Борба, 30. 04. 1993., стр. 60

ŠAVUOT („sedmica“) 26. — 27. V 1993.

Jedan od tri hodočasnička praznika za vrijeme kojih su u biblijskim vremenima svi muškarci morali da dođu u Jcrusalim. Šavuot sc naziva praznikom žetve i prvih plodova, a poznat je i kao Pedesetnica, pošto pada na pcedeseti dan od Pcsaha. Za ovaj praznik vezanc su dvije osnovnc temc. Prva jc ratarska o čemu svjedoči njcgova biblijska veza s prvim sazrclim plodom ili žetvom. U drcvnom Izraclu, prvo požnjevcno Zito donošcno je u Hrami uz radosno svetkovanjc, praćcno molitvama koje su donosioca sjedinjavalc s osnivačcm ујсге.

Druga tema sc zasniva па shvatanju iz Talmuda po komc ovaj praznik predstavlja godišnjicu dobijanja Torc. Prcma biblijskom Opisu (izl. 19,1), Jcvrcji su na Sinaj došli „prvog dana trećep mjcscca pošto iziđoše iz Misira“, a otkrovcnje su primili tri dana kasnijc, šcstog sivana. Stoga sc po tradiciji, prva nog praznika provodi u pomnom izučavanju Torc.

Na Šavuot sc sinagoga ukrašava cvijećem i zcicnilom u znak dobrodošlicc ljctu ı ranoj žetvi. Običaj jc, takođe, da sc Jcdu mliječni proizvodi i jcla naргамјепа од njih, pogolovo blinccs (palačinke sa sirom) i krcplah (trouglasti kolačići od sira) koji simbolizuju Toru, za koju sc kažc da jc ncophodna kao mlijeko bcbi.

TIŠA BEAV

(„deveti dan — mjesecova) 26. VII 1993.

Jevrcjski dan posla kojim sc oplakuje razaranje јегизантskog Hrama.

Vavilonski car Nabukodonosor razorio je Solomonov hram (586. god. p.n.c.) desctog ili scdmog ava (dvanacsti mjcSCC |CVrcjskog kalcndara). Tit je razorio Drupi hram dcsctop OVOB mjescca (70. g.n.c.). Mišna i Talmud očuvali su predanjc po komc počctak razaranja Hrama pada na dan dcvctog ava. Čak se i za izpgon Jcvrcja 17. Зрагијс роčclo vjerovati da sc odigrao na taj dan.

U Bibliji je taj dan poznat kao „post pctoga (mjcscca“)

Postom sc završava irorncdeljni pcriod oplakivanja. Ukoiiko datum pada na Šabat (jcvrcjski dan odmora — scdmi dan u nedjclji) post sc odlažc do ncdjcljc. U sinapgopgama sc čita Plač јеremijin i tužbalica, a postoji ı običaj čitanja pomcna na groblju. Zabranjcno jc kupanjc, kožna obuća, pa čak i učcnjc kojc pruža zadovoljstvo.

ROŠ НАЗАМА (evrsjske

Nova godina 5754 16 — 17. IX 1993.

Jcvreji godinc računaju od dana kada je, po prcdanju, nastao svijet. U tradicionalnom jevrcjstvu slavi sc prvog i drugog tišrija (scptembar — oktobar); u rcformističkom jcvrcjstvu siavi sc samo jedan dan.

Za razliku od nckih drugih proslava Novc -godinc, Roš Hašana Jc dan ozbiljnosti na koji sc čovjck prcispitujc i razmišlja o svom dclanju za narednu podinu. Postoji vjcrovanjc da sc na ncbu otvaraju tri knjigc i da je u njima zapisana sudbina svakog pojedinca. Odluke, međurtim, još nisu zapečaćcnc, tako da se svako još može pokajati, a temc lične odgovornosti i božanskc milosti služe kao liturgijski kontekst praznika, koji se produžava sve do Jom kipura. Taj pcriod je poznat kao „Desct dana pokoтег. Središnji značaj u bogoslužcnju ima duvanje u šofar, оупиј-

ski rog. Pored pominjania u Bibliji, ovaj običaj jc simbolično povezan s „vezivanjem Isaka“ (kada ga je ovan zamijcnio na oltaги; Роз!. 22,13), рптапјет Тоге i dobom mosijc. Po najpopularnijem tumačcnju, zvuci šofara služc da probudc okupljcnc i pozovu ih na pokajanje.

U ortodoksnom jcvrcjstvu za ovaj praznik uobičaicno ıc da sc u sinagopi nosi bijcla odjeća Као simbol cistotc.

Običaj jc zaželjeti drugima

„dobru i ugodnu godinu”. Voćc ili hlicb čcsto sec umačću u mcd tokom obroka, što simbolizujc nadu da ćc narcdna godina biti slatka i uspješna. U nckim јсуrcjskim zajednicama jcdc sc riba, koja sc smatra simbolom srcćc. Tradcionalno jcvrCjstvo poznaje i običai odlažcnija do rijekc ili potoka u toku Drvog poslijepodncva Коз ћазапа. Тато se pgovorc molitvc i psaimi pokaJanja, dok sc u vodu bacaju mrvicc hljeba koic simboiišu odbacivanjc grijcha.

JOM KIPUR {Dan pomirenja) 25. IX 1993.

Dan pomircnja, pokajanja i praštanja. Svctkujc se dcsctop tišrija (prvi miCSCC po јемгсјskom kalcndaru). To jc poslcdnji od „IDcscet dana pokore“ koji počinju na praznik Roš Hasana. Tog dana zabranjcno jc jcsti, piti, prati sc, nositi kožu ili imati seksualnc odnosc. Porcd toga, na snazi su i zabranc rada sličnc onima za Šabat (jcvrcjski dan bogosluženja ı potpunog uzdržavanja od rada, osim kada jc u pitanju zdravljc. To sc podjcdnako odnosi na sluge i Žživotinjc. Trajc 24 sala počevši od zalaska sunca u pclak do zalaska sunca u suБош). Liturgija topa dana jc vcoma dugačka ı uobičaicno jc da vjcrnici čitav dan provcdu u sinagogi. Jom kipur započinje molitvom Kol nidrc, kojom sc poništavaju svi zavicii dati ishitrcno ili bez razmišijanja. Čita sc Jizkor u spomen-na umrlic voljcnc, kao i sclihot, liturgijskc pjesmc čija je toma opraštanje. Tokom cijclc liturpijc ponavlja sc viduj-priznavanje krivice za ražnc ргђеће.

Po jcvrciskom vjcrovanju, Коз ћазапа зе зтага danom određivania čovjekovc sudbinc, a na Jom kipur ona sc zapcčaćuje. Za onc koji nc uspiju da sc pokaju za ovaj dan ostajc im |oš Jedna šansa, a to jc dan Hošana raba, poslednji dan praznika Sukot, koji neposredno slijcdi.

Uoči Jom kipura obavliaiu sc pripreme, a ncki idu u ritualno

kupatilo. Običaj je da sc traži

oprost od onih kojima je mogla biti nanesena ncpravda. Vcliki ођгок једе зе перозгсапо ргус перо što zalaskom sunca O!1DOĆnc post.

SUKOT (sjenice, kolibe} 30. IX — 8. Х 1993.

Jedan od tri hodočasiika praznika koji jc SVOJČ Im vODIO po običaju da sc za угјете пјсpgovog (гатапја ЛУГ по ргугстеnim zaklonima. Praznik počinje četrnacstop tišrija (scptenibar-oktobar) ı traje scdam daia. Tradicionalnc zabranc rada važc u Izraclu i kod reformističkih Jevreja u drugim: zcmliama samo prvog dana, dok sc ова tih zabrana drže prva dva dana.

Običaj boravlicnja u „sjenici“ (зика) зитђоћека ргеделуНаји skloništa ili zaklonc u kojisia si Jcvrcji, po predanju, ŽIVIĆII DOslixc izlaska iz Egipta {Lev 23, 39-43). Pokrivaiu se slamom, zclenilom ali nc toliko pusto da bi potpuno zakionilc zv ijezdc. Običaj je da se suka okiti cviiećem ı voćem, kao i simbolima protckih velikih praznika. ledna suka se obično gradi u dvorištn sinagogc kako bi Jc zaicdnički kcris-

ОМ соса

tili oni koji je nemaju kod kuće.

Mada jc povczan s izlaskom iz Egipta, Sukot jc po svojoj tcmi i pastoralan. Njimc se slavi žctva pšenicc i borba grožđa, pa sc često i naziva „praznik žctvc“ ili „praznik bcrbce”.

Scdmi dan praznika poznat je kao Hošana raba (mnogo hošana) zbog svojc liturgijc, koja uključujc pjcvanjc stihova na kojc sc odgovara rječju „hošana“ dok povorka sedam puta obilazi oko sinagogc.

Za običaj življenja u sukama kažc sc da jc zasnovan na nomadskim obredima koji su kasnijc poistovjećcni s izlaskom iz Egipta i dovcdcni u vczu s drugim hodočasničkim praznicima.

SIMIHAT TORA

(Radost Tore) 8. X 1993.

U Izraclu i među rcformističkim (jedno od savrcmcnih tumačcnja jcvrcjstva, uglavnom aii nc i isključivo u Sjcvcrnoj Amorici. Naglašava jcdan intcrno pluralistički pristup tcologiji

а

novljenog zakona i prvih stihova iz Postanja; ti ljudi nazivaju se u tradicionalnom jevrejstvu hatan — „mladoženja“; onaj ko završava čitanje Tore naziva se „mladoženja Tore“ (hatan Tora), a onaj ko započinje novi ciklus čitanja naziva se „mladoženja početka“ (hatan berešit). Običaj je da oni koji su na taj način počastvovani daju priloge ili časte prisutne.

HANUKA {Posvetenje hramu) (9—16. XII 1993.)

Slavi se osam dana paljenjem svijeća i obilježava ponovno posvećenje Hrama u Jerusalimu 164. god. p.n.e. Mnoge jevrejskce porodice pale osmerokrake svijećnjake. Svaki dan pali se jedna svijeća, a na kraju (osmog dana) upale se sve. Posvećenje hrama izvršeno jc nakon što su Jevreji pod vođstvom Jude Makabojca, jednog od pet sinova Matatje, uspješno okončali ustanak protiv Antioha Epifana u odbranu vjerske slobode i protiv

Zgrada Jevrejske zajednice u Beogradu |

i praksi) Jcvrcjima ovaj praznik pada na dvadcsct drugi tišri (septembar — oktobar) i njcgovo proslavljanjc sc spaja s ritualima prethodnog praznika Sukota. Kod svih ostalih Jcvrcja ovaj praznik sc slavi odvojeno — 23. tišrija.

Na ovaj praznik sc slavi završavanjc javnop čitanja Torc. Povorka kruži oko sinagogc scdam puta i tom prilikom sc izpovaraju molitve. Poslcdnji stihovi iz Ропомепор zakona

'(33;1-29) čitaju sc onoliko puta

koliko je potrebno da bi svaki muškarac bio pozvan da čita To-

ru. Ovo, se obavlja uvcčc uoči-

praznika i ujutro, i to je jedina prilika kada sc Tora čita javno nocu.

Nakon topa, čitaju sc prvi stihovi Postanja (1;1-2,3). Poscbno jc značajno biti izabran za čitanje poslednjih stihova iz Po-

Drivilepija privlačnih INFORMACIJE | NARUDŽBE

Ф — NA TEL 011/171-339 0 Propolis Plus

nasilnc hclcnizacije. Tako se na praznik Hanuku proslavlja i prva pobjeda Jevreja.

Matatjini i Judini nasljednici poznati su kao Hašmonejci (po imcnu klana Hašman). Njihova djela opisana su kod Josifa Flavija i u knjigama o Makabcjcima kojc spadaju u starozavjetne apokrifc. Hašmonojci, pogotovo Hirkan i Alcksandar, vodili su niz osvajačkih ratova i nasilno sprovodili prcobraćivanje, zbog

Čega ih jc napuštao vcliki broj

jevrcjskog stanovništva.

PURIM (Oslobođenje Est.) 25.11.1994.

Praznik u znak spascnja Jevreja od pokolja u staroj Porsiji. Naziv jc dobio po 2геби(риг) kojim jc odrcđen dan istrcbljenja. Na ovaj dan oživljava sc

R}iOayannı __КГЕНЦИЈА КОЈА УСЛЕШНО НАЛИАЋУ ЈЕ ВАША ПОТРАЖИВАЊА

(6) КОЈА ВАШЕ ДУЖНИКЕ ПОДСЕЋА НА НЕИЗМИРЕНЕ ОБАВЕЗЕ

(e) КОЈА УСПЕШНО ШТИТИ ЛИЦА И ИМОВИНУ

ЕФИКАСНОСТ ЈЕ НАША ПРЕПОРУКА

ПЛ КАРМЕН“ ГОСПОДАР ЈОВАНОВА 34 ТЕЛ 01//637-555 · ТЕЛУФАКС 188-452

ве + 14

Бици VIII

biblijska priča o Esteri (Jestira). Naime, persijski kralj Alhasfer (Kserks I) uzeo je za ženu Jevrejku Esteru i učinio je kraljicom. Njena ljepota, mudrost i snalažljivost promijenili su kod Persijanaca sliku o njenom narodu. Po toj priči, neprijatelji jevrejskog naroda bili su uništeni. Knjiga o Esteri nastala je u vremenu od 300-80 god. pr. n.e.

Za ovaj praznik u sinagogi se čita Esterina knjiga, a kad se spomene ime Hamana prisutni dječaci dignu galamu čegrtaljkama ili udaraju nogama o pod. Haman je, inače razradio plan o uništenju Jevreja. Njegov plan bio je o sujećen, a on sam pogubljen. Za ovo ime vezan je i naziv peciva, Hamanatšen (Hamanovi džepovi) koje se jede za ovaj praznik. Provodi se u veselju i vrlo često kostiminiranim zabavama. PESAH — PRSHA 27.IHI. — 3.IV.1994.

Poznat je kao praznik „prelaska“, praznik beskvasnog hlje-

ba i praznik proljeća. Sva ova

imena ukazuju na različite vidove njegovoE porijekla i upražnjavanja. Po tradiciji ovaj praznik je vezan za izlazak Jevreja iz Egipta.

Biblija govori o deset kazni koje je Bog poslao na Egipćane (Izl. 7, 14 — 12) od kojih je posledinja i najteža pomor prvjenaca. No jevrejski prvjenci su pošteđeni pošto je, po predanju, anđeo smrti „preskočio“ (pasah) njihove domove. Uz to ritualna žrtva za ovaj praznik poznata je kao „pashalno“ jagnje.

Jevreji napuštajući Egipat nisu imali prilike da umijese hljeb sa kvascem. Dakle, bili su prisiljeni da jedu beskvasni hljeb. Zbog toga tokom cijelog Ovog praznika ne smiju posjedovati nikakvu kvasnu ili fermentianu hranu od žitarica.

Treći naziv dolazi od proljeća koje ovim praznikom otpočinje. Značaj ovog naziva je u tome što na drugi dan Pesaha otpočinje odbrojavanje sedam nedelja, završno sa praznikom Šavout, čime se slavi prva žetva.

Pesah se u Izraelu i među reformističkim Jevrejima u drugim zemljama slavi sedam dana. Za prvi ı poslednji dan važi zabrana rada slična onoj za Šabat, dok je za vrijeme ostalih pet dana najveći dio poslova dozvOljen. Jevreji ortodoksne ili konzervativne tradicije slave ovaj praznik osam dana, a zabranu rada poštuju prva i poslednja dva dana. Prve, ili prve dvije noći, priređuje se posebna praznična večera i ritual-Seder u toku koga se priča o izbavljenju iz Egipta. ·

Najmlađe dijete pita obavezno oca: „Zašto je ova noć drukčija od ostalih“, a njegov je zadatak da ispriča događaje iz biblijske knjige Izlaska kako su prikazani u Pashalnoj hagadi (hagada znači obznaniti ili pričati priču).

Obavljanje pashalnog rituala smatrano je toliko značajnim da je onima koji su bili jako daleko ili su bili ritualno nečisti davana mopućnost da te rituale obave četrnacstop dana u sledećem mjoesccu. E.Š.

С ТОМАТОЛОШ А

ИЕ (HV OPGMHRAUMJRA др. ИВАН РЕЂИН Исмета Мујезннокића 29 БЕЖАНИЈСКА КОСА окретница аутобуса 75 H 82

o а Cek

—- {=