Борба, 07. 06. 1993., стр. 20
Nenad Briski
dopisnik „Borbe“ iz Bona
Ovog bikenda — sedam dana pošto Je podmetnut požar u Solingenu u kojem je izgorelo pet Turhinja — širom Nemačke orgahizovDani Su protesti protiv nasilja prema strancima. Umesto najavljenih nekoliko stotina hiljada ljudi na njima je učestvovalo samo nekoliko desetina hiljada. Istovremehno, državni tužilac Aleksandar fon Stal saopštio je da su krivci za požar iza brave, ali su istovremeno — opet u noći između petka i subote — paljeni Turci i njihopa- imo-
Dina.
U Konstanci na Bodenskom jezeru izgoreo je restoran turske
orodice koja je bila na odmoru. Šičia je procenjena na pola miliona maraka. Mnogo tragičnije moglo je da bude u Hatingenu, samo pedesetak kilometara udaljenom od Solingena. U stanu u kome je spavala jedna Turkinja sa petoro dece na više mesta je podmetnuta vatra. Jedno dete je, srećom, probudilo ženu tako da su se svi spasili. Ona tvrdi da je u odblesku požara videla počinioca — visok, plav i moderno ošišan.
Jesenas, posle podmetnutog požara u Melnu na demonstacije su izašle stotine hiljada ljudi. Ovoga puta odziv je bio slab. S jedne strane ljudi očigledno vide da desetine hiljada upaljenih sveća intenzivno deluju — naročito na TV — ali i da je potrebno nešto više i odlučnije preduzeti da bi se zaustavilo nasilje sa desnice, a da oni koji bi trebalo nešto da preduzmu ne čine ono što bi morali. Nemačka politička klasa je kao kontuzovana. Očigledno je da u zemlji vlada kriza
SZ ea ва е-__„Bild“: Neonacizam вУ о ~
дтазћето јеса Hamburg. — Broj terorističkih akcija čiji su izvršršioci pripadnici ekstremnih neonacističkih grupacija u poslednje dve godine je postao 22 puta veći, piše visokotiražni nemački nedeljni, „Bild“, javlja AFP.
AGENCIJSKI CENTAR BORBA
PROMET NEKRETNINAMA
„lideršipa“, i dok i privreda i socijalni temelji podrhtavaju, političari su zabavljeni sami sobom i partijskim zadjevicama, a malo—malo pa se spomene i neko od uglednika koji je na ovaj ili onaj način korumpiran.
Očigledno Je bilo lako upravljati zapadnom polovinom Nemačke. Ujedinjena Nemačka zahteva malo veće sposobnosti i širu viziju kojih očigledno nema. Vrh se užirio i trenutno se ne vidi ko je dorastao za bilo kakvu odlučniju akciju.
S druge strane, značajnu ulo-
gu svakako je odigrao strah od nereda. Na svim manifestacijama koje su održane proteklih nedelju dana bilo je nasilja, pa je tako bilo i na centralnoj manifestaciji u subotu u Solingenu. Ponovo su se sukobile turske levičarske i desničarske grupacije, zatim Turci i Kurdi, a u sve su se umešali nemački „autonomni“. Tako je mesto mitinga na kraju ličilo na bojno polje, a oni koji su zaista želeli da pokažu solidarnost, spasavali su glavu.
Državni- tužilac Aleksandar
fon Štal je hapšenje četvorice podmetača požara na konferenciji za štampu ocenio kao „sjajan policijski uspeh“. Uspeh bi svakako bio još sjajniji da su ih sprečili da podmetnu požar, ali — kako kažu Englezi — niko nije savršen. Momci se zovu Markus (23), Kristijan (20), a imena druge dvojice Fon Štal nije hteo da navede zbog njihove mlados-
ti. To nije smetalo visokotiraž-
KLUB
'Pretplata na "Biznis":
Žiro račun:
60801-603
40942
nom „Bildu“ da napiše da se zovu Kristijan i Feliks i da objavi fotografije sve četvorice. Ako im mladost nije smetala da pale Turkinje, zašto bi smetalo da se zna ko su i šta su.
Prva trojica su se inače u noći između petka i subote potukli u jednoj kafani, a u tuči su učestvovala i dva stranca za koja su mislili da su Turci. Kasnije su u gradu sreli Feliksa (koji Je uhapšen prvi odmah posle zločina), požalili su mu se šta se dogodilo, a ovaj je predložio da spale kuću u prvom sušedistvu u kojoj su stanovali Turci. Oko jedan sat noću polili su drveni ulaz i stepenište benzinom zapalili a rezultat je poznat.
Aleksandar fon Štal kaže da momci nisu ranije kažnjavani i da nisu padali u oči. Izjavljuje da se njihova povezanost sa ekstremnom desnicom može objasniti time da su „prožeti mržnjom prema strancima“.
Tu je i ključno pitanje — zašto su mladi, ranije nekažnjavani, Drožeti mržnjom prema strancima? 1 dalje, da li su tome doprinele političke rasprave o tome, da li bi sve bilo mnogo bolje samo da se zaustavi priliv stanaca i azilanata. Činjenica je da je prošle godine u EZ stiglo 557 hiljada azilanata, od toga samo u Nemačku oko 420 hiljada, ali je isto tako činjenica da se više radilo na eksploataciji probiema ı međupartijskom nadmetanju, nego na njegovom sušfinskom rešavanju i da su se desni ekstremisti mogli osetiti samo ohrabreni izjavama pojedinih političara i celokupnim pristupom problemu.
Međutim, sve što se desilo u Nemačkoj trebalo bi posmatrati i u kontekstu prošlonedeljnog ministarskog sastanka u Kopenhagenu. Jasno je da EZ zatvara granice. Uostalom, nemački političari daleko su (još uvek) od izjava kakve daje francuski ministar unutrašnjih poslova Paska koji kaže: „Svešćemo imigraciju na nulu“. I nikom ništa.
Beograd
tel 011 / 7685 78 tel / fax 76 61 41
i · BORBA PONEDELJAK 7. 6, 1993.
PRED PREDSEDNIČKE IZBORE U IRANU
Refsandza
dobio konkurenta
Teheran. — Najozbiljniji konkurent sadašnjem iranskom predsedniku Akbaru Hašemiju Rafsandžaniju na predstojećim predssedničkim izborima u Iranu koji će se održati sledeće nedelje odbacio je sugestije da je unapred poznat pobednik, javlja Rojter.
Abdulah Jasbi, koji je na čelu Islamskog otvorenog univerziteta, a poznatiji kao jedan od tri protivkandidata Rafsandžaniju, izjavio je prekjuče da ne bi učestvovao na izborima da ne misli da ima šanse da pobedi.
Jasbi, koji je doktorirao mašinstvo na Aston univerzitetu u engleskom gradu Burmingemu, izjavio je na konferenciji za štampu, da to što su Rafsandžani i njegov prethodnik bili vernici ne znači da iranski predsednik mora da bude vernik.
„Oni su bili birani zato što su imali druge đobre kvalitete“, rekao je Jasbi o Rafsandžaniju i njegovom prethodniku Aliju Hamneiu.
Većina komentatora ipak ме-
ruje da će Rafsandžani pobediti na izborima 11. juna i dobiti još jedan četvorogodišnji mandat.
Ali neki smatraju da bi Jasbi mogao biti-atraktivan za mlade. U Iranu trećinu od 56 miliona stanovnika čine mlađi od 25 godina. Treći kandidat je Ahmad Tavakoli, minorna politička figura koji je bio ministar rada u ranim danima revolucije 1979. godine. On je ekonomski urednik iranskog konzervativnog dnevnika, „Resalat“.
Četvrti kandidat je Rajabali Taheri, gotovo nepoznat bivši član parlamenta.
Tuđman u Mini
Peking. — Hrvatski predsednik Franjo Tuđman doputovao je u jednonedeljnu zvaničnu posetu Kini, javila je kineska novinska agencija Hsinhua.
Predsednika Tuđmana, koga prati i hrvatski ministar spoljnih poslova Mate Granić, dočekao je kineski ministar železnica, Han Subin.
Predsednik Hrvatske će se, tokom svoje prve posete Kini otkako je Hrvatska stekla nezavisnost, u ponedeljak sresti sa svojim kineskim kolegom Jang Ceminom. 29. novembra 93-95
Srpskih vladara 1
OUT PHE5S
tel 33 13 46
KUPON
KUPUJEM:
Kupon poslati na adresu: "Biznis", Nušićeva 6/iV, Tel. 011/343-418 11000 Веодга а