Борба, 07. 01. 1993., стр. 11
BORBA ČETVRTAK 7. 1. 1993.
POLITIKA ||
rena čast da donese najvažnije _ odluke u Crnoj Gori, već prije svega o dvojnom biću Crne Gore. Crne Gore koja je razapeta između potrebe da zaštiti sebe,
svoju državnost, svoje ime i SVO- -
je istorijsko dostojanstvo, s jedne strane, ali i koja je spremna da na oltar jugoslovenstva i oltar srpstva faktički položi sve, uključujući i sebe. Zbog toga je
· crnogorska politika u dramatič-
nim vremenima koja smo proživjeli faktički bila razapeta. Ja ne mislim da je uzrok iskušenja koja su bila pred nama, ili koja nas očekuju, u bilo kakvoj personalnoj kombinaciji, bilo da je uslovljena Miloševićevim ponašanjem i postupcima u Srbiji ili Bulatovićevim i njegove ekipe u
Crnoj Gori. Mislim, da је to je-
dan dio istorijskog duga i cijene koju plaćamo. Vjerujem da ćemo uspjeti da nađemo onu pravu mjeru koja će sačuvati Jugoslaviju, kao naše političko opredjeljenje, i u toj Jugoslaviji obezbijediti dostojanstveno ravnopravno državotvorno mjesto
Crnoj Gori. ~
Koji su motivi koji su naveli mog protivkandidata da uđe u izbornu trku, ja ne mogu da sudim. Mogu samo sa zadovoljstvom da konstatujem, na osnovu dosadašnjeg toka predstavljanja crnogorskoj javnosti, da argumenti koje koristi da bi poikrijepio svoje veoma teške optužbe u odnosu na mene, rukovodstvo Crne Gore i Demokratske partije socijalista, apsolutno ne stoje i da će ih građani kao takve veoma lako ocijeniti.
B: Da li istinski vjerujete da Će Crna Gora moći očuvati! тарпорravni položaj u Saveznoj Republici Jugoslaviji, imajući u vidu nesrazmjeru između dvije federalne jedinice i po mnogima prirodnu želju Srbije da unitarizuje zajedničku državu? :
m. B: Pa, ako je ta želja prirod-
na, kako Vi kažete, onda je ja ne
· tumačim nekim političkim sklo-
pom i ustrojstvom dominantne političke misli u Srbiji, nego jednom normalnom težnjom:. jedne velike, mnogoljudne i ekonomski jače zajednice u odnosu na
jednu relativno manju, ckonom-”
ski siromašniju i ljudima malobrojniji. Ali, mislim da su u istoriji i u političkom životu već poznati ti sukobljeni motivi i da su nađeni instrumenti za njihovo
- prevazilaženje. Moram podsjeti-
ti da je nekoliko dojučerašnjih saveznih poslanika, koji su prilično emocionalno uzvišeni u svojim zalaganjima, konstatovalo da sadašnja Jugoslavija u stvari predstavlja sredstvo kojim Crna Gora sada upravlja Srbijom. To, naravno, nije tačno. Mi samo, ponekad dosta uspješno, koristimo ustavna rješenja, odnosno mogućnosti koje daje Ustav Savezne Republike Jugoslaмје. B: Kakav bi bio odgovor Demohratske partije socijalista i Vas lično, ukoliko budete predsjednik Crne Gore, ako u Srbiji prevlada politička volja da se umjesto Jugoslavije StDOrI заре2 ol zemalja?
M. B: Iskreno da kažem nije mi jasna ideja i koncepcija saveza srpskih država. To je jedna ideja koja sa nacionalnog stanovišta lijepo i gotovo uzvišeno ZVuĆi, ali cijena koja bi se pri tome morala platiti je zaista enormna. Ukoliko se krene u bitnije promjene i odstupanja od jugoslovenskog projekta, definisanog Ustavom Savezne Republike Jugoslavije, onda je to tačka u kojoj bi Crna Gora, sve njene političke snage i svi njeni građani, zaista morali duboko da se zamisle nad čitavom tom činjenicom i vjerovatno bi imali potrebe i prilike da se neposredno izjasne, u odnosu na promijenjene okolnosti, o svom mjestu i ulozi u jednoj takvoj zajednici.
nivou predsjednika republika. Nije Branko Kostić taj koji je šetao po Jugoslaviji na sastanke predsjednika jugoslovenskih republika, nego Bulatović. ~
Nije Branko Kostić taj koji se sastajao sa liderima EZ i UN, jer je Predsjedništvo, pogotovo poslije povlačenja Mesića, Drnovšeka, Tupurkovskog i Bogićevića, bilo kompletno zaobiđeno, nepriznato. Sa nama su se izbjegavali kontakti. Svi su politički razgovori vođeni sa predsjednicima republika.
B: Vi ideološki pripadate ljevici. Dešava se, međutim, jedan paradohs da vas sada podržavaju i one političke partije koje su na desnoj strani političkog spektra. Kako to objašnjavate?
K: Pa vrlo jednostavno. Ja sam već više puta ponovio da ni na ovim izborima neće biti presud-
ni programi, ekonomski i drugi, nego će osnovno opredjeljenje građana CG ovoga puta biti za Jugoslaviju kao zajedničku državu ili za opciju suverene i заmostalne Crne Gore. Gledano sa tog stanovišta, postoje političke partije koje su ideološki i politički na veoma različitim pozicijama, ali su to partije kod kojih je identičan odnos prema opcijama zajedničke države i suverene Crne Gore. Mene nijesu podržale samo te desne snage. Podržale su me snage i sa ljevice koje podržavaju opciju zajedničke države. Druga je stvar Što moji dojučerašnji drugovi iz političkog vrha Crne Gore stalno forsiraju, zbog uticaja na, javno mnjenje, posebno na članstvo DPS-a, da mene podržava Srpska radikalna stranka, a prećutkuju sve ove druge podrške koje imam i sa ljevice i sa desniсе: RADIO TELEVIZIJA SRBIJE <_<
Sve vise novinara
na prinudnom odmoru
O prinudnom odmoru na koji odlazi najmanje 20 odsto zaposlenih Radio Televizije Srbija, tačnije u Radiju i Televiziji Beograd, izrekao je svoj stav pre dva dana i generalni direktor ove kuće Milorad Vučelić. Reč je o prilagođavanju sankcijama Ujedinjenih nacija i konkretnom odgovoru na zahtev Vlade Srbije — sažeto glasi njegovo objašnjenje. Naime, u pitanju su mere racionalizacije, neophodno je preživeti u uslovima sankcija i to sa političkim opredeljenjem ljudi koji će odlaziti na prinudni odmor nema nikakvih zajedničkih dodira. Svi koji odlaze na prinudni odmor ostaju i dalje u radnom odnosu i nema otpuštanja dok traju sankcije.
Ovako izgleda oficijelni deo trenutno najaktuelnije teme u Radiju i Televiziji Beograd. Međutim, primena ovih mera u praksi već izaziva burne reakcije. Kako nezvanično saznajemo, urednik sportske rubrike TV Beograd Marko Marković uputio protesno pismo direktoru Vučeliću u nameri da zaštiti svoje ljude. Reč je o tome da na prinudni odmor iz sportske rubrike TV Beograd treba da odu Dragan Mikitović, Petar Lazović, Milojko Pantić, Dušan Korać i Vitomir Vujović.
Treba podsetiti da je Petar Lazović (trenutno koristi godišnji odmor), jedan od onih koji je uveličao rođendansku proslavu
Milana Panića, pa je ta činjeni-·
ca, kažu upućeni iz TV Beograd,
bila inicijalni razlog da se „kazne“ svi koji su bili Panićevi gosti. Nezvanično saznajemo da su na spisku onih koji odlaze na ВА odmor i Filip David,
edomir Mirković, Miša Stanisavljević, Pavle Zorić i Ljubomir Simović. Nikome od njih, za sad, nije ništa rečeno, ali Filip David napominje da je i sam to čuo.
Posebnu stavku u ovoj priči predstavljaju bračni parovi zaposleni u Radio Televiziji Beograd, jer je zauzet stav da se po jedan bračni drug mora zadržati, a drugi odlazi na odmor. Kažu da je jako velik broj takvih: najpre urednik Informativnog programa TV Dragoljub Milanović i njegova supruga Ljiljana, Vesna Jugović i Predrag Vitas, Dušan Čukić i Ksenija Stojanović, Dušan Vojvodić sa većim delom svoje najuže porodice. Hoće li kriterijum o zadržavanju jednog bračnog druga važiti i u ovom slučaju, ostaje, naravno, da se vidi narednih dana. U svakom slučaju, već sada se zna da će najmanje ljudi otići iz Informativno-političke redakcije a najviše iz tzv. sporovoznih ргоgrama kao što su kulturno-umetnički, obrazovni i dokumentarni. Juče je u TV Novi Sad kružila fotokopija odluke sa potpisom generalnog direktora RTS Milorada Vučelića, kojom se šalje na prinudni odmor ukupno 72 zaposlena, i to od prvog januara, dakle retroaktivno.
Među zaposlenima se od ranije govorilo da će „metla racionalizacije“ najpre dohvatiti one „nepodobne“ i „neistomišljenike“ što se, uvidom u spisak sada i pokazuje.
Najviše suvišnih koje valja poslati na odmor — je među novinarima i urednicima. Ukupno je 43 novinara i urednika, od ukupno 72 suvišnih.
Iz informativne redakcije na srpskom jeziku predviđen je novinar Laslo Tot, Petar Petrović (narodni poslanik), novinarke Biljana Vorkapić i Mirjana Čekić. Iz rusinske informativne redakcije na odmor treba da ide troje (među njima i Vladimir Kirda, nekada glavni urednik), iz redakcije na slovačkom jeziku pet je „suvišnih“, a iz mađarske informativne redakcije ukupno šest. „Biser“ ovog potonjeg spiska je u tome što su na njemu i dve novinarke koje se šalju na prinudni odmor (Žiižana Ćikoš i Eva Bodiš Hibš) mada se trenutno nalaze na — porodiljskom odsustvu!
Najbrojniji je spisak „odmoraša“ u kulturno-umetničkom programu: urednici Miodrag Isakov, Jovan Komšić, Lasio Vegel, Ištvan Bodžoni, reditelj Prvoslav Marić, urednik Svetislav Jovanov, Milorad Grujić... U Dokumentarnom programu suvišni su novinari Duško Bogdanović, Tjubiša Nikolin, ali i jedan savetnik — Ferenc Deak, trenutno još uvek pokrajinski ministar za manjinska pitanja... 8. В.
Сепа jednom pesnika
U nedavnom intervjuu (,Borba“, 4. januara 1993) Radovan V. Karadžić predstavio se kao pesnik, ali je, na kraju, ipak progovorio i kao predsednik Republike Srpske, Jasno i glasno obelodanjujući kakvu i koliko strašnu vlast i moć drži u rukama.
Na pitanje da li mu Je poznato da Je njegov sarajevski kolega,
pesnik Stevan Tontić, prisilno.
mobilisan od strane muslimanskih vlasti da kopa rovove duž fronta oko Sarajeva i da li će nešto preduzeti da ga izvuče Iz tog pakla, Radovan V. Karadžić je OdgOVOTrIO:
— Spremni smo da za Tontića damo, koliko god oni kažu, zarobljenika, ako treba daćemo za njega i 500 Muslimana!
Mada, kako naglašava Radovan V. Karadžić, Tontić „nije bio u krupu ljudi zabrinutih za srpski narod“. Drugim rečima, Tontić nije baš „najbolji Srbin“. Valj-
„da iz pesničke suptilnosti i kole-
gijalne uviđavnosti g. Karadžić neće da ga nazove — „izdajnikom srpskog naroda“?
Šteta što g. Karadžiću tim povodom nije postavljeno i jedno potpitanje: da u Sarajevu, umesto Tontića ne daj Bože, rovove kopaju „punokrvni Srbi) pesnici — recimo Gojko Đogo ili Rajko Petrov Nogo — koliko bi Muslimana ponudio za njihovo izbav-
" јепје2г Hiljadu, dve, tri hiljade
po pesničkoj glavi?
Da li se ova morbidna, zastrašujuća trgovina živim ludima može shvatiti kao „licencija poetika“ pesnika Radovana V. Karadžića ili kao nadmenost jednog robovlasnika? Bilo šta da je u pitanju — strašno Je. Pogotovo za jednog pesnika. 4. Burzan
MINISTARSTVO ZA FINANSIJE UBRZANO PRIPREMA RAČUNE
Troškovi mmisic рохпаћ о ропебе ак
„Enormni troškovi“ premijera Panića i njegovog kabineta, zbog kojih ga je vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj nedavno javno optužio u saveznom parlamentu, u ponedeljak, 11. januara najverovatnije će biti poznati javnosti. Naime, kako smo obavešteni iz kabineta Ljubiše Jovanovića saveznog ministra za finansije, nadležne službe ovog ministarstva ubrzano rade ma sređivanju putnih naloga i računa premijera Panića i njegovih ministara.
U kabinetu opozvanog savezbog premijera nisu se ni malo uzbudili zbog optužbi Vojislava Šešelja i njegove tvrdnje o navodnom rasipanju zelenih novčanica iz osiromašenog saveZnog budžeta. I dalje se tvrdi da je Milan Panić dobar deo troškova svojih putovanja platio iz svoga džepa. Optužbe iz usta Vojislava Šešelja, tvrde u kabinetu premijera Panića, najVerovatnije se oslanjaju na iznose akontacija. Kao što je poznato, zbog sankcija i ukidanja platnog prometa Savezne Republike Juposlavije sa inostranstvom, ekipa Milana Panića je morala sa sobom da nosi keš novac, da namiruje troškove smeštaja, boravka kao i troškove za kerozin. U protokolu u Saveznoj vladi su nam rekli da su značajnije sume morali da nose sa sobom iz razloga što se moglo dogoditi da „boing 727“ kojim se premijer vozio u inostranstvo eventualno ostane u kvaru pa nema drugog načina nego da se servisiranje i eventualna opravka !etelice plati živim novcem.
Do kojih podataka su službe Ministarstva za finansije u saveznoj vladi došle oko troškova savezbog, premijera i njegovih ministara nije nam poznato, niti su u ministarstvu o tome želeli da govore. Ne dok konačni ra-
čuni ne budu gotovi. U Saveznoj vladi su nam još rekli da se ova ubrzana računica pravi isključivo po želji opozvanog premijera Milana Panića. Inače, sav ovaj posao bi morao redovno da se završi uz pripremanje završnoB
računa budžetske godine. Jer,*
po zakonu komisija za budžet federacije je dužna, što će i ove godine morati da uradi, da do kraja februara 1993. napravi obračun prihoda i rashoda savezne kase. Zbog političke tenzije koja je stvorena u saveznom parlamentu i neprijatne optužbe na račun Milana Panića i njegovog kabineta napravljen je ovaj izuzetak. Iz tih razloga, kako su nam saopštili u Ministarstvu za finansije, ubrzano se sabiraju računi troškova putovanja saveznog premijera koja su bila potrebna u 165 dana njegove vladavine. B.S. — Đ.K.
SAVA CENTAR, M. Popovića 9
SKI 92/93
ŽABLJAK ZLATIBOR TARA KOPAONIK DIVČIBARE LBPENSKI VIR
VRNJAČKA ; MATARUŠKA ] ANJA | | ВОСОТОУАСКА ARANĐELOVAC NVIO. KARI, | ТЕГ.: 222-101 5
у