Борба, 16. 04. 1993., стр. 8
DNEVNIK
BORBA PETAK 16. 4. 1993.
SLUŽBA ZA PLATNI PROMET JUGOSLAVIJE
'rivreda
jede
samu sebe
Beograd. — Jugoslovenska privreda u celini proizvodi gubitke, ostvarujući veće rashode od prihoda, Jedan je od mnogobrojnih alarmantnih pokazatelja, koji sadrži- analiza o poslovanju preduzeća u minuloj godini. Analizu je pripremila Služba za platni promet Jugoslavije na osnovu godišnjih obračuna.
Prema tim „pokazateljima, društveni sektor privrede ostvario je 51,6 odsto ukupnog prihoda, a zapošljavao je 71,7 odsto ukupnog broja radnika. Ostali oblici vlasništva (privatni, mešoviti i zadružni) ostvarili su 45,4 odsto ukupnog prihoda, a zapošljavali su 28,3 procenta radnika. Privatni sektor privrede ostvario je 19,1 odsto prihoda, a zapošljavao je samo 4,3 odsto radnika.
Gubici su veliki i iznose 9 odsto ukupnog prihoda ili 1312,1 milijardi dinara, a ostvareni prihod — 14,597,4 milijarde dinara. Najgore su prošli industrija i rudarstvo, saobraćaj i veze i stambeno-komunalna delatnost, i te grane privrede su poslovale sa gubitkom na takozvanoj supstanci, odnosno, iz ukupnog prihoda nisu mogle ni da naioknade utrošena sredstva. Rashodi iznose 15.321,5 milijardi dinara i nadmašuju prihode
za 4,7 odsto, što znači da je ukupna privreda poslovala sa gubitkom.
Prosečno, neto zarade po granama delatnosti kretale su se u nominalnom iznosu od 61.702 dinara (kao najviše isplaćena zarada u grani saobraćaja i veza) do 36.920 dinara (kao najniže isplaćena prosečna zarada u ugos-
_ titeljstvu i turizmu). Prosečno is-
plaćene zarade u ukupnoj privredi nominalno su iznosile 53.893 dinara.
Privreda je, u celini uzevši, uglavnom izraubovana. Otpis stalnih sredstava iznosi 50,3 odsto, a opreme čak 73,4 odsto.
To i ne bi bilo loše kad bi privreda uspela da ostvari toliku akumulaciju koja bi mogla uspešno da zameni otpisanu Opremu. Međutim, akumulacija je lane iznosila 290,3 miliona dinara, dok je vrednost osnovnih stalnih sredstava bila 40,205,5 milijardi dinara.
Godišnje obračune službi podnelo je 57.870 pravnih lica, od ukupno registrovanih 95.100.
Obračune, koje su o Zakonu o.
računovodstvu dužne da dostave, nije podnelo 37.210 firmi, uglavnom, malih pravnih lica u privatnom sektoru vlasništva. Protiv njih Služba je preduzela zakonske mere. Tanjug
Sevezni sindikež tra
ži
гоне зоћ јато
Beograd. — Savez samostalnih sindikata Jugoslavije zahteva da se na dnevnom redu Savezne skupštine ponovo nađe Zakon o materijalnom obezbeđenju radnika koji ostaju bez posla zbog запкеђја ОМ. Мезћуа мо је, паglasio Je Dragan Radulović, sekretar Veća SSSJ, da je vojni budžet kroz skupštinsku proceduru lako prošao, a zakon protiv bede i gladi nije. To što je Zakon O materijalnom obezbeđenju prošao Veće republika, a ne i Veće građana, govori o sukobu zakonodavne i izvršne vlasti, što po Raduloviću, vodi u ustavnu krizu. 4 Savezni sindikat je uputio i primedbe na nacrt programa mera za zaštitu socijalno najugroženijeg stanovništva koji je napravila Savezna vlada. Po mišljenju sindikata taj program je isuviše mek i neshvatljivo je da polazi od teze da su plate zaposlenih uzrok inflacije. Nepotpunost programa ogleda se i u činjenici da od predviđene 24 mere, Savezna vlada sama može da primeni svega 7, a 6 mera može da primeni uz pomoć republičkih vlada, a ostale prepušta raznim institucijama u zemlji.
Problemi su nastali iz istog uz-
roka, odnosno zbog sankcija, Те -
se jedinstveno moraju rešavati, smatraju u SSSJ. :
Ponovo se, kroz spisak primedbi Saveznoj vladi, traži osnivanje Eonda solidarnosti na nivou SRJ, a u njega bi se,slivala sredstva iz bruto, ili neto ličnih dohodaka. Iz Fonda bi se isplaćivala pomoć ugroženima u svim delovima zemlje, što znači da bi socijala bila istovetna, a isplaćivale bi se i razlike do visine najniže cene rada za zaposlene u preduzećima koja ne mogu da isplate ni „minimalce“. Istovremeno se zahteva razrešavanje pitanja robnih rezervi, pošto je rad te institucije onemogućen jednostranim aktom Vlade Srbiје. Minimum zdravstvene zaštite mora biti istovetan na nivou Cele_SRJ, a republike u Okviru SVOjih mogućnosti zdravstvenu zaštitu mogu poboljšavati. Različiti putevi razrešavanja socijalno-ekonomske problematike, rekao je Radulović, mogu dovesti do nejedinstva između dvcju republika, koje se već ogleda u spoljnoj politici. D.D.
Sešelj: Amerikanci će izazvali masovne Strajkove
Beograd. Albanci na Kosovu i Metohiji se spremaju da proglase nezavisnost, a na to ih huškaju američke delegacije koje tamo borave, rekao je Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, na jučerašnjoj konferenciji za štampu.
Šešelj se zapitao kako je moвисе da savezno Ministarstvo inostranih poslova mirno: posmatra američka mešetarenja, koja imaju za cilj da Srbiju destabilizuju iznutra.
U drupgm delovima Srbije,
"smatraju sadikali, Amerikanci
će svoje antisrpske planove pokušati da realizuju izazivanjem socijalnih nemira i masovnih
radničkih štrajkova. Da bi se to izbeglo poslanici SRS traže promenu Zakona o štrajkovima, odnosno zahtevaju da se u svim javnim službama i preduzećima štrajkovi zabrane za vreme trajanja sankcija UN. Šešelj je precizirao da se to ne odnosi na sve privredne sektore, već na elekторпугеди, metalurgiju, saobraćaj, PTT, proizvodnju hrane, prosvetu, zdravstvo, komunalne službe i službe od posebnog ınteresa za zemlju...
Lider radikalan je imenovao i unutrašnje snage koje će, po njegovom dubokom uverenju, kolaborirati sa Amerikancima i ostaviti na cedilu Srbe van Srbije. To su: Demokratska stranka, Srp-
Demokroefska stranka ce tužiti Sešelja
Beograd. — Povodom tvrdnji Vojislava Šešelja, izrečenih na konferenciji za štampu Srpske radikalne stranke, u Beogradu 15. aprila, Demokratska stranka podneće tužbu nadležnom sudu protiv dr Vojislava Šešelja za klevetu i glavnog odgovornog urednika I programa Radio Beograda za saučesništvo u prenošenju klevete, u emisiji „Novosti dana“, saopštava Informativna služba DS.
ski pokret obnove i Građanski sayez, za koje Šešelj kaže: „Njihovo izdajstvo je oćigledno, a komentar nepotreban“.
Vođa radikala je juče izneo i tvrdnju da su Alija Izetbegović i neki drugi čelnici BiH bili uključeni,u akciju podmetanja bombe u njujorški trgovinski centar, pre nekoliko meseci. Šešelj kaže da je to saznao iz beogradskih diplomatskih krugova, „a to znaju i Amerikanci, samo prikrivaju, zbog želje da ne ugroze sopstvenu antisrpsku politiku na Balkanu“.
||
Na jučerašnjoj konferenciji za štampu SRS govorili su i Nikola Poplašen i Rade Leskovac, predsednici stranačkih filijala u RS i RSK. Oni su se založili za hitno ujedinjenje krajina u „Zapadnu Srbiju“, sa centrom u Banjaluci, kao fazu ujedinjenja tih zemalja sa SR Jugoslavijom. To je pitanje opstanka i mi to moramo učini-
“ti, a svet neka misli šta hoće, do-
dao je Šešelj. M.M.
а
NIKOLA MILOŠEVIĆ, ČELNIK SLS
Depos u Skupštini — meprihvu
Beograd — _ Predsednik Srpske liberalne stranke Nikola Milošević ocenio je juče na konferenciji za štampu da za Depos bilo kakvo učestvovanje u skupštinama treba da bude neprihvatljivo, jer je vlast pokazala da je parlament samo instrument u
„rukama vladajuće stranke.
On je rekao da „načelno govoreći, nije logično da Depos, koji je osnovan zato da bi se iz osnova promenio politički sistem, prihvati da bude vrsta instrumentalizovane opozicije u
skupštinama vladajuće stranke“.
„Ako poslanici Deposa ne vrate mandate, oni na taj način potpomažu privid детокгајskog sistema ovog režima“, smatra Milošević.
Po njegovom mišljenju, razlike u stavovima među strankama — članicamia Deposa o tako važnom pitanju kao što je po-
vratak njihovih poslanika u par-
lamente, moraju oslabiti Depos. „Sama činjenica da Depos (u odnosu na pitanje povratka nje-
ovih poslanika u skupštine) nije zauzeo stav kao Depos, znači da nije mogla biti postignuta saglasnost oko ključnih pitanja“, napomenuo je predsednik SLS.
Milošević je napomenuo da među stanovništvom Srbije vlada sve veća beda i da, koliko on vidi, postoje samo dva razrešenja sadašnje situacije. To su „put Fidela Kastra, koji podrazumeva izvanredno veliku sposobnost trpljenja jedne zemlje“ ili „put kojim su išle Rumunija ı Albanija“. Tanjug
2
ZADRUŽNI SAVEZ SRBIJE
Мите se ne se|u VI
»
Beograd. — Dok se Vlada Srbije hvali kako je sve obezbeđeno za prolećnu setvu na 2,5 miliona hektara, vesti sa terena tvrde suprotno. Jer od obećanih 150.000 tona dizel goriva i oko 300.000 tona veštačkih đubriva, do seljačkih njiva nije stigla ni četvrtina od toga. Zato se sad sa sigurnošću može tvrditi da će dobar deo njiva ostati u parlogu, a da će prinosi na onim zasejanim biti manji za 30 do 50 odsto, rečeno je juče na sednici Predsedništva Zadružnog saveza Srbiic. Za sve nedaće u poljoprivredi, seljaci su juče optužili Vladu Srbije, ističući da ih samo vara
praznim obećanjima. „Na taj način Vlada se održava na vlasti, a obmanjuje i narod da će hrane biti dovoljno“.
— Republička Vlada se hvali
uspešnom poljoprivredom i ta-
ko nam nudi lažno blagostanje — kaže Boža Milovanović, direktor Zemljoradničke zadruge Čukarica. — Uredbe koje Vlada donosi za poljoprivredu, stvaraju samo nered i haos u grani koja sad treba da nas izvuče iz kri76. Kada bi mi sejali njive kao
Vlada uredbe — glad bi odavno vladala na ovim prostorima dodaje, Janoš Palatinuš, iz Mužђе. Аатованка menja po 300 meraka
Specijalizovana poljoprivredna banka „Agrobanka D.D.“ isplaćuje starim deviznim štedišama 300 nemačkih maraka u dinarima. Taj iznos isplaćuje se jednom mesečno i u gotovini, a onaj ko želi da mu se stara devizna štednja isplati žiralno na tekući račun, može dobiti neograničenu sumu dinara.
Ova banka nudi još jednu povoljnost — kamata na prošlogodišnju deviznu štednju isplaćuje se u — devizama. M. B.
SKUPŠTINA INVESTBANKE
Zakon za obicnu
Beograd. — Umosto iznošenja istine i davanja garancija štediвата da svoja sredstva neće izpubiti, već će ih podići kroz određeno vreme sa kamatom, 51еdiše se obmanjuju tvrdnjama da su poslovne banke dužne da im efektivno isplate njihove uloge. Štedišama je teško objasniti da su njihove devize deponovane kod NBJ, ili da nikad nisu ni bile na računima banaka, pa poslovne banke u svojim trezorima i nemaju tražene iznose. Ta-
kođe, velikim bankama zabranjena je kupovina deviza na crnom deviznom tržištu, a čak i da je takva mogućnost postojala, one ne bi bile u mogućnosti da pokriju razliku između kursa koji je priznavala NBJ i crnog, ·po kome bi se devize kupovale.
Ovo je na jučerašnjoj skupštini deoničara Investbanke rekao dr Stojan Dabić, direktor ove finansijske institucije. Prema nje: govim rečima najnoviji Nacrt zakona o repulisanju devizne
štednje, predstavlja još jednu u nizu obmana deviznih štediša, šaljući ih da svoja sredstva traže
„tamo gde se ona ne nalaze.
Investbanka je proteklu godinu završila sa pozitivnim finansijskim rezultatom. Iako je no-
'minalno povećala deoničarski
kapital kroz revalorizaciju za 61 put, stanje ovih sredstava je 3,7 puta niže u dolarskom iskazu, zbog visoke stope inflacije — dinarski kapital se praktično topio pod njenim dejstvom, rekao je dr Dabić.
Danas Investbanka počinje prodaju blagajničkih zapisa po novim kamatama, pa će na rok dospeća od 95 dana iznositi 54 odsto mesečno, a pre roka dospeća 44 odsto mesečno. B.S.
<
па гес рата
Prema mišljenju Slavoljuba Markovića seljaka iz Moštanice, lažna obećanja za uspešno obavljanje setve na 2,5 miliona hektara dali su predsednik srpske Vlade i ministar za poljoprivredu. Od toga danas nema ništa. Sigurno je već sad da će prinosi pšenice biti prepolovijeni, a ništa bolje ne očekuje nas ni s drugim kulturama. B. Gulan
.——