Борба, 27. 04. 1993., стр. 19

BORBA. UTORAK 27. 4. 1993

Tragično je što ova zemlja (ni)sada, posle raspada, neće da se afirmiše kulturom, već tabanjem, tučom. Promenjena je svest. Preovladava atavizam koji prekida svaku vezu sa kulturnim tekovinama, kaže Radomir-Džoni Reljić, naš poznati slikar, akademik — ističući da dosta razmišlja o zbivanjima u kulturi, i da ga posebno zabrinjava Parlament kulture Kulturno-prosvetne zajednice Beograda...

— To mi Je „telo“ posebno palo u oči otkad su odatle počeli da dolaze upravnici u kulturne ustanove grada Kulturno-prosvetna zajednica Je — ističe Reljić — mrestilište upravnika kulturnih ustanova KPZ treba, pod hitno, da nestane — inače će biti Još tragičnije za ovdašnju kulturu. Sada u ovom praznom prostoru, kad nema kriterijuma, neke poluvrednosti se bore za poene i nagrade — to je amoralno. Čudovišno je — kaže nam Ra-_

domir Rljić — sve ono što se događa oko Muzeja savremene umetnosti. Prvo ono „kompromisno rešenje“ o proširenju Muzeja da „za sve bude mesta“. Trebalo bi podsetiti javnost na ingeniozni projekar Ivana Antića kojim je predviđeno da Muzej raste tako što ce se dodavati moduli od kojih se postojeće zdanje već sastoji Tako, nisu potrebne nikakve nove zgrade niti „boburi nad vodom“ — samo treba dobra namera i naći novac! Govoreći o MSU. Reljić pominje i kustose Muzeja koji su se „sad našli u čudu“ što ih je snašlo a „za 20 godina niko od njih nije srubio Trkulnnu izložbu u

javnosti“, i „oni su uveli neke standarde po kojima im je kriterijum bio na nuli. Odnosno, oni su uopštavali kriterijume“. Sam bivši ministar za kulturu Đukić je prema Reljiću smešan: „Zvuči komično kad Đukić govori o

„dekadentno-samoupravnoj svesti“. Jer, to onda znači da je ova njegova današnja svest (i akcija) revolucionarna!“ A, sam Trkulja, da je iole pošten i svestan duhovnog i bilo kakvog drugog stanja, on se ne bi prihvatio ponuđenog mesta. Pratio sam njegove izjave otkad je postavljen za direktora. On pita zašto u Muzeju nema novih slika Dada Đurića, Ljube Popovića, i Veličkovića. Pravi se naivan, jer zna da MSU nije imao para za takve otkupe. Ti autori su se morali plaćati devizama i po tržišnoj ceni. Zaista, nema smisla javno davati takve izjave. To je sistem dezinformacija koji, uostalom, traje već pedeset godina. — Imam utisak kao da se ponavlja 1945. kad slikari počinju u rukama da nose i drže pištolje umesto četkica, pribora... A, pre toga su, umesto četkica, držali čašice vinjaka, ili kako ja to volim da kažem — svinjaka.

Za mene su čudne i Kalajićeve ideje oko reorganizacije postavke. Pa, ko će onda čuvati jugoslovensku umetnost? Ko će čuvati Stančića? Srbi bi kao većinski narod morali da se izdignu iznad tih malih varvarskih postupaka. E

Nužno je da se šarlatani potpuno suzbiju — oni koji sada prosuđuju umetnička dela. I onda, da se to prepusti ljudima od obrazovanja. S. Popović

Nušić na skopskoj steni

Skoplje. — Drama Makedonskog narodnog tearra u Skoplju, premijerno je izvedena„predstavu „Narodni poslanik“ Branisla-

CETINJE

„Maj nejm iz Mitar” u Zetskom domu

Podgorica. — Crnogorsko narodno pozorište »prema predstavu „Maj nejm ı Mitar“, prema tekstu Vide Ognjenović, u režiji Božidara fDurovića. U predstavi igraju wlumci CNP Branislav Vuković Zef Dedivanović, Čedo Vukadinović, Draап Račić, Nataša Ivančević. Premijera je zakazana za 25.

va Nušića, u režiji Dimitra Osmanlija. Glavni protagonisti ove premijere bili su Kiril Andonovski i Anče Džambazova. Tanjug

maj u Zetskom domu na Cetinju, a prema riječima režisera Đurovića, pored Cetinja predstava će, vjerovatno, biti izvedena i na Crnogorskom primorju. Dramaturg je Veselin Radunović, scenograf Velibor Radonjić, a kostimograf Božana Jovanović. B.P.

DRAGAN MININČIĆ, VD DIREKTORA BEOGRADSKE „PROSVETE“

Ne odgovaram m

Promena Statuta nije pravljena, da se na honkurs za direhtora javim lično ja. I danas moja hkonačna odluka nije da prihvatim mesto generalnog direktora „Prosvete“, Базе Dragan Mininčić, V.D. direktora ove izdavačke huće povodom izbora direktora „Prosvete“ što je proizvela mnoga na-

gađanja.

Radni ljudi su zahtevali od mene da na Radničkom savetu dam saglasnost za izmenu Statuta gde na mesto direktora može da se izabere i čovek sa višom stručnom spremom. U početku sam se opirao tome — kaže Mininčić — podsećajući da i ranije direktor kuće nije morao da ima fakultetsku diplomu. Ukoliko se javi odgovarajuća ličnost koja može da nastavi na ono što smo postigli za godinu dana, i da „Prosvetu“ i dalje stabilizuje i oplodi kapital koji smo stvorili, treba da bude izabran za direktora. U pitanja konkursa nisam se uopte mešao, postojala je komisija koja je radila po svojoj savesti a ne po nalogu direktora. To što se kasnije pričalo od onih koji su bili kandidati na konkursu je nekorektno. Na glupost, glupošću odgovarati neću, kaže Mininčić.

Ako sc više od 80 odsto radnika izjasni za promenu Statuta, besmisleno je govoriti o mom udelu u svemu tome. Mogu reći da iza njihove odluke jedino stoji godinu dana rada koji sam proveo na mestu direkotra „Prosvete“. MUZIČKA HRONIKA

„Ком

Branka Radovic

Mininčić, priča da je konkurs raspisan, kako bi u perpektivi on kupio „Prosvetu“ naziva običnim koještarijama. Ko može da kupi „Prosvetu“ kada je kuća procenjena na deset miliona maraka, pita on. „Prosvetu“ je osnovala država Srbija i ona će odlučivati da li će „Prosveta“ biti deoničko društvo ili ne. „Prosveta“ je državno preduzeće i tu prvo mora da dođe do prestrktuiranja vlasništva. Mnogo je apetita oko ove kuće, kaže Mininčić, objašnjavajući da niko u „Prosvetu“ ne može da uloži više od 30.000 DEM, čak i kad bi došlo do prestruktuiranja.

Mininčić, tokom razgovora, opovrgava da postoji bilo kakva kolizija između njega i Redakcije koja odlučuje o izboru novih naslova. Kad su nove knjige u pitanju, to treba da proceni Redakcija i da oceni šta je za štampu, i šta treba da se nađe u plejadi izdanja „Prosvete“, kaže on. A kada su u pitanju ponovljena izdanja, tu Redakcija može samo da se konsultuje, jer o tome odlučuje Komercijala. Bilo bi besmisleno — odgovara naš sagovornik — da Komercijala od-

im” U movom Zeti)

Skoro potpuno obnovljeni sastav Gudačkog orkestra „Dušan Skovran“ koji je godinama dobijao epitete najboljeg, ansambla ove vrste, vraća se u pređašnju „formu“. Ceo jedan njegov sastav izvanrednih muzičara sada je na raznim stranama sveta, i pradi karijeru u inostranstvu. Ovi koji su, zasad, ostali (ili koji još nisu otišli) polako savladavaju poznati repertoar. Tu, najpre, mislimo na prepoznatljive numere ovog ansambla koje su, neretko, izazivale ovacije publike, Respigijeve „Stare igre i arije“ i, posebno, na opsežnu i efektnu Grigovu „Holberg” svitu. Interpretacije podmlađenog ansambla bile su po uigranosti i uvežbanosti daleko od nekadašnjih vrhunskih, ali su i pokazale siguran put napretka. Uz iskustvo 1 znanje dirigenta Aleksan-

dra Pavlovića, mislimo da je to i moguće.

Draž ove večeri videli smo najpre u prvom javnom koncertnom izvođenju novog Violinskog koncerta beogradskog kompozitora Aleksandra Obradovića (1927). Delo nam je bilo poznato po izuzetnoj interpretaciji Stefana Milenkovića u okviru ciklusa emisija „Svetske premijere“ Televizije Beograd. Ovom prilikom, delo je izvela violinistkinjaMaja — Jokanović koja već dugo živi i radi u Italiji.

U veoma plodnom opusu Alek-.

sandra Obradovića, koncerti zauzimaju značajno mesto, a dva ovakva ostvarenja predstavljaju sam vrh srpske koncertne muzike — to su Koncert za klarinet i Koncert za violončelo. Njegovo novo delo rađeno je u dosled-

·'nom neoklasicizmu, sa uobičaje-

nim rasporedom i brojem stavo-

ороз!

lučuje o novim knjigama, kao što je besmisleno da Redakcija odlučuje o komercijalnim izdanjima koja treba da obezbede egzistenciju 350 ljudi zaposlenih u „Prosveti“. Nema nikakvih nesporazuma. Moraju se jasno podeliti uloge ı formulisati ovlašćenja: Zahvaljujući tome — potkrepljuje Dragan Mininčić svoje tvrdnje — u prvom polugodišnju ćemo objaviti 50 knjiga, što neće uspeti ni jedan drugi izdavač. Ipak, novih knjiga će biti tek trećina, jer mi ne možemo da se oslonimo samo na nova izdanja. U ovom vremenu nema eksperimenta i morate ići sa nekim proverenim izdanjima. Radne ljude ne zanima eksperiment već ogzistencija, objašnjava prvi čovek „Prosvete“ svoju uređivačku koncepciju. Ne verujem da je za prva tri meseca iko objavio više naslova nego „Prosveta“. U aprilu i prvoj polovini maja treba da se pojavi više od dvadesetak naslova — naglašava Mininčić — nabrajajući „Staru srpsku književnost“ u tri toma, „Sabrane spise“ Patrijarha Pajsija, „Istoriju Vizantije“, „Vreme Kosova“, „Poeziju i kritiku“ Slavka Leovca, zatim, „Radove“ Petra Džadžića i Radovana Popovića o Crnjanskom, ponavljanje Pavićevih dela — a svakog dana se očekuje novi Selenićev roman „Ubistvo s predumišljajem“. 5. Kostic

va, sa dugačkom ekspozicijom soliste na početku prvog stava (koju je Maja svirala izvanredno). Znatni virtuozitet solističke deonice, brojne pasaže, zahvate, tehnički teške situacije, Maja Jokanović ostvarivala je nežnošću „ženske“ ruke, suvereno, lako, nadahnuto, toplinom i prisnošću. Orkestar koji je koncert A. Obradovića već svirao i snimio, imao je sigurnost retku za uobičajene premijere.

Susret sa ruskom pijanistkinjom mlade generacije Elenom Grečnjikovom bio je prijatan. Ona je izvela solističku deonicu u Bahovom Koncertu u de molu za klavir i orkestar bez nepotrebnih romantizovanja. Pitanje je kako uopšte svirati „školsku lektiru“ iz redovne srednjoškolske nastave a da to ne bude i „čas lektire“ u školi. Elena Grečnjikova svirala je za stepenicu iznad prosečnih tumača ovog koncerta.

Spektakl Pavarotija u Parizu

eo •

Ukrajinski • e “о

reditelj u Uzicu Beograd. — Ukrajinski reditelj Vitalij Dvorcin svojim radom na predstavi „Galeb“ u Užicu „premostio jc blokadu onim što je najvrednije u čovcku — ljudskim duhom i stvaralaštvom, istakao je danas predsednik Kulturno prosvetne zajednici (KPZ) Srbije Milisav Milenković na konferenciji za štampu u Beogradu.

Dvorcin, koji je protekla dva meseca postovao u Narodnom pozorištu u Užicu, izjavio da mu jc rad na poznatoj čchovljevoj drami pričinio veliko zadovoljstv. „Zahvalan sam celom ansamblu i upravi, koji su pokazali veliko intcresovanjc i profesionalizam“, dodao je on.

Gostovanje ovog reditclja organizovano jc u okviru aranžmana izmcđu Narodnog pozorišta iz Užica i tcatra „U zamku” iz Užgoroda.

Predviđeno je da u maju „Galcb” Bostuje u Užgorodu, najavio jc upravnik užičkog tcat-a Branko Popović. Takođe se planira da on idućc jcseni u ukrajinskom pozorištu postavi

' Nušićevu „Gospođu ministarku“.

Tanjug

Pariz. — Najpopularniji tenor današnjice Lučano Pavaroti najavio je da će 2. septembra održati spektakularni koncert na otvorenom prostoru, pod Ajfelovom kulom u Parizu. On očekuje da će koncert prevazići onaj koji je pre dve godine održao u londonskom Hajd parku. Što se repertoara tiče, Pavaroti će pevati odlomke iz opera italijan-

NOVI SAD

Novi Sad. — Potpredsednik Izvršnog veća Skupštine AP Vojvodine dr Stojan Berber, primio je juče delegaciju Bunjevačkog kulturnog centra (BKC) iz Subotice ı upoznao se sa radom ove ustanove osnovane pre nepunih

godinu dana. Predsednik BKC Ruža Delić i saradnik ustanove Miroslav

Vojnić-Hajduk istakli su da više od 300 članova ovog društva s

skih kompozitora, ali i popularne napolitanske melodije. Gradonačelnik Pariza Žak Širak je, sa svoje strane izjavio kako očekuje da će koncertu prisustvovati 150.000 ljudi. Na Marsovom polju, velikom parku koji vodi do Ajfelove kule, biće postavljeno džinovsko platno na kojem će biti prenošena zbiva-, nja na bini, i tu će pristup biti besplatan. Tanjug

Razgovor o kulturi Bunjevaca

velikim entuzijazmom radi u okviru folklorne, dramske i likovne sekcije n Subotici i Tavankutu, ali da su suočeni s nizom teškoća. Nemaju ni jednog profesionalno zaposlenog, rade u privremeno adaptiranim prostorima, teško dolaze do opreme i muzičkih instrumenata, a iz budžeta grada u prva tri meseca dobili su svega 230.000 dinara. Tanjug