Борба, 01. 02. 1993., стр. 25
аи свиту
а ертиниои =
OL ал умаетторетенм дата парницама
\
BORBA . PONEDELJAK 1. 2. 1993.
OPASNOSTI OD EVENTUALNE INTERVENCIJE U BiH
Slobodan Pavlović
dopisnik „Borbe“ iz Vašingtona
Na oba posla kojih se prihvatio posle ulasha u Belu kuću, predsednik SAD i vrhovni komandant oružanih snaga Bil Klinton javno se i direktno honfrontirao sa svojim vodećim
generalima
Počelo je sa njegovim nastojanjima da se bukvalno preko noći skine sadašnja zabrana angažovanja i držanja homoseksualaca i lezbejki u armijskim redovima (ta odluka je odložena do 15. jula), a nastavilo se u petak jednim znatno manje spektakularnim okršajem oko eventualne buduće vojne intervencije SAD na ratištu bivše Jugoslavije.
U petak kasno popodne, na jednom „hiringu“ pred senatskim Komitetom za vojna pitanja, naime, dvojica autoritativnih „predstavnika Pantagona upozorila su da uspostavljanje „zabranjene zone“ iznad BiH i skidanje embarga na nagružavanje Izetbegovićeve armije — što, jedno i drugo,spada u opcije koje ovih dana ozbiljno razmatra nova američka administracija — ne bi zaustavilo sukobe, već bi samo još više iskomplikovalo situaciju i dovelo do razbuktavanja rata.
Uspostavljanjem „zabranjene zone”, došlo bi se do toga da američki „fantomi“ počnu mnogo više da obaraju hrvatske avione nego srpske, upozorio je senatore kontraadmiral Majk Kramer, navodeći podatke iz kojih se vidi da je od 9. oktobra prošle godine — kad je Savet bezbednosti UN usvojio rezolu-
_ ciju o zabrani neovlašćenog ula-
ženja u vazdušni prostor BiH tu zabranu faktički najviše kršila ratna avijacija Republike Hrvatske.
Kontraadmiral Kramer je di-
rektor obaveštajne službe združenog Generalštaba oružanih snaga SAD, tako da je u senatskom komitetu s pažnjom i iznenađenjem primljena njegova informacija da „avijacija srpskih oružanih snaga u BiH nije posle uspostavljanja zabrane UN izvela nijedan borbeni let“, i da je njeno poslednje kršenje rezolucije Saveta bezbednosti (prevoz ranjenika avionom) registrovano 5. decembra.
„Većinu prekršaja u zoni zabranjenog leta napravila je hrvatska avijacija u misijama snabdevanja muslimanskih snaga“ — rekao je tim povodom kontraadmiral Kramer, pominjući letove iz Zagreba ı Pule prema Cazinu i zaključujući да najavljeno vazdušno patroliranje NATO-a iznad BiH „neće, sa
e. _es те еКорјог је ЕР о Tr
u Bogofi _Bogota. — Najmanje 8 lica je poginulo, a oko 30 ih je ranjeno prilikom snažne eksplozije u ccntru Bogote javljaju novinske agencije, pozivajući зе па lokalni radio.
Eksplozija se dogodila u trgovačkom delu grada u vreme najveće gužve. Eksplodiralo je oko 100 kilogramia dinamita, koji je bio postavljen u jednom automobilu. i
Policija sumnja da jc eksploziju izazvao „kokainski kralj“ Pablo Eskobar, koji je 15. januara zapretio da
će krenuti u „oružani rat“ zato što su.
vlasti razbile njegov krijumčarski lanac. vojnc stranc, doncti primctniju razliku u zaustavljanju srpskc agresije“.
Martin Brandtner, načelnik operativnc službc Generalštaba oružanih snaga SA1I, govorio Jc u petak senatorima o rizicima
eventualnog vazdušnog napada ~
na artiljerijske položajc srpskih jedinica u BiH, što je takođe jedna od mogućnosti koja sc ovih dana razmatra u Beloj kući. Napominjući da bi zbog nepovoljnog terena i pokretljivosti ciljeva, efekat vazdušnog napada bio „slabiji od nedavnih bombardovanja u Iraku“, on se kao ı Kramer pre toga — usprotivio ideji o skidanju zabrane sa naoružavanjem muslimanskih snaga, kornistatujući da bi ta odluka „samo povećala haos, pojačala sukobe i ostala bez željenog, efekta”.
Eksperti Pentagona još oštrije su upozorili u istupanju pred senatskim komitetom na opasnost od slanja američkih trupa u BiH. Navodeći da bi to bila veoma rizična i dugotrajna operacija, koja ne bi mogla da dovede do rešavanja suštine problema i pominjući „verovatno rusko suprotstavljanje ovoj vrsti vojne intervencije sa strane“, kontraadmiral Kramer je zaključio da se okončanje krize u BiH može očekivati „tek kad Srbija i Hrvatska ostvare svoje vojne с1ljeve“. „Nadam se da će novi vrhovni komandant dobro promisliti pre nego što uvuče američke trupe u ovu konfuznu i složenu situaciju“ — izjavio je senator Strom Tarmoend povodom istupanja Kramera i Brandtnera. „Mislim da bi na ovo što se danas čulo, moralo da obrate pažnju oni koji traže vojnu akciju SAD u Bosni“ — dopunio ра је senator Džon Verner. %
London. — Zamenik francuskog premijera Tarek Aziz izjavio je Juče da Irak ne namerava da započinje bilo kakvu novu ofanzivu na Kuvajt, i da želi normalizaciju odnosa sa svim svojim neprijateljima iz zalivskog rata.
Na pitanje da li to znači da se Irak odriče teritorijalnih pretenzija prema Kuvajtu, Aziz je krat-
ko odgovorio da je „ta priča za-
vršena“. U intervjuu britanskoj tclcviziji, Aziz je takođe rekao da bi
обпозе 5а Ve
а хас јо šingfonom
Irak želeo da sa novom adminis-
tracijom predsednika Klintona otpočne novu etapu međusobnih odnosa.
On je naglasio da je Irak dosad mnogo učinio na ispunjavanju rezolucija UN, i da bi postojeće nesporazume sa Vašingtonom oko njihovog sprovođenja želeo da raspravi na „profesionalan i objektivan“ način, pod pokroviteljstvom svetske organizacije. Rojteri
Inspektori UN ošputeveali
iz Baadedia
Bagdad. — Tim stručnjaka Ujedinjenih nacija, koji je prethodnih šest dana bio u rutinskoj inspekciji gačkih nuklearnih postrojenja, otputovao je Juče iz Bagdada.
Vođa tima Mauricio Ziferero izjavio je pred odlazak da ne očekuje bilo kakvo ublažavanje sankcija prema Iraku, sve dok režim u Bagdadu ne imenuje sve
strane snabdoevače iračkog programa proizvodnje nuklearnog oružja.
Irak, kome je rezolucijama UN posle zalivskog rata nametnuta obaveza da uništi sve svoje nuklearno, hemijsko i biološko oružje, odbija da otkrije strane snabdevače svog nuklearnog programa. Bejter
KORUPCIONAŠKI ZEMLJOTRES U ITALIJI
ilija Mimica specijalno za „Borbu“ iz Rima
Crni petah za зтапаски Наџји, Кој је пајато kraj Jedne epohe. Prvi put u istoriji Italijanske Republike ги Кагађтјеri, dovodeći do hkulminacije golemu korupcionašku aferu u thivu samog sistema, zakucali na vrata sedišta jedne (vladine) stranke i takbDim aktom stavili pečat i na vrata Prve (parlamentarne) republike. Kuca li to snažno na vrata ona
druga — predsednička?
Nije reč o bilo kakvoj stranci, već o socijalistima koji sa vodećom političkom fermacijom staTOp sistema ili „režima“ — Demohrišanskom, dele vlast više od tri decenije. Italiju u ovom trenutku vođi upravo premijer iz redova Socijalističke stranke koji se možda nije oslobođio starih socijalističkih snova, ali u lečenju italijanske krize i demon-
tiranju socijalne države prime-
njuje skalpele liberalizma. No, Đulijano Amato je izuzetak kome se poveravaju vodeće ekonomske snage Italije, mada politički uragan potresa i temelje njegove, po mnogima „bezaiternativne“ vlade u ovom trenutku.
Šta se dogodilo? Velika racija u političkoj Italiji — kako je zapisala Dtampa. Svakodnevne i gotovo monotone vešti o hapšenjima i obaveštenjima o istražnom postupku protiv vodećih ličnosti političkih stranaka, lokalnih uprava i poslovnog sveta zbog korupcije i mita (dva, tri, četiri... i više odsto) na širokom
terenu potrošnje basnoslovnih suma namenjenih izvođenju javnih radova, smenio je događaj koji se može porediti sa zemljotresom snage devet stepeni Rihterove skale.
Istražitelji iz korupmpiranog Milana, nekadašnje „moralne metropole“ iz koje je februara . prošle godine veliki skandal krenuo, uputili su karabinjere da izvrše premetačinu administrativnog Sekretarijata SocijalističKe stranke u samom rimskom centru. Obavivši posao, zakucali su i na vrata same stranačke Direkcije, ali su bili odbijeni.
Istovremeno je vođa socijalista Betino Kraksi, glavna ličnost duboke stranačke (i sistemske) krize, dobio treću obavest iz Milana da se protiv njega, vodi istraga i da ga istražitelji, — kao Što proizilazi iz dosijea upućenog parlamentu — „smatraju „prvooptuženim”. Istovremeno je novu obavest o duboko odmakloj istrazi protiv njepa dobio i bivši ministar inostranih poslova Đani de Mikelis, te adminsit-
rativni sekretar Demohrišanske stranke Severino Ćitaristi. Optužba: korupcija i kršenje zakona o finansiranju političkih stanaka u čije se kase, ali i lične, ulivao korupcijom i mitom iznuđeni novac.
Sistem korupcije je, zapravo, dobio tolikog maha da su ga domaći analitičari doslovce izjednačili sa onim vladajućim — po-
litičkim, dok ga neki zbog svega”
toga nazivaju najjednostavnije „režimom“ kao što u naslovu svog uvodnika odrešito sugeriše „Korijere dela Sera“.
Istog crnog petka sedam hapšenja širom Italije, posvuda premetačine, najavljuju se nove senzacije, a u javnosti postavlja pitanje: ko je sledeći? Sliku je u jednom izveštaju teško dočarati. Teško je preneti sliku Italije sa stranica štampe koja posvećuje cele strane „Italiji skandala“, preganjajući se čak u uvodnicima da li Prva republika umire kao žrtva trulog sistema ili jednostavno „režima“. Najtiražnija „Republika“, koja se sa „kraksizmom” kao oličenjem sadašnjeg kraha nosi godinama, izišla je u subotu sa uvodnikom „prodali su i sami sebe“.
Betino Kraksi odbacuje sve optužbe kao „neutemeljene“, te istupa s protivoptužbama da se malte ne sprovodi zavera protiv političke i institucionalne stabilnosti, pa sve skupa naziva „agresijom”. Njegova _ чгапаска vrhuška kao da traži predsedni-
res
ka Republike i vlade koji bi tre-
balo da zaustave ruku istrazi. Štampa veruje istražiteljima da je Kraksi — kako to proizlazi iz izjava uhapšenih, držao konce aa u svojim rukama.
ta je „kraksizam“? Umesto odgovora na to pitanje ćemo navesti predlog uvodničara „Republike“ da se ceo istražni mateпја! и омој пелдепој Когирсјоnaškoj aferi, nazvanoj „korupciopolis” (original: Tangentopoli, tangenti u značaju „plave koverte” mita i korupcije) štampa kao knjiga i kao literatura namcni školama kako bi mladi videli „do kakvih granica korupcije i sistematske pljačke može stići jedna politička klasa lišena efikasne kontrole, sigurna u svoje privilegije i toliko vremena neotuđena vlasti“.
Kraksijeva stranka nije —d“ kao što napominje isti hst, jedini grešnik: ništa manju krivicu snose demohrišćani, samo što је njihova organizacija artikulisanija i više segmetirana u razne feude, uživajući podršku katoнеке Italije kojoj propoveda hrišćansku demokratiju.
Odbačivši ideologiju i elaboriranje programa, „Kraksijeva stranka već 15 godina bije samo bitku za zadobijanje (očuvanje) vlasti i raspodelu fotelja i državnih feuda. Okružena ličnostima sumnjiva morala, izgubila je identitet i doživela — kada je skandal ogoljen, — naglu eroziju svog biračkog tela.
Šta će se dogoditi? Socijalisti sporo i teško leče svoju traumu. Kraksijeva većina odoleva, sam Kraksi uslovljava svoj odlazak, mada su za njega svi izlazi zatvoreni. Hoće li Kraksi najzad odstupiti? Ima među socijalistima i predloga da odstupi cela Direkcija. U takvom stanju manjina koju predvodi Ministar pravde Marteli, vodeći kandidat za naslednika, nema brojčane snage za „hirurški rez“ koji preporučuju preostali prijatelji socijalista. Da li je stranka, koja će polovinom februara izići na svoju nacionalnu skupštinu, osuđena na smrt? Politički establišment se našao u čuđdu, jer sistem koji se povija pod udarcima sa svih strana nije sebi stvorio alternativu. Njegova je reforma stavljena u ruke političkim strankama koje pre svega štite sebe.
U pitanju je ı opstanak Amatove vlade čija bi kriza, zbog rascepkanog političkog mozaika i nemogućeg odnosa snaga, imala teže poseldice nego u ranijim prilikama kada se često pribega-
"valo izlasku na vanredne parla-
mentarne izbore. Jer, izbori bez izborne reforme (većinski jednonominalni umesto proporcionalnog sistema) u ovom trenutku ne bi Italiju izveli iz kriza. Ali, pitanje poverenja vladi je već postavljeno i u sredu stiže na dnevni red u parlamentu. U najgorem trenutku.