
e Vlada je utvrila i predlog Zakona o imovini Savezne Republi-
ke Jugoslavije.
Đ Imajući u vidu veliko interesovanje, Vlada ponavlja spremnost da, postupajući u skladu sa sve 51rom međunarodnom praksom, omogući stranim posmatračima praćenje prevremenih izbora.
e S obzirom na to da je predloženi Zakon o praznicima usvojilo samo Veće republika, a ne i Veće građana Savezne skupštine, ostaje na snazi Zakon o praznicima SFRJ, iz kojeg proizilazi da su praznični dani ponedeljak 30. novembra i utorak 1. decembar, kaže se u saopštenju Saveznog ministarstva za informisanje.
(Tanjug)
nje poslove i Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Srbije oko korišćenja zgrade u Ulici Kneza Miloša br. 90-92 u Beogradu. Ova zgrada je uknjižena u zemljišne knjige kao objekat nad kojim pravo korišćenja ima Republika Srbija.
Savezna vlada, „međutim, tvrdi da je navedeno rešenje O uknjižbi sporno, jer se zasniva na odluci Saveznog, izvršnog Veća od 23. aprila ove godine na osnovu kojeg je izvršen prenos isključivo objekata instituta bezbednosti u Ulici Kraljice Ane na Ministarstvo za unutrašnje poslove Republike Srbije. Rešenje o uknjižbi zgrade u Ulici Kneza Miloša br. 90-92 je osporeno kod nadležnog suda, a spor po ovom pitanju još nije okončan. Pokrenut je ı postupak za smetanje poseda povodom kojeg je sud 6. novembra naložio Ministarstvu za unutrašnje poslove Republike Srbije da u roku od 24 sata, pod pretnjom prinudnog izvršenja, napusti zgradu Saveznog ministarstva za unutrašnje poslove.
Savezni ministar za unutrašnje poslove je u više navrata sa republičkim ministrom za unutrašnje poslove pokušavao da reši spor, ali bez uspeha. Takođe, on je,u odgovoru na poslaničko pitanje na sednici Veća građana Savezne skupštine, kao ı na zajedničkoj sednici odbora Veća
vazilaženja nastale situacije, predloži da savezni i republički ministar za unutrašnje poslove najhitnije reše nastali spor, odnosno uspostave ranije stanje i time otklone smetnje za funkcionisanje Službe državne bezbednosti. Obavešten sam da ovaj pokušaj nije dao očekivane геzultate, kao i da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije izvršilo sudsko rešenje i nije omogućilo Saveznom ministarstvu nesmćetano korišćenje zgrade i tehničkih sredstava. Osim toga, nije mogla biti sprovedeno ni pririudno izvršenje sudskog rešenja 24. novembra ove godine, odnosno nije omogućen nesmetan rad u zgradi radnicima Saveznog ministarstva za unutrašnje
poslove, kako je to naloženo pri--
vremenom merom. Time je na veoma grub način narušen pravni poredak zemlje na koji se, inače, akteri ovakvog ponašanja veoma često pozivaju.
Predsednik Savezne vlade uputio mi je pismo u vezi sa ovim slučajem u kome moli za preduzimanje odgovarajućih mera.
Smatram da se u ovom slučaju radi o veoma ozbiljnom događaju kojim se ugrožava bezbednost zemlje, narušava ustavni poredak i dovode u pitanje vitalne, ustavom utvrđene funkcije SRJ.
Ovakav stav izložio sam na
nja glavnih nosilaca ovakvog postupanja i utvrđivanja njihove pune odgovornosti. Takođe bi se morale utvrditi i štete nastale po bezbednost zemlje, usled toga što je služba nadležna za ove poslove onemogućena da izvršava svoje zadatke. Sve ovo nužno je učiniti kako bi se preventivno delovalo i na eventualne slične pokušaje preuzimanja funkcija iz oblasti Ustavom utvrđenih prava i dužnosti savezne države.
Savezna država mora počivati i na punoj ravnopravnosti članica koje je čine, kao i na odgovornom delovanju svih državnih organa savezne države i njenih članica. To su bitni preduslovi za izgradnju federacije kao moderne pravne države čemu, nadam se, svi težimo.
Duboko sam uveren da bi
prelaženje preko postupka, kao -
što je ovaj, poljuljalo poverenje u iskrena nastojanja za izgradnju savezne države kao ravnopravne federacije njenih građana i republika.
Verujem, gospodine predsedniče, da poslanici Savezne skupštine i Vi lično, delite uverenja koja sam izložio i da ćete u punoj meri delovati u skladu sa ovlašćenjima koja imate po Ustavu Savezne Republike Jugoslavije“, kaže se na kraju Ćosićevih pisama predsednicima veća Skupštine SRJ.
(Tanjug)
RAZGOVOR U CRVENOM KRSTU SRBIJE O IZBEG-
LICAMA I MEĐUNARODNOJ POMOĆI
Izbeglice u
političkoj igri
Sedam stotina hiljada beskućnika u Srbiji e Najteže Beogradu 6 Izglađeni nesporazumi sa Visokim komesarijatom UN oko izbora lokacija za izbeglička naselja
Beograd. pomoć, koja je daleko manja od onoga što dobijaju druge republike bivše Jugoslavije, je dirigovana i Koristi se za političku manipulaciju birača u Srbiji. I pitanje lokacija za izbeglička naselja koje finansira Visoki komesarijat UN za izbeglice koristi se da bi izbeglicama opteretile one sredine, recimo Beograd, koje će odlučivati o budućoj političkoj slici Srbije, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Crvenom krstu Srbije sekretar Crvenog krsta Kosova Bogdan Kecman.
O međunarodnoj humanitar-
noj pomoći govorila je i predsednica Crvenog krsta Srbije, dr Slobodanka Gruden. Predstavnici Visokog komesarijata UN za izbeglice rekli su nam, doduše u uvijenoj formi, da neće dozvoliti gradnju izbegličkih naselja na lokacijama koje mogu poremetiti etničku strukturu stanovništva. Ovih dana taj nesporazum smo prevazišli i Crvenom krstu Srbije stiglo je
500 hiljada dolara za rekonstrukciju postojećih -objekata u kojima su smeštene izbeglice i koji se nalaze širom Srbije, rekla je dr Gruden. а
Na ovoj izuzetno posećenoj konferenciji dr Slobodanka Gruden iznela je i podatke o dosadašnjem bilansu problema i strukturi izbeglica u Srbiji, koja sve teže podnosi breme od 700 hiljada izbeglica. Prema zvaničnim podacima u centralnoj Srbiji smešteno je 66 odsto izbeglica,
Međunarodna
Nova naselja i u pokrajinama
Sekretar Crvenog krsta Srbije, Radmila Cvetković, koja je direktni učesnik u pregovorima O iz-
dnji stambenih objekata za iz-
glice, potvrdila je za „Borbu“ da su neporazumi izglađeni i da je Visoki komesarijat UN za izbeglice odobrio u okviru pomoći od 5,2 miliona dolara takozvanu „B“ listu (objekte u kojima su već smeštene izbeglice i treba ih rekonstru-
isati)- ii „Što se tiče „A“ liste (nove montažne kuće za izbeglice) Visoki komesarijat UN prihvatio je da se one lociraju širom Srbije, uključujući i pokrajine. Za sada su utvrđene tri lokacije, a ostalih sedam će biti najverovatnije usaglašene ovih dana. Dolari su stigli, i nalaze se u „Jugobanci“. Oglas za prikupljanje ponuda izvođača biće raspisan čim usaglasimo lokacije“, rekla je Radmila Cvetković.
u Vojvodini 33, a na području Kosova i Metohije jedan odsto. U Beogradu je registrovano 36 odsto izbeglica od ukupnog broja ratnih nevoljnika u Srbiji. Nedeljni porast izbeglica je oko 4.000 ljudi.
Dr Gruden je dodala da problem grejanja (mazut) na žalost nije ušao u humanitarnu роmoć. Na sve dosadašnje apele međunarodna javnost se oglušila uz obrazloženje da će to gorivo koristiti u ratne svrhe, —
rekla je ona. Z. LUKIĆ
wwwwwww_GFTUpuur auuu ama umuC ara u„LI muzu ru uuu uuu umu auu auu erna Ia ennmr=
INFORMACIJA MUP HRVATSKE O SIGURNOSTI
PRED SABOROM
Evidentirano 67.311 kaznenih dela
Zagreb. — U informaciji o sigurnosti MUP Hrvatske koja je juče izneta na sednicii zastupničkog doma Sabora navodi se da je u prvih devet meseci ove godine Ovo ministarstvo evidentiralo 67.311 kaznenih dela ili 19 posto više nego lane. Među tim kaznenim delima 4.652 pripisuju se srpskim ekstremistima, od kojih je 3.041 delo oružane pobune, zatim 1.100 terorizma, 313 udruživanja radi neprijateljske delatnosti. Od 422 kaznena dela protiv čovečnosti koja pot-
padaju pod međunarodno pravo, njih čak 381 pripada po ovom MUP-u srpskim ekstremistima koji su time na listi ratnih zločina.
Ovako teški podaci oko kriminaliteta, među kojima su i 2.753 teroristička dela podmetanja екsplozivnih naprava, za očekivati je da će izazvati pažnju zastupnika i zatražiti dodatna objašnjenja predstavnika MUP-a povodom predočene informacije o sigurnosti u Hrvatskoj. G.G.