Борба, 23. 06. 1993., стр. 9
BORBA SREDA 23. 6. 1993.
ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SAVEZNE SKUPŠTINE
Beograd. — Zakonodavno-pravпа komisija Skupštine SRj usvojila je juče Vladin Predlog izme-
na i dopuna Saveznog krivičnog ·
zakona kojim sc, za krivična dcla predviđena njime, definitivno “ukida smrtna kazna. Time jc pomcenuti zakon, u ovom delu, usklađen sa Ustavom Jugoslavije. Najteža sankcija, međutim, s ob-
zirom na po Ustavom predvide- ·
nu podeljenu nadležnost ostajc u republičkim zakonima, a Komisija će skupštinskim većima predložiti amandman da fcdcralnc jedinice mogu„samce određivati i opšte uslove njenog propisivanja, iako je predloženo da se kapitalna sankcija može izricati samo kao alternativa. HRepublike bi, rečeno je, pristale na jedan krivični zakon, ali samo uz uslov da se iz njega ne briše smrtna kazna. .
iz Srbije Je, u mcđuvremcnu, stigao predlog da se u njenu nadležnost, odnosno u republički Krivični zakon, prcnesu odredbe iz glava 15, 16 i 17 koje su sada predviđene saveznim ргоpisima. Reč je o korpusu najtcžih „političkih“ dela, poznatijih kao krivična dela protiv države,
državnog i društvenog uređenja i političkog sistema zemlje. Savezni ministar pravde dr Zoran Stojanović objasnio je juče da jc iz Ustava iz 1974. prencto jedino: pitanje podcljenc nadležnosti, ali da nema govora о zajcdničkoj materijalnoj. suštini sa ovim Predlogom. On je pono-
vio da će se KZ SRJ usklađivati.
sa najvišim pravnim aktom drzave u dve faze, pri čemu druga mora biti okončana do kraja narcdnc godinc. Po mišlicnju Strahinje Kastratovića nejasni su razlozi zakonodavca da ostamic pri tri krivična zakona umes-
_ to da se Jačaju funkcije fedcraci-
Je:
Сохогес! о tome dr Ljubiša
Lazarević je istakao da su, očito”
na ovome radili oni „koji nisu dovoljno poznavali postojeću matcriju jer se ovako vraća na staru praksu političkog voluntarizma“. On je zatim, ukazao na apsurdnu situaciju da sc za najteža dela kakva su, recimo, ratni zločini smrtna kazna ne možc propisivati ni izricati dok ic sasvim moguća za ubistvo jednog, čoveka. Pitanje najteže kazne, rekao je, ne može sc rešavati u
ovakvoj društveno-političkoj situaciji i založio se za odlaganje rasprave o tomc sve dok se nc razteši problem nadležnosti. Moguća su dva rešenja: ili da sc rcpublike odreknu svojih ingcrencija ili da se menja savczni Ustav.
Dr Ljubiša Lazarević je, dalje, navco (a jc od 47 oblika krivičnih dcla za koje je predvidcna
smrtna kazna 45 bilo u savcz- ~
nom KZ a samo dva u rcpubličkom, ali ı da je u poslednjoj godini oria u 95 odsto slučajeva izricana upravo po propisima federalnih jcdinica. | Iz Savczne vlade čulo se upozorenje da jc neophodno što pre usklađivati KZ SRJ sa Ustavom јег se njime reguliše niz važnih pitanja čija je stara rešcnja prcgazilo vreme. U njima sc, izmedu ostalog, još uvek govori o društvenoj svojini, pokrajinskim krivičnim zakonima, zabrani slobodnog istupanja itd. Zakonodavno-pravna komisiJa skinula je juče sa dnevnog reda Predlog Zakona o imovini SRJ odnosno „dcobni bilans“ imovinc bivše SFRJ. B. 0. ilić
UDRUŽENJE NOVINARA SRBIJE PODNELO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV PETORO NOVINARA e
Tuzeni postal
Beograd. — Udruženje novinara Srbije, preko svog advokata Jovana Koprivice podnelo je krivicnu prijavu Trećem opštinskom tužilaštvu u Beogradu
Zorana Radisavljevića '(„Politi-
ка“), јшјапе Воројеуе (Тапјир), |
Bojane Oprijan Ilić („Borba“), Slavice Vučković i Milana Simi-
ća, člana bivšeg Predsedništva
Udruženja, zbog krivičnog dela klevete.
Kao što Je poznato, piše u saopštenju Predsedništva Udruženja novinara Srbije, ovi novinari su u predmetu kod Trećeg opštinskog suda oklevetali Udruženje novinara Srbije da je na
osnovu neistinitih isprava orga-
nizovalo 28. redovnu izbornu skupštinu UNS na Tari, juna 90. godine, te da Udruženje i njegovi organi rade nelegitimno I nclegalno. i
Podignuta optuznica profiv
Beograd. — Umesto jučerašnjeg puštanja na slobodu, Zorice Kokar, vlasnice privatnog preduzcća „Kokar“, kao i „njeni dileri“ Slobodan Stankov i Jasmina Prašović, početak glavnog pretresa dočekaće u pritvoru. Uprkos tvrdnjama okrivljenih da nisu izvršili krivično·delo prevarec, protiv njih je podignufa optužnica, a Krivično veće Okružnog suda produžilo im jc pritvOT. :
Tokom istrage Zorica Kokar je u svoju odbranu navcla da štedišama duguje novac jer poslovi sa naftom nisu realizovani "до kraja. Po tvrdnjama Zorice Kokar, naime, novac ulagača je investiran za nabavku nafte iz
inostranstva. Poslovi su, po:nje-
nim rečima, tokom 92. i до februara 93. godine išli dobro i ona Je na kontu toga vršila kratkoročne pozajmice od građana, kako bi novac mogla da ulaže u trgovačke poslove. Problemi na-
staju sa uvodenjem ekonomske
и
Advokat Slobodan Šoškić koji zastupa tužene novinare, povodom ovc krivične prijave u izjavi za „Borbu“ kaže:
— SMvi novinari koji su tužcni, odnosno prijavljeni u tužbi. niti su izvršili niti su mogli izvršiti, krivično delo u situaciji kada su podneli nadležnom sudu tužbu za ulvrđivanje ncistinitosti isprave. Sve i da su navodi u tužbi neistiniti, oni ne pronosc nešto što možc škoditi časti i ugledu Udruženja novinara, jcr sc oni obraćaju nadležnom sudu sa određenim zahtevom, pa se samim tim ne može ostvariti krivično delo klevete u takvoj situaciji. Oni veruju, kaže dalje Šoškić, na osnovu činjenica sa kojima raspolažu i dokazima kojima tc с!njenice potvrđuju, da je njegov tužbeni zahtev osnovan, pa ukoliko bi se utvrdilo suprotno oni se ni tada nc bi mogli pojaviti
blokade, kako Kokarka tvrdi, a dodatni problemi nastaju kada (nepoznati) posrednik u poslovima sa naftom novac prisvaja za зеђе.
Štediše su novac ulagali uz nadu da će ostvariti visokc kamate, a preduzeće Kokar ih je u tome јо5 убе podstrckivalo tvrdeći da trgovinski poslovi idu dobro ı da sc tako ostvaruju VIsoki profiti. U dosadašniem toku veštačenja već se utvrdilo da
Po)
luzioci
kao izvršioci krivičnog dela klcмеге, јег зус 510 позе пи [ој tužbi rade.bez namere da kleveću
UNS. Naprotiv, cilj im je ostva-
rivanjc svojih prava. A kada ncko tako dcluie. čak i da iznese nešto neistinito što bi škodilo časti ı ugledu nekog lica, to isključujc krivičnu odgovornost i prema tomc prijava je potpuno ncosnovana. Verujem да се! nadležno javno tužilaštvo zauzeti identičan stav koji sam i ja iznco rekao je na kraju Šoškić, dodajući da jc to jedna šikanična krivična prijava čiji cilj i namera nisu da sec zaštiti sopstveni
'intcrcs, već da sc šikaniraju dru-
pi.
Milan Vlajčić, novinar „Politike“, inace Jedan od tuženih, povodom ovce krivične prijavc nijc imao nikakav komentar.
J. Florić
Zorice Kokar
preduzeće „Kokar“ kao i preduzeća „Kokar-sistem“ i „Nemceks“ nisu obavljala trgovinskc poslo-
Ve, već su građani svesno držani
u zabludi kako bi i dalje ulagali novac. Tokom istrage istražni sudija
Tomislav Milanović izdao je na- ·
redbu o zapleni dva stana, tri automobila i kompjuterske opremc koja jc bila vlasništvo preduzeća „Koka“. B.P.
Masovna grobnica 5тђа pored Bukurešta?
Bukurešt. — Postoje osnovanc sumnje da je u masovnoj grobnici, otkrivenoj pre dve godinc u blizini Bukurešta u selu Kačulac, saliranjen i deo od 30 hiljada Srba, deportovanih u vreme informbiroa. iz rumunskog Banata u više mesta širom Rumunije.
То je pretpostavka rumunskih organa i argcntinsicih strućčnjaka za antropologiju i suc
_ 200 ljudskih skeleta,
medicinu koji istražuju grobnicu na osnovu nodavno objavljenog dokumenta o deportovanju Srba iz Danata, pored ostalih mcsta i u selo Kačulac.
Do sada je u probnici, koja se nalazi u blizini kuće gde je pedesetih godina bio specijalni centar rumunske državne bezbednosti Sckuritate, pronađeno oko
Tanjug
PISMO RADETA ŠERBEDIJE SLOVENAČKIM PRIJATELJIMA
Na ulici me gledaju popreko
Ljubljana. — Glumac Rade Šer-
'bedžija, koji'je u novoj slovenač-
koj državi dobio državljanstvo i glumi na slovenačkom jeziku u nekoliko pozorišnih predstava, javnim pismom sc obratio svojim slovenačkim prijateljima da
bi demantovao glasine o svojim
navodnim izjavama protiv Sloуегије. U pismu, kojc objavljuje list „Delo“, Šerbedžija piše da su takve glasine ncosnovane, a da je u Slovniju. došao zato što je bila deo domovine kojoj je nckada i sam pripadao.
Šerbedžija navodi da je očekivao kako će u Sloveniji sve biti
dobro i da je sve podnosio dc trenutka kad je u Ljubljani pri. metio da ga ljudi na ulici gledaju popreko.
Te poglede sam već doživeo u drugim delovima naše ncekadašnje države, kao da sam zaista ja nešto skrivio, piše Šerbedžija, ; dodaje: „Ako je grch što sam podjednako voleo sve narode bivše Jugoslavije, onda ga pri· hvatam“. -
Čuveni glumac pismom poztva na kafu lidera slovenačke nacionalnc stranke Zmaga Jelinčiča da porazgovaraju zašto Jelinčič izmišlja i širi laži o ŠerbedžiJi. ZA Tanjug
PRIPREME ZA VIDOVDANSKE SVEČANOSTI NA. KOSMETU Cosicu „Zlatni krst kneza [ахагта“ 2
Priština. — Ovogodišnja 604. godišnjica. obeležavanja Vidovdana širom Kosmeta, a posebno u Prištini biće prožeta brojnim kulturnim i duhovnim manifestacijama. Samo od 26. do 28. juna biće ih oko petnaest.
Neke od njih su: otkrivanje
spomen-ploče Gračaničke štam-
_ partije u porti manastira Grača-
nica, zatim vidovdanska vcečernja molitva: liturgija, koju ćc
služiti njegova svetost patrijarh
srpski gospodin Pavle, koji će takođe -voditi parastos kosovskim junacima na Gazimestanu. U okviru „Vidovdanskog pesničkog pričešća“ biće održano više književnih manifestacija, a ccntralna je 27. juna uveče u porti manastira Gračanica. Тада се
biti uručene tradicionalnc na-
grade: Zlatni krst kneza Lazara, Gračanička povclja, Kondir Kosovke devojke i pcro Despota Stefana Lazarevića.
- Dobitnik glavne nagrade Zlatnog krsta kneza Lazara još nije poznat, a na konferenciji za štampu juče je ostalo nerazjašnjeno da li je to nagrada nuđena' Dobrici Cosiću i da li je on odbio, ili je pak svc završeno na konsultacijama da li da mu se ta nagrada ponudi ili ne.
lanovi organizacionog odbora juče su od značajnijih manifestacija izdvojili i dodelu medalja „Majke Jugović“ na temeljima hrama Hrista Spasa u Prištini onim Srpkinjama koje su rodile trojc i više decc.
Još se čulo da ovce godine predsednik Republike Srbije Slobodan Milošević neće prisustvovati proslavi zbog zauzetostt, pa je time otpala i najavliena mogućnost nekih Козгохоројskih lidera da će Milošević doći u Kosovo Polje i izmiriti posva- . đane liderc. M.A.
U Budvi semo šest siranaca
Budva. — Na budvanskoj rivijcri prema podacima Turističkog saveza trenutno boravi 1.040 gostiju od kojih, su samo šest inostrani 5
Najviše turista trenutno boravi u odmaralištima 1.256, dok ih je u hotelima 370. Najposećenije je hotelsko turističko naselje „Slovenska plaža, gdje se odmara 200 gostiju i grand hetel „Avala“ sa 140 turista. U Pcetrovcu je otvoren samo hotel „4. jul“ gde boravi 35 gostiju. Otvorcn je
jedino auto kamp „Avala“ u Bečićima u kome kampuje samo šest turista. Otvaranje hotela „Palas“ u Petrovcu i „Montenegro“ u Bečićima planirano je za 25. jun a u hotelsko turističkom nasclju „Slovenska plaža“ već narednih dana očekuje se dolazak oko 300 gostiju.
Cijene polupansiona trenutno se kreću na budvanskoj rivijcri od 30 do 32 marke, dok će u glavnoj turističkoj sezoni iznositi od 40 do57 maraka. Tanjug
Makedonci na moru kao stranci
Podgorica. Makedonci će ove godine u Crnoj Gori ljetovati prvi put kao stranci.
Od 3. jula biće organizovan autobuski prevoz od Skoplja do Crnogorskog primorja za sve makedonske turiste koji budu željeli da se odmaraju na plaža-
"та Južnog Jadrana.
Ovo je juče novinaru Tanjuga u Podporici potvrdio direktor Бидуапзков _ „Мопгепергоекspresa“.Dušan Liješević, koji je rekao da će autobuski prevoz od Skoplja do Crnogorskog primorja biti organizovan prema potrebi, zavisno od broja turista.
Onim makedonskim turistima koji sc odluče na putovanje,
u Crnu Goru sopstvenim kolima, iz Turističkog savcza Crne Gore preporučuju da se prethodno kod kuće snabdiju dovoljnim količinama benzina, jcr će za njih važiti devizni benzinski bonovi, kao i za sve strance. Tanjug