Борба, 27. 01. 1993., стр. 4
Promena stave premin етно
e
јобе-техи те Prag. — Idućeg utorka u Pragu će početi trodnevni sastanak Komiteta visokih funkcionera KEBS, na kome će jugoslovenska kriza'ponovo biti glavna te-
ma. =
Šest nedelja posle štokholmskog zasedanja Saveta ministara, na kome je odlučeno da se proširi i pojača aktivnost misija KEBS u Jugoslaviji i na njenim granicama, Komitet treba da razmotri prve rezultate, na OSnovu preliminarnih izveštaja svojih predstavnika na terenu.
Na ovom sastanku Jugoslavija će prvi put biti na dnevnom redu kao formalno suspendovana zemlja-članica, a ne — kao u proteklih šest meseci — samo kao članica čijoj je delegaciji privremeno oduzeto pravo učešća sa sastancima i u drugim aktivnostima institucija helsinškog foruma. Tanjus
BORBA SREDA 27. 1. 1993.
DRAGAN VASILJKOVIĆ — KAPETAN DRAGAN
O povlačenju hrvatskih trupa na početne položaje ne može se pregovatrati. Treba im postaviti ultimatum, a ako ga ne prihvate, hrenuti u protivofanziDu za koju već postoji plan. Ubeđen sam da će žrtava biti mnogo manje nego da nepri-
jatelju ne odgovorimo
Beograd. — Hrvatskoj treba postaviti hitan ultimatum — dati rok od nekoliko sati da svoju vojsku povuče na početne pozicije. Ukoliko to ne učini treba krenuti silovito u kontraofanzivu — izjavio je juče Tanjugu Dragan Vasiljković — kapetan Dragan, po povratku iz Republike Srpska Krajina.
„Nema razloga da se čeka. Mislim da imamo puno opravdanja da krenemo u kontraofanzivu“, naglašava on.
Na pitanje — šta ako međunarodna zajednica i ovaj put Hrvatima „progleda kroz prste“, kapetan Dragan je odgovorio: „U tom slučaju Hrvatskoj treba objaviti rat“.
„Kad su ustaše shvatile da se istina o ratu na jugoslovenskim prostorima i u pravima Srba,
· ipak, probija u svijet, odlučile su
se opet na vojnu opciju. Hrvati po treći put pokušavaju silom nameinuti rješenje Srbima. To neće ići, i ako se ispostavi da na Ujedinjene nacije ne možemo
računati, onda treba krenuti u“ rat i pokoriti Hrvatsku“, rekao.
je kapetan Dragan dodajući: „Ako ne možemo da vjerujemo UN, ostaje nam prirodno pravo na samoodbranu“.
Svjetska zajednica ne bi smjela da nam zamjeri što hoćemo od agresije da se odbranimo, a ako se tako bude ponašala, znači da je protiv nas. Onda se na njen stav ne treba obazirati, jer mi drugog izbora nemamo“, smatra kapetan Dragan.
„U povlačenju hrvatskih trupa na početne položaje se ne može pregovarati“, istakao je on. Treba postaviti ultimatum, a ako ga Hrvaska ne prihvati, kre-
nuti u kontraofanzivu...
Ubijeđen sam da će žrtava biti mnogo manje, nego da neprijatelju ne odgovorimo. Mi se tada možemo jedino obavezati međunarodnoj zajednici da nećemo ići dalje i da ćemo stati ka-
SEDNICA SPOLJNOPOLITIČKOG KOMITETA RUSKOG PARLAMENTA
Moskva. — Sopljnopolitički komitet ruskog Parlamenta, prema nepotvrđenim informacijama, počeo je iza zatvorenih vrata raspravu o najnovijem razvoju događaja u bivšoj Jugoslaviji i o mogućoj korekciji ruskog stava prema sankcijama. Rasprava je, kako se nezvanično saznaje, započela „istupanjem ministra inostranih poslova Andreja Kozirjeva. Inače,najveći deo ruskih listova (koji nedeljom i ponedeljkom
_ ne izlaze) se uopšte, čak ni in-
formativno, ne bavi ni obnavljanjem rata u Hrvatskoj, ni pro-
menomi ruskog stava prema jugo-krizi. Izuzetak su četiri prestonička lista.
Za Jeljcinu naklonjene „Izvestija“, hrvatska armija je počela proboj„ u Krajinu, teritoriju KOju je od Hrvatske preotela JNA u 1991. godini“. „Pravda“, pak, piše da je hrvatska armija nasrnula na „srpske teritorije“ i da Zagreb pokušava da u inostranstvu igra ulogu mirotvorca, dok se kod kuće ponaša kao — agresor. Visokotiražna „Komsomolska pravda“ procenjuje da bi hrvatska ofanziva, „bude li srpska propaganda radila kako
NETRPELJIVOST STANOVNIŠTVA PREMA UNPROFORU
а il
Посете bi Knin. — Pripadnici mirovnih snaga UN po izbijanju hrvatske agresije na Knin ne mogu se više pohvaliti dosadašnjim gostoprimstvom kojim su ih dočekali Krajišnici. Građani su ogorčeni zbog njihovog pasivnog odnosa prema napadu hrvatskih trupa, ali i zbog činjenice da su 22 krajiška borca ubijena i masakrirana kod Gračaca, u blizini dva kontrolna punkta UNPROFOR.·
Nikola Krošnjar, oficir za vezu sa UNPROFOROM, potvrdio
· je u izjavi za „Borbu“ da napetosti ima, ali da iz komande južno od sektora UNPROFOR nije prijavljen ni jedan ozbiljaniji incident. — Pokušavam da smirujem
• situaciju na obe strane da ne bi došlo do nepromišljenog inci-
- denta, koji bi mogao dobiti veću političku težinu od hrvatske agresije na Krajinu. U kontaktima sa oficirima UNPROFOR većina
~.njih pokazuje razumevanje za takvo raspoloženje građana, a
| istovremeno izražavaju zabrinutost za dalju sudbinu mirovnog plana — kaže Krošnjar.
On naglašava da se ne može krivica svaljivati na vojnike mirovnih snaga, ali ni na Komandu sektora „Jug“ ili na komandu
(o
· „uUNPROFOR u Zagrebu, jer su
one dale pravovremene i korektne izveštaje Savetu bezbednosti
Бао 1221 об рги
UN. Međutim, kako kaže Kroš-
njar, tamo duvaju neki drugi vetrovi.
Na pitanje zbog čega u Komandi sektora „Jug“ izbegavaju kontakte sa novinarima, on je
DEJVID OVEN
valja“, mogla značiti „tačku preokreta“ u rasplitanju jugo-krize.
Za opozicionu tv-emisiju „600 sekundi“, pretnja ruske diplomatije sankcijama protiv Hrvatske nije ozbiljna i sračunata je samo na to da dezorijentiše Vrhovni sovjet i da spreči izglasavanje odluke kojom bi + bila anulirana ruska saglasny st na sankcije protiv Jugoslavije. Na istim pozicijama je i „Sovjetska Rusija“ koja u svemu vidi „nameru Zapada da uništi i potisne srpsko pravoslavlje“ i „generalnu probu“ za „razbijanje Rusije koje je već počelo“. 9. B.
iiske agresije
rekao da se to opravdava raznim operacijama, ali je izrazio nadu da će se takva praksa promeniti i da će ova svojevrsna informativna samoizolacija uskoro biti prekinuta. 5. 2.
едапјет етвегја о поуе зокове
Ženeva. — Коргедведик 2еnevske konferencije o Jugoslaviji Dejvid Oven upozorio je juče u Ženevi da bi ukidanje embara Ujedinjenih nacija na isporue oružja moglo da izazove nove sukobe u regionu.
— Ako se ukine embargo na
isporuke oružja, опда је Тако |
predvideti šta bi se desilo u Hrvatskoj — rekao je Oven. „Ja ću se tome oštro suproifstaviti, jer bi to ugrozilo pregovore o miru“. i Tanjug
ne grupe
· Opštoj
Prirodno pravo na saumoodbranu
da neprijatelje istjeramo sa svojih teritorija“, rekao je kapetan Dragan.
On je objasnio da je odmah u RSK otišao sa specifičnim planom. „Obišao sam teren i tražio slabe tačke u ustaškoj odbrani. Našao sam ih 1 зада зе рпргеmamo za kontraofanzivu. U Beogradu sam na kratko zbog daljih priprema, i naravno, vraćam se odmah sa novom grupom dobrovoljaca“, objasnio je on.
Što se tiče situacije na terenu, po ocjeni kapetana Dragana ona još nije krajnje dramatična. „Strašno je što je u prvom: udaru Hrvatske artiljerije bilo mnogo
nepotrebnih civilnih žrtava. Iz-
gubljeno je nešto teritorije, ali to je normalno za jedan. tako snažan udar. Moglo je biti i mnogo gore, s obzirom da je srpska vojska praktično bile razoružana, te da je ovo najveća ofanziva ko-
ju su dosad hrvatske snage preduzele. Poslije prvog iznenadnog udara, srpski narod se tamo već organizovao i konsolidovao, vojska je uzela svoje naoružanje koje je bilo u magacinima pod nadzorom UNPROFOR-a. Očekujem da se zaustavi nadiranje
Beograd. — Povodom prekjuče-
тазпје izjave predsednika Srpske radikalne stranke dr Vojislava Šešelja, da kako je rekao, „oklevanje SR Jugoslavije daje
nam za pravo da optužimo Do- .
bricu Ćosića da je sa ruđdšmanom dogovorio agresiju radi zauzimanja Masleničkog mosta“ iz Kabineta predsednika SRJ je juče saopšteno da je to „najobičnija neistina i vulgarna kleveta“.
· Saopštenje iz Kabineta predsednika Ćosića glasi:
SAOPŠTENJE I7 KABINETA PREDSEDNIKA SRJ
"hrvatskih snaga i krene u kontraofanzivu“. Na pitanje kako je moguće da su Srbi u RSK ovim napadom bili zatečeni kada predsjednik Tuđman mjesecima prijeti da će silom „vratiti te teritorije pod vlast suverene Hrvatske“, ukoliko mu ih ne vrate UN, kapetan Dragan je odgovorio: „Vjerovali smo više UN nego Tuđmanu. Mi smo znali da će Tuđman napasti, ali ne da će mu „plavi šlemovi“ napraviti prolaz, da će reakcija međunarodne zajednice biti mlaka i spora, što je hrvatskoj vojsci omogućilo nadiranje.
i „Izjave dr Vojislava Šešelja, predsednika Srpske radikalne stranke, na konferenciji za štampu u Narodnoj skupštini Srbije, 25. januara ove godine, u
_ kojoj on tvrdi da je predsednik
Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić napravio dogovor sa Tuđmanom o predaji Masleničkog mosta i da je „izdao srpske nacionalne interese“ najobičnija je neistina i vulgarna kleveta“. Tanju
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA RSK
Zahteva зе тло а ajismike u ŠRJ
Beograd. — Ministarstvo inostranih poslova _ Republike Srpske Krajine (RSK) uputilo je juče zahtev nadležnima u SR Juoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori u ome, kako javlja agencija ISKRA, moli da njihovi državni Organi pomognu da se sprovede naredba predsednika Gorana Hadžića. o mobilizaciji svih državljana RSK koji su privremeno na teritoriji SRJ. Mobilizacija je hitna, podseća se u saopštenju. „Neophodno je
odrediti centre u Srbiji i Crnoj Gori za okupljanje vojnih obveznika u Beogradu, Nišu, Novo Sadu i Podgorici“. = U slučaju odbijanja ili izbegavanja poziva na mobilizaciju, Ministarstvo inostranih poslova RSK zahteva da se takvim licima, državljanima RSK, otkaže gostoprimstvo na teritoriji Srbije i Crne Gore, dok traje otadžbinski rat u Krajini — kaže se u saopštenju, koje prenosi ISKRA.
Opšta mobilizacija hrvatske vojske
Korenica. — Komanda operativVojske Republike Srpska krajina (RSK) za Liku saopštila je juče da raspolaže pouzdanijim informacijama O Svemobilizaciji „rezervnog sastava hrvatske vojske u Lici. Komanda precizira da je mobilizacija započela prekjuče oko podneva, pa se može očekivati i početak ratnih dejstava i na lič-
_kom delu RSK.
„Sve formacije ličke operativne grupe su na svojim borbenim
položajima i spremne su da uzvrate udarac agresije, ukoliko ona zaista usledi“, kaže komandant operativne grupe pukovnik Milan Šuput. :
Lička komanda takođe je demantovala. informaciju hrvatskih sredstava informisanja O velikim borbenim uspesima na teritoriji krajiške opštine Slunj i o pogibiji 12 dobrovoljaca iz Okučana, koji su se kretali prema ratištu severne Dalmacije.
| Tanjug