Борба, 10. 05. 1993., стр. 21
|
BORBA PONEDELJAK 10. 5. 1993.
U MOSKVI OBELEŽEN DAN POBEDE
Moskva. — Dan pobede obeležen je juče u Moskvi na na-
čin hojim se raskida sa dosadašnjom tradicijom održavanja vojne parade i masovnog okupljanja građana na Crvenom trgu. Jeljcinovi protivnici organizovali su miting na jednom od centralnih gradshih trgova, koji je protekao bez incidenata. Do nereda, poput onih 1. maja, nije došlo.
Na skromnoj svečanosti, predsednik Federacije Boris Jeljcin položio je venac na Grob neznanog junaka u blizini kremaljskih zidina, a zatim je prisustvovao jednoj kulturnoj manifestaciji povodom otkrivanja Memorijalnog centra. Vence su takođe položili drugi najviši državni funkcioneri i vojni rukovodioci i predstavnici Parlamenta na čelu sa predsednikom Vrhovnog Sovjeta Ruslanom Hazbulatovom. Istovremeno, Savez oficira koji okuplja uglavnom protivnike Borisa Jeljcina, organizovao je povorku u kojoj je bilo: oko
"30.000 ljudi. Oni su na jednom
od centralnih gradskih trgova održali protestni miting protiv politike -Borisa Jeljcina.
Veteran rata, general u ostavci Mihail Titov, optužio je bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova i sadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina za raspad Sovjetskog Saveza. On je rekao da se režim predsednika Jeljcina „može održati samo na
diktaturi“.
Sem sitnijih čarki, miting je protekao bez incidenata. Vlasti su preduzele opsežne mere predostrožnosti, a organizatori mitinga takođe .su nastojali da se ne ponove nemili događaji od 1. maja za koje sc vlasti i Opozicija međusobno optužuju. -
U Moskvi je, inače, juče saopšteno da se od prekjuče izgubio
svaki trag lideru obnovljene Ko-"
munističke partije Rusije Viktoru Anpilovu. On je prekjuče po-
zvan u tužilaštvo u vezi sa dogadajima 1. maja i od tada mu se 'gubi svaki trag. U tužilaštvu demantuju da je pritvoren. Viktor Anpilov trebalo je juče da učestvuje na demonstracijama, čili organizatori optužuju vlasti da su ga u tome namerno sprečile.
Predsednik Jeljcin najavio je da će u najskorije vreme potpisati dokumente koji se odnose na dalje unutrašnje ckonomske i političke reforme. U razgovoru sa novinarima posle polaganja venca na Grob neznanog junaka, on je rekao da je sada najvažniji zadatak donošenje novog Ustava. Već 11. maja sastaće se radna grupa koja će razmotriti
projekt Ustava, a. posle toga od-
Аићоп рао па frej = 17 mrivih ·
MOSKVA. — Prilikom pada sportskog aviona na gradski trg u uralskom gradu Nižnjij Tagil poginulo je, prema najnovijim podacima 17 lica, od kojih osmoro dece. Osamnassı lica je hitno prevezeno u bolnicu sa težim ili lakšim ozledama. Među njima je šestoro dece. Strahuje se da to neće biti i konačan broj žrtava ove neobične avionske
nesreće.
Još nije poznato da li se u kabini nalazio samo pilot, ili i kopilot.
Avion „JAK-52“ tako se brzo obrušio i pao na gradski trg, da učesnici proslave Dana pobede nisu imali vremena da se sklone.
Avion se raspao još u vazduhu i kao buktinja srušio nasred trga
prepunog ljudi. Istraga je u toku.
Tanjug
ržaće se skupovi predstavnika federalnih jedinica.
Prema projektu novog Ustava, najviši organi vlasti će sc potpuno rekonstruisati. Rusija bi postala federacija sa jakom predsedničkom i izvršnom, a sasvim slabom zakonodavnom vlasti.
Diskriminacija ртета Hazbulatovu i Zoriimu
Presedniku Vrhovnog sovjeta Rusije Ruslanu Hazbulatovu i predsedniku Ustavnog suda Valeriju Zorkinu, juče nije dozvoljeno da se popunu na tribinu na kojoj se nalazio predsednik Federacije Boris Jeljcin, na svečanost otkrivanja memorijalnog kompleksa heroja otadžbinskog rata u Moskvi. -
Njih je u tome sprečio načelnik obezbeđenja predsednika Jeljcina Aleksandar Kožakov, rekavši da „prisustvo predsednika Parlamenta i Ustavnog suda nije predviđeno“ i da je svečanost priređena „samo za Predsednika Rusije“.
Tim povodom služba za informisanje Vrhovnog sovjeta objavila je saopštenja u kome se kaže da je ponašanje ličnosti iz obezbeđenja predsednika Jeljcina bilo „netaktično“.
JUŽNA AFRIKA PRED NOVIM ISKUŠENJIMA
Harare. — Predstavnici dvade- setak političkih i drugih organizacija u Južnoj Africi najzad su se dogovorili da se prvi slobodni i demokzatski izbori u zemlji odlazećeg aparthejda održe u roku od godinu dana. Međutim, istovremeno potomci Bura 05novali su front ekstremnih belaca i javno upozorili da ne žele nikakvu deobu vlasti sa crnačkom većinom, već isključivo stvaranje zasebne države.
Na sastanku pre dva dana u Johanesburgu, kome su prisustvovali predstavnici vladajuće Nacionalne partije (NP) predsednik Frederika de Klerka, Mandelinog Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) i Još dvadesetak drugih organizacija, najzad je postignut dogovor da se prvi slobodni i demokratski izbori održe do maja iduće godine. Na istom skupu je takođe odlučeno da se u roku od četiri sedmice, nakon dogovora o suštinskim principima novog, demokratskog, nerasističkog Ustava, utvrdi tačan datum održavanja izbora na kojima bi 28 miliona južnoafričkih crnaca prvi put stekli pravo glasa. Je.
Međutim, na ohrabrujuću vest iz Johanesburga, stigla je istovremeno veoma zabrinjavajuća iz pedesetak kilometara udaljene Pretorije, gde su predstavnici ekstremnih partija belaca i neonacističkih pokreta osnovali „Afrikanski narodni front“.
Taj front, među čijim se liderima nalazi i nekolicina nedavno penzionisanih generala desničarske orijentacije, izjasnio se nedvosmisleno za stvaranje zasebne države za potomke Bura, koji čine oko polovinu među preko pet miliona južnoafričkih belaca.
222
U trenutku kada je maratonski dijalog među umerenim belcima i crncima počeo da obećaма ukidanje preko tri stotine duge dominacije bele manjine i koliko-toliko mirnu demokratsku transformaciju Južne Afrike, potomci Bura sada zahtevaju vlastitu državu na nekadašnjim pro-
izborin
Izbori u roku od godinu dana: De Kler i Mandela
storima burskih republika koje šu pokorene u anglo-burskim ratovima od 1899. do 1902. godine. Izvesno je da ekstremni front iz Pretorije ne može da računa na podršku svih potomaka Bura, kojih ima i na vlasti i u Opoziciji, pa čak i u rukovodstvu
uz — preinj
ANC, ali njihovu pretnju ipak
niko ne potcenjuje.
Postoji razumljiva bojazan da bi u sadašnjoj atmosferi punoj naboja ekstremni belci i radikalni crni nacionalisti mogli da gurnu Južnu Afriku u opasan haos. Tanjug
De Klerk upozorava ma reprizu Bosne
Harare. — Južnoafrički predsednik Frederik de Klerk upozorio je bele i crne ekštremiste da njegova vlada neće dozvoliti destruktivnu delatnost koja zemlju može da pretvori u „drugu Bosnu“. Predsednik De Klerk je najavio da će vlada bele-manjine iskoristiti sva raspoloživa sredstva da suzbije aktivnost belih i crnih ckstremista koji ostvarenje vlastitih ciljeva vide u izazivanju političkih i drugih nasilja i guranju zemlje u totalni ha-
05.
То upozorenje posebno se odnosi na stvaranjc „Afrikanerskog narodnog fronta“, koalicije koja okuplja dvadesetak ckstremnih organizacija bela-
tacije.
iduće godine.
ca, u čijem rukovodstvu se nalazi nekolicina nedavno penzionisanih generala desničarske orijen-
Taj front sc izjasnio protiv. ustavnih pregovora sa predsednicima 28 miliona južnoafričkih crna“ca dok zahteva „samoopredeljenje“, zapravo stvaranje zasebne državc za potomke Bura.
De Klerk i lider Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) Nelson Mandela već su se dogovorili o dcobi vlasti nakon prvih slobodnih i demokratskih izbora, koji bi trebsio da se održe do maja
Tanjug
SVETJE)
Огпомапа „Мома котопска КР“
Bukurešt — Povodom 72. godišnjice osnivanja sada zabranjene Rumunske komunističke parti je, u subotu je na bukureštan skom groblju „Cenča“, na grobu u kome se pretpostavlja da je decembra 1989. sahranjen streljani diktatorski par Elena i Nikolae Čaušesku, osnovana „Nova rumunska KP“.
U javnosti potpuno anonimni inicijativni odbor, na čelu sa Valentinom Burouom, priredio je pravi miting na groblju sa crvenim partijskim zastavama, parolama i nekoliko vatrenih govora. Rukovodeća partija u Rumuniji od decembra 1947. do decembra 1989. — Rumunska KP — zabranjena je odmah po svrgavanju starog režima i streljanja šefa partije i države Čaušeskua. Тапјид
Traži se prekid procesa Zivkovu
Sofija. — Bivši predsednik bugarske vlade i socijalistički poslanik Andrej Lukanov predložio je predsedniku republike dr Želji Želevu da obustavi dalje sudske procese i istragu nad Todorom Živkovim. Takvu Želevljevu odluku pozdravilo bi i javno mnenje na Zapadu — smatra Lukanov, — a naišla bi na odobravanje i u zemlji.
„Ne zauzimam se za restauraciju ili rehabilitaciju, već mislim da bi to bio izraz civilizovanog, demokratskog odnosa“, rekao je Lukanov u Staroj Zagori.
Andrej Lukanov, je inače, jedan od neposrednih aktera smenjivanja Todora ·Živkova
се • • Da li je Dizni
•
radio za FBI? Los Anđeles. — Kćerka Volta Diznija je povodom tvrdnji da je njen otac 26 godina špijunirao svoje kolege za račun EBI i da je bio simpatizer nacista, izjavila da su to neistine i pokušaj da se okalja njegova reputacija. U neautorizovanoj biografiji Marka Eliota „Volt Dizni holivudski princ tame“ tvrdi se da je najslavniji autor crtaća dojavljivao svoje kolege, pisce, glumce, producente, režisere i sindikalne aktiviste.
Eliot se u knjizi, koja u julu treba da izađe iz štampe, poziva na zvanična dokumenta, a fragmente iz knjige preneli su vodeći američki listovi.
„Nema mračnih prljavih tajni u životu moga oca“ — izjavila je povodom tih tvrdnji Diznijeva kći Dajan Dizni Miler. Rojter, AP
Beriša damas
u Zagrebu
Beograd. — Predsednik Republike Albanije Salji Beriša doputovaće danas u službenu jednodnevnu posetu Hrvatskoj, na poziv predsednika Franje Tuđmana, javlja Hrvatski radio, u emisiji primljenoj u Beogradu.
Dve delegacije će prvo voditi službene razgovore, da bi u toku posiepodneva predsednici svečano potpisali dokumente u odnosima Hrvatske i Albanije. ·
Salji Beriša će razgovarati ı sa predsednikom Hrvatske vlade Nikicom Valentićem i sa rektorom Zagrebačkog univerziteta.
Hrvatski radio navodi i da će se albanska delegacija sastati sa predstavnicima albanske zajed-
nice u Hrvatskoli.