Борба, 27. 08. 1993., стр. 19

BORBA РЕТАК 27. 8. 1993.

NEUSPEH IDEJE O „SLOVENSKOJ PRIVREDNOJ KONFERENCIJI“

Ukrajina odustala od Horti ipak

ekonomskog saveza

Afera Šumejko dopunila tekući „rushi horupcionašhi obračun“ vlasti i opozicije

Đuro Bilbija

dopisnik „Borbe” iz Moskve

(Ne)očekivano, Ukrajina je odlučila da u poslednjem trenutku odustane od stvaranja „slovenskog ekonomskog saveza“ sa Rusijom i Belorusijom, kome bi se, verovatno, pridružili Kazahstan i Uzbekistan.

Saglasnost svog premijera, Leonida Kučme, na formiranje „ekonomskog saveza“, za čiju pojavu su mnogi vezivali i mogućnost vaskrsavanja „postsovjetske konfederacije“, opozvao je ukrajinski predsednik Leonid Kravčuk. Lakonski je objasnio da je to bilo premijerovo „privatno mišljenje“, ali je predsednik Vrhovnog sovjeta Ukrajine, Ivan Pljušć, bio sasvim jasan: „Ekonomski savez“ je za Ukrajinu neprihvatljiv zato što bi doveo u pitanje njenu ekonomsku samostalnost.

Šefu ruske države neprilike stvara i širenje jermensko-azerbejdžanskog rata zato što su Jermeni Nagornog Karabaha (autonomna oblast u sastavu Azerbejdžana sa 4.400 kvadratnih kilometara teritorije i oko 200.000 stanovnika) već zauzeli 17 odsto „preostalog Azerbejdžana“, uključujući i tri veća grada — Agdam, Fizuli i Džebrail, i što se sada ratne operacije, koje su poslednjih dana stvorile novih 150.000 izbeglica, vode uz samu granicu sa Iranom. I zato što to širenje u posebno delikatan položaj dovodi Moskvu, koja sa Jermenijom ima potpisan sporazum o „kolektivnoj bezbednosti“, a ima i jak interes da ne do-

Sadašnja situacija: Stanovništvo broji 3 miliona Albanaca uglavnom muslimanske vere. Međutim, u Albaniji živi i oko 400.000 pripadnika grčke narodnosti u južnoj trećini zemlje. Grčka taj region naziva Severnim Epirom i iznela je formalni zahtev za njega na Pariskoj, mirovnoj konferenciji 1946. Glavnoj političkoj stranci Grka u Albaniji, Omoniji, zabranjen je izlaz na izbore. Svetski savet crkava je protestovao zbog proganjanja pra· мозјаупе сткуе 1 nedavnog proterivanja arhimandrita Hrizostomosa Majdonisa.

Pre samo šest godina okončano je tehničko ratno stanje Grčke sa Albanijom koje je trajalo od 1945. Grčka je nedavno proterala 26.000 Albanaca koji su se ilegalno doselili i u julu je postavila „ultimatum“ Tirani. U stvari, Atina traži autonomnu grčku državu u okviru Albanije.

U srpskoj pokrajini Kosovo, koja se granički sa Albanijom na jugu, živi 2 miliona pripad-

· nika albanske narodnosti. Oni čine 90 odsto stanovništva pokrajine i obrazovali su nepriznatu, etnički zasnovanu vladu kao odgovor na represiju od strane Srbije, koja Kosovo smatra istorijskim i neotuđivim delom.

Scenario katastrofe: Pošto

zvoli uvlačenje Azerbejdžana u tursku sferu uticaja.

Kremaljska korupcionaška afera iz dana u dan dobija nove obrte, a mnogi strani posmatrači u Moskvi procenjuju da ona vodi haosu ili „tvrdoj ruci“.

Jer, upravo je obelodanjeno da prvi vicepremijer, Vladimir Šumejko, u Torontu, u Kraljevskoj banci Kanade, ima račun br. 8500456, da mu je — „та пеizvesno kakve usluge“ — na taj račun trista hiljada dolara uplatila „Junajted mizrani banka“ koja, opct, ima neke veze sa prevarantom međunarodnog kalibra Dmitrijem Jakubovskim, čovekom koji je bio „specijalni savetnik“ gotovo celog ruskog državnog vrha. Uostalom, reč je o čeveku koji, zahvaljujući svojim kremaljskim vezama, za samo poslednje dve godine, kako se tvrdi u inostranstvu kupio se-

dam stanova i zgrada sa placevima — u vrednosti osam miliona dolara — dok je za njihovo геnoviranje utrošio još dva miliona, a za kupovinu nameštaja 500.000 dolara.

Novostvorena situacija je utoliko neprijatnija po ruskog predsednika Borisa Jeljcina i njegovih saradnika što je Državna komisija za borbu protiv korupcije, kojom neposredno rukovodi sam Jeljcin, pre samo nekoliko dana javno saopštila da je vicepremijer Šumejko „sasvim čist“. I, utoliko više, što je upravo Šumejko potpisao odluku da se ministar za spoljne ekonomske veze, SergeJ Glazjov, zajedno sa specijalnim avionom koji jc već bio iznad Sredozemlja, vrati sa gotovo već započete zvanične posete Egiptu, Nambiji, Zambiji i Južnoj Africi — baš zbog optužbi za korupciju.

Černomirdin prekosutra u SAD

Moskva, (Tanjug). — Poseta predsednika vlade Rusije Viktora Černomirdina Sjedinjenim Američkim Državama od 29. avgusta do 2. septembra označiće „novu etapu u razvoju rusko-_ -američkih odnosa” izjavljuju zvanični krugovi u Moskvi. Predstavnik za štampu ruske vlade Valentin Sergejev izjavio je da poseta Černomirdina predstavlja „kvalitetno novi momenat“ u razvoju odnosa dveju zemalja. On je ukazujući na značaj te posete rekao da su postavljeni temelji za razvoj uzajamnih odnosa, a da otvorenost u tim odnosima raste. Na scenu su stupili poslovni ljudi koji vode prego-

je dobila svoj deo Bosne, Srbija u proleće 1994. traži nove izazove. Predsednik Slobodan Milošević, koji je srpskoj manjini na Kosovu 1989. izjavio da „više niko nikada neće da ih bije“, izaziva novu rundu sukoba između zajednica.

Milošević šalje tamo srpsku vojsku, kako bi povratila kontrolu nad nezakonitom administracijom Albanaca. Njegov skriveni cilj je u stvari etničko čišćenje i proterivanja kosovskih Albanaca preko granice u samu Albaniju.

Albanija se mobiliše da zaštiti svoje sunarodnike možda direktnom kontraakcijom, odgovarajući na zahteve kosovskih Albanaca koji su svoju administraciju proglasili „regionalnom vladom“. Milošević odlazi u Atinu da razgovara O OVOJ krizi sa grčkim premijerom Konstantinom Micotakisom. Dvadeset četiri časa kasnije, Omonija se „spontano“ obraća Grčkoj za pomoć, tvrdeći da njene pristaše strahuju za svoje živote.

Grčka se mobiliše i daje Tirani 48 sati da prizna „Grčku Republiku Ерп“. Albanija sc priprema za rat na dva fronta protiv većih i najbolje opremljenih armija na Balkanu. Turska, koja se smatra istorijskim zaštitnikom Albanaca muslimanske vere na Balkanu, započinje provokativna nadleta-

vore, ne postavljajući nikakve političke uslove rekao je Sergejev. „Poseta će biti izrazito radna i očekujemo rezultate“ rekao je vladin predstavnik. „Saradnja naših zemalja odvijaće se bez padova i senzacija, na mirnoj poslovnoj osnovi“.

Očekuje se da će tokom poseta biti detaljno razmotrena pitanja saradnje u oblasti istraživanja kosmosa, energetike i atomske energije. „To je najbolji dokaz da poslovni krugovi Amerike i američka vlada smatraju Rusiju ozbiljnim poslovnim partnerom“ iZjavio je u Moskvi Valentin Sergejev.

muzu Pet buducih ratova

nja grčkih Dodekaneskih ostrva i severoistočne Grčke (Trakija), gde živi brojna turska manjina.

Alko ne dođe do hitne vojne intervencije Ujedinjenih nacija, svet se suočava ili sa opštim regionalnim ratom, ako Turska napadne Grčku, ili brzom neizbežnom podelom Albanije, ako se Turska bude uzdržala. Albanija bi postala druga Bosna sa 4 miliona osiromašenih Albanaca. U njoj bi se našle izbeglice sa etnički očišćenog Kosova i iz „Severnog Epira“. Kuba

Sadašnja situacija: U komunističkom režimu živi 10 miliona Kubanaca. Devedeset milja dalje, na Floridi, veći deo od 2 miliona kubanskih izbeglica čeka da se trijumfalno vrati kući. Oni vrše disproporcionalni uticaj na američku politiku.

Kastrov režim se nalazi u ekonomskoj i političkoj krizi zbog kolapsa Sovjetskog Saveza ı nastavka ekonomske blokade koju su uvele SAD.

Tokom predsedničke kampanje Bil Klinton je podržao Akt o kubanskoj demokratiji. Ovim se zabranjuju filijale američkih kompanija za trgovinu sa Kubom sa sedištem u inostranstvu i korišćenje američkih luka u roku od šest meseci za strane brodove koji po-

· biskupima anto-

ODJEG

nije Japanac

Neko uvek mora da bude prvi, a nešto da se dogodi prvi put, kako bi kasnije, generacijama koje dolaze, služili kao primer za ugled — bilo po dobru ili zlu. Poljski biskupi su prvi posle drugog svetskog rata uputili pismo „nemačkim

logijske sadržine: „Opraštamo i molimo za орroštaj!“ Vili Brant je prvi nemački državnik koji je kleknuo ~ pred spomenikom nacističkim žrtvama u varšavskom getu.

Novi japanski premijer Hosokova je prvi najviši državnik zemlje izlazećeg sunca koji se javno izvinio azijskim narodima za zločine koje su njegovi zemljaci počinili tokom drugog svetskog rat, a i pre njega.

Mađarski premfijer Jožef Antal je prvi put, kad je reč o državnom vrhu severnog nam suseda, bezrezervno pozitivno ocenio ratnog zločinca, Hitlerovog saveznika i saradnika, diktatora Mikloša Hortija.

Antal je po profesiji istoričar i оп чршгцо najbolje zna da je Horti bio „patriota i državnik“, o kome je dosad postojala „nc-

„0. , ЈЕ ас

о риљелуту Г7

pravedna i iskrivljena slika“. Lekciju iz istorije o „podvizima“ Hortijevih hordi, recimo, u Baranji i Bačkoj, Antal je očigledno ili propustio ili zaboravio.

Antalov hrvatski kolega, takođe istoričar, Franjo Tuđman, prvi je rehabilitovao ustašku „kunu“, a možda će uskoro i poglavnika Pavelića. Lekcije o Jasenovcu i NDH i on je tumačio na način „povijesne zbilje“.

Tako je to kad se istorijom bave amateri poput poljskih bis-

" Кира, Ушја Вгапа, а о јарап-

skom premijeru Нозокам! да 1 ne govorimo. Istorija je ozbiljna nauka i, očigledno, nije za svakoga. Otuda i toliko poznatih falsifikatora istorije. (HN. B.)

sećuju Kubu. Predsednik Klinton još nije primenio ovaj drakonski zakon, već šalje signale da bi rado video prelazak Kube na liberalnije društvo. Njegova штегепоз! је гатрпсуПа mnoge kubanske imigrante, a posebno moćnu Kubansko-američku nacionalnu fondaciju. Scenario katastrofe: Kuba preživljava tešku zimu i u 1994. ulazi sa velikom nestašicom struje i kolapsom ranije dobre zdravstvene službe. Klinton, koji je nepopularan u zemlji i optužen za mlak stav prema neprijateljima Amerikc, pokušava da ponovo skrene pažnju na Kubu primenjujući Akt o kubanskoj demokratiji. U Havani dolazi do pobune gladnih jer državne prodavnice nisu u stanju da obezbede ni minimum robe.

Majke sa bolesnom i gladnom decom odlaze u američku pomorsku bazu Gvantanamo, tražeći utočište, hranu i lekarsku negu. Na desetine ljudi poubijali su pripadnici Kastrovih elitnih snaga državne bezbednosti. Klinton naređuje mornarici da ne interveniše. On smatra da „američke majke ne žele da njihova deca ginu za Kubu“. Na američkoj televiziji prvi put se vide jecaji američkih marinaca dok Kastrove snage ubacuju tela žena u kamione.

„IRDIPENDENT“ {LONDON)

(2)

U Vašingtonu, Kubansko-američki nacionalni komitet osuđuje Klintona kao „ubicu žena, ljubitelja komunista i kukavicu“. Brojni telegrami koji stižu u Belu kuću ukazuju na to da je ovaj Komitet postigao cilj. Kongres donosi odluku da se baza otvori za izbeglice. Radio i televizijske stanice sa sedištem na Floridi pozivaju na hitni oružani ustanak i obećavaju da će se izgnanici vratiti i pridružiti oružanoj borbi i osvetiti za Zaliv svinja 1961.

U roku od 24 sata 100.000 američkih vojnika stiže u zaliv Gvantanamo u nastojanju da okupiraju ostrvo. Stižu pripadnici prclazne vlade obrazovane u Majami Biču. U ovom trenutku postaje očito da je veći deo od 145.000 pripadnika kubanske armije, kao i 135.000 rezervista i dobro obučenih i opremljenih specijalnih snaga, ostao lojalan Kastru, barem u trenutku kada su suočeni sa invazijom Jenkija.

Ojačan porukama podrške iz većine latinskoameričkih zemalja i rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kubanski lider se povlači u planine i obećava otpor do „poslednje kapi kubanske krvi“. Nemiri u Meksiko Sitiju prete da obore proameričku vladu.

Klinton Je povco Ameriku u sukob ravan onome u Vijetnamu .