Борба, 11. 10. 1993., стр. 4
А РАДА
ТАФЕРАМЈЕ SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U BELOM MANASTIRU
Hadžić smenio Martica
Beli Manastir. —_ Zasedanje Skupštine Republike Srpske Krajinepočelo je u subotu u Belom Manastiru iza zatvorenih vrata,.a obrazloženje Mila Pasрађа, predsednika krajiškog parlamenta, je bilo da će se na sednici iznositi dosta „prljavog veša“, koji ne treba da ide u javnost. Ipak, najvažnija vest, tOkom dvodnevnog zasedanja u Čijoj raspravi je učestvovalo više od 100 poslanika, je da je Goran Hadžić, predsednik Republike koristeći «svoje ustavno pravo, smenio Milana Martića, ministra unutrašnjih poslova i pukovnika Borislava Đukića, načelnika Glavnog štaba krajiške vojske. Protekla dva dana zasedanja uz prisustvo 192 poslanika od ukupno 270, protekla su prvo u iznošenju izveštaja o aktuelnoj političko-bezbednosnoj situaciji, koji su podneli predsednik Republike Goran Hadžić, komandant krajiške vojske Mile Novaković i ministar unutrašnjih poslova Milan Martić. Nakon toga poslanici su bili podeljeni, pa je sasuto niz optužbi, kako na Hadžića tako i na Martića.
Puna četiri prva časa zasedanja poslanici su potrošili na utvrđivanje dnevnog reda. Jednoglasno su odlučili da se poslanik i nekadašnji predsednik opštine Obrovac Sergije Veselinović, razreši dužnosti poslanika. Ali, i
• • > ћијећ шјахе ге
u Krajinu
Senator iz Trsta Audinio Anjeli
sa suprugom prisustvovao je
sednici Krajiškog parlamenta. _ Anjeli je jednoglasnom odlukom
poslanika proglašen za prvog
počasnog građanina RSK.
— Anjeli je zainteresovan da ulaže novac u Krajinu — kaže za „Borbu“ Nikola Matijević, poslanik iz srpske opštine Zadar. — U ovom času on će da uloži u uređenje Plitvica i Kopačkog rita oko milion maraka. Govorili smo još o borbi Srba i Italijana, kako bi se i oni vratili na svoja vekovna ognjišta u Zadar i Dalmaciju.
prvi•deo zasedanja bio je pun žučnih duela. Razlog za to su bile verifikacije mandata sedmorici poslanika iz Zadra. Bilo je naime predloga da se to ne učini, jer praktično ovaj grad, odnosno njegove srpske opštine, od 22. januara бис godine, nakon hrvatske agresije, nisu više u sastavu RSK, već Hrvatske. Ali, poslanici iz ovih sela smatrali su da bi to prema njima bilo nepravedno. Mile Paspalj predsednik parlamenta, je zapitao gde su borci iz Zadra, jer ih nema na ratištu, a prema broju stanovnika — trebalo je da ih bude 12.000. Većinom glasova poslanicima iz Zadra je izglasan mandat. Pravu buru izazvao je i predlog Davida Rastovića, predsednika SO Donji Lapac i potpredsednika SDS da se umesto Mileta Majstorovića, za poslanika imenuje Veljko Stojisavljević. Jer, prema njegovim rečima, Majstorovića je opštinski odbor proglasio ratnim profiterom, stekao je imovinu od nekoliko miliona maraka, a Rastović ga je još optužio za ratno dezerterstvo. Posle duže prepirke Skupština je ipak usvojila imenovanje Stoisavljevića.
Dosta polemike bilo je da li u ratno vreme treba raspravljati i o izborima, koji su bili zakazani još za početak ove godine, ali ih hivatska agresija .stalno odlaže. Rade Leskovac, predsednik SRS
u RSK, je naglasio da izbore ne želi krajiška vrhuška, koja ih je ı до зада одјараја јег па taj način će izgubiti navodno poverenje kod naroda. Kada je reč o rezoluciji 871, Leskovac je posebno naglasio da sav srpski narod u ovim trenucima, bez obzira na stranačku pripadnost mora biti jedinstven.
Za izlaganja o aktuelnoj političkoj i bezbednosnoj situaciji, podneta“ iza zatvorenih vrata, Hadžić, Novaković i Martić dobili su burne aplauze i ovacije, ali svaki od svog dela poslanika. Nakon toga počelo je iznošenje „prljavog veša“ i međusobnih optužbi.
Govoreći iza zatvorenih vrata –
х = ORO OE 5 > Duboke podele: Sa zasedanja Skupštine RSK u Belo
Hadžić je Martića optužio da je uzurpirao sve funkcije u Vojnom savetu republike koji je do-
nosio najvažnije odluke. Taj sa-
vet inače čine predsednik Republike, predsednik Vlade, ministar odbrane, komandant vojske i ministar unutrašnjih poslova. — Zbog ličnog Martićevog sukoba sa Željkom Ražnatovićem-Arkanom, koji je kao gost prisustvovao sednici, „Tigrovi” su napustili Mali Alan, strateški najvažniji prevoj na Velebitu. Da toga nije bilo — ni događaja u Divoselu i drugim mestima koja su doživele tragediju i za sada „otišla“ iz RSK ne bi bilo rekao je navodno Hadžić iza zatvorenih vrata.
Sve to je, kako nezvanično saznajemo, bio.povod da reaguje i Martić. On je ponovio optužbe da je Hadžić švercovao naftu u velikim količinama, da se obogatio i stekao imovinu od gotovo tri miliona maraka, nabrojao je čak imenom i adresom javne kuće koje navodno posećuje Hadžić. Optužio ga je i za Šverc S drvetom, zatim rekao kako i pored obećanja ne dolazi u Knin. Svoje izlaganje Martić je okončao „dok je Knina biće i Martića, a dok je mene — biće ı Krajine“. Na to je Hadžić rekao da nisu važni ni on ni Martić i da će Krajine biti sve dok je naroda u njoj. Rasprava njih dvojice podelila je poslanike.
Kako saznajemo, Mile Novaković je naglasio da je od beskorisnih prepirki važniji opstanak srpskog naroda u RSK, kao i same države posle gomilanja hrvatskih trupa na granici.
— Moramo odvojiti istinu od špekulacija — navodno je naglasio Novaković. Jer, špekulacije su da je uoči hrvatske agresije u našim redovima došlo do nesporazuma, da su minska polja, uk-
Sukob „Tigrova“ i UNPROFOR-a
Beograd (Rojter) — Grupa pripadnika jedinica koja se nalazi pod kontrolom Željka Ražnatovića Arkana pretukla je i razoružala troji-
cu belgijskih vojnika Ujedinjenih nacija u istočnoj Hrvatskoj, izjavio je portparol belgijskog bataljona. |
U telefonskoj izjavi za „Rojter“, ovaj predstavnik za štampu je rekao da je do incidenta došlo u subotu, kada su Belgijanci pokušali da zaustave grupu od 15 do 20 pripadnika Arkanovih „Tigrova“, koji su nameravali da iz Srbije uđu u zonu pod zaštitom UNPROFOR. Trojica „plavih šlemova“ pretrpela su lakše ozlede, a njihove oružje je, po istom izvoru, „neutralisano“, ali ne i oduzeto.
Portparol belgijskog batajjona rekao je da tokom incidenta па Batinskom mostu, koji spaja Srbiju i delove hrvatske teritorije pod srpskom kontrolom u istočnoj Sloveniji, nije bilo upotrebe vatrenog oružja. Automobili koje su belgijski vojnici zaustavili nalazili su se u pratnji Arkana i predsednika samoproklamovane Republike Srpska Krajina, Gorana Hadžića, koji su se uputili na sednicu Skupštine u
Belom Manastiru.
________ __________________________________ - WĐl —— -———
sfil . __ FOTO: M KOKOVIĆ lonjena, a tenkovi poslati u borbu bez goriva. Te detalje izmišljaju politikanti kojima je preča vlast i od same države RSK. Uporedo s napadom na Divoselo Hrvati su krenuli i na Vrhovinu, Zalužnicu, Kašić, Smilčić i Debelo Brdo. U tim okršajima Hrvati su izgubili 800 svojih boraca, što su i nama potvrdili u radio vezama. Samo u borbama oko Gospića imali su 114 poginulih i 43 ranjena vojnika. Mate Granić je lično zvao komandan-
ta banijskog korpusa i molio ga -
da stanemo s paljbom, uz obećanje da će se povući s tih teritorija. Dakle, nisu se oni povukli iz čista mira već zbog našeg odgovora — podvukao je Novaković.
Na pitanje novinara „Borbe“ da-objasni šta se to događa u sali i vrhu RSK, Milan Martić je rekao da se iznosi „prljavi veš“. „Kada sve prođe pričaću. Ali, pustite nas da prvo mi sami između sebe to raščistimo“.
Rade Leskovac, predsednik SRS, izneo je takođe već poznate optužbe na račun Hadžića, da je ratni profiter i kriminalac, tražeći da se on smeni ili podnese ostavku. „Najbolje bi bilo, naglasio je Leskovac, da se „Krajina oprosti od Hadžića“.
Pred kraj rasprave o političko-bezbenosnoj situaciji Mile Paspalj je za „Borbu“ izjavio: „Pljuju samo jedni po drugima, dok ljudi u rovovima i selima ginu. Valjda je to sudbina srpskog naroda — kada mu je najteže on se tuče između sebe. Govorimo kako smo nebeski narod. Ne, mi smo narod razdora i pakla.
— Zbog tragedije u Divoselu, Čitluku i Medaku već su izvršene smene u jedinicama. U dva naredna meseca očekujemo ı vojnički rasplet. Krajnje je vreme da Skupština definiše stav naše vojske prema UNPROFOR-u, pa ako se kaže da vojnici UN na našim delovima teritorije nemaju šta da traže, da tako
i bude — rekao je uz ostalo ge-
neral Mile Novaković. Branislav Gulan
Višestranački izbori — 21. novembra
Beli Manastir. — Poslanici Skupštine. Republike Srpska Krajina drugog dana rada u Belom Manastiru doneli su odluku da se u Krajini održe prvi višestranački izbori. Kako je odlučeno, izbori će se održati 21. novembra ove godine. Тако је роtrebno da se pripremi izborni zakon, poslanici su se složili da buduća višestranačka skupština tri krajiške oblasti ne bi smela da ima više od 60 poslanika, jer je to uslov uspešnog funkcionisanja. Pored toga poslanici su jednoglasno odbili Rezoluciju 871 Saveta bezbednosti, izuzev dela u kome se govori o produženju mandata UNPROFOR-u u narednih šest meseci.
— Odbili smo Rezoluciju zbog toga što se u njoj uopšte ne pominje Republika Srpska Krajina. Naime, Savet bezbednosti Srbe po toj rezoluciji smatra integralnim delom Hrvatske, izjavio je za „Borbu“ Mile Paspalj, predsednik Skupštine RSK. Savet bezbednosti kao da zaboravlja da mi već pune tri godine imamo državu sa svim njenim atributima. Dakle, po toj Rezoluciji mi kao da ne postojimo na ovim prostorima. Odbili smo i sve druge dokumente koji govore o pripajanju Krajine Republi-
ci Hrvatskoj.
Poslanici su juče doneli odluки da se zamrzne za izvesno vreme zahtev, odnosno odluka predsednika RSK Gorana Ha-
džića o smeni Milana Martića, ·
ministra unutrašnjih poslova, ı Borislava Đukića, načelnika
-Glavnog štaba krajiške vojske.
Do ovakve odluke poslanici su došli na zatvorenom delu sednice, a posle razmatranja bezbednosnog stanja u RSK, na kojoj je izrečeno mnogo obostranih optužbi od strane Martića i Hadžića. Doneta je i odluka da se formira komisija koja će da ispita šta je sve urađeno i Čiji su propusti bili pre poslednje hrvatske agresije 9. septembra, pa da se onda na narednom zasedanju O tome još jednom razgovara.
Goran Hadžić je sinoć izjavio da je Krajina vojno bezbedna iako se Hrvatska sprema na novu agresiju. On je još posebno istakao da se milicija u RSK stavlja pod komandu vojske (što je još jedna potvrda o smeni Martića, prim. aut.), što je neophodno da se uradi u ratnim uslovima, kak-
vi vladaju u RSK. Mile Paspalj je .
sinoć ponovo najavio nužnost kadrovskih promena u rukovodećim strukturama Republikc Srpska Krajina.
poslanici
- | BORBA PONEDELJAK 11. 10. 1993.
SKUPŠTINA CRNE GORE
Vlada
ostaje
Podgorica. — Poslije maratonske rasprave, koja je inicirana preddogom Narodne stranke da se glasa o povjerenju Vladi Crne Gore, Skup-
ština je, većinom glasova, |
podržala Vladinu politiku i njen personalni sastav. Za nepovjerenje glasali su jedino poslanici Narodne stranke, kako se i očekivalo. Uz očekivanu podršku Demokratske partije socijalista, povjerenje Vladi su ukazali i Socijaldemokratske partije CG. Poslanici Srpske radikalne stranke CG nijesu u glasanju učestvovali, jer su, neposredno prije tog čina, demonstrativno napustili sjednicu:* Pošto se rasprava odužila i do ponoći drugog dana zasijedanja Skupštine, radikali su tražili da se sjednica prekine i nastavi u normalno vrijeme, kako bi građani mogli čuti i njihovu argumentaciju protiv Vladine politike. Većina je, međutim, odlučila da se sjednica privede kraju, bez obzira na sve, poslanici SRS su optužili većinsku partiju za režiranje ovakvog ishoda i napusti sjednicu. Skupština je, u Subotu kasno naveče, zbog
· kvoruma prekinula rad.
U bezmalo tridesetočasovnoj raspravi poslanici su 228 puta-izlazili za govornicu, sa koje je opozicija uputila dosta oštrih riječi kritike na račun Vladinih poteza, padale su teške riječi i optužbe, međutim, ni poslanički većinski sastav DPS-a nije im ostao dužan, odbacujući kritike na
račun Vlade kao „borbu za“
otimanje vlasti, bez valjanih činjenica i analiza“, pri tom ne nudeći programe po kojima bi se brže izašlo iz teških društveno-ekonomskih prilika. Crna Gora međutim, rekao je Slavko Perović (LSCG) nije država, ona nema skupštinu ni Vladu, jer se o njenoj sudbini odlučuje na dlanu Miloševića ili Šešelja u Beogradu. Mi smo najjednostavnije rečeno, zarobljenici takve sulude politike. Ključ za sve brave — kazao je on — i jedini pravi put izlaska iz sankcija i okova u kojima je Crna Gora, jeste njeno međunarodno priznanje kao suverene države zaključio je Perović.
_ Govoreći o radu Vlade, Žarko Rakčević (SDP) je pri'mijetio da je ona imala i dobrih poteza i kazao: „i mi smatramo da pare Crne Gore treba držati u Crnoj Gori, a ne kod brata od strica“. Crna Gora, kazao je premijer Milo Đukanović u završnoj reči nije ničim doprinijela da bude ovako rigorozno i neopravdano kažnjena, niti je pak to doprinijela SRJ. Posebno je pitanje, rekao je on, da li je Vlada mogla uraditi više u ovim uslovima. Ni jedna Vlada, pa ni ova, nije u stanju, u ovim uslovima da naprečac eliminiše pojave kazao je Đukanović. Đukanović je, najavljujući buduće poteze njegovog kabineta, kazao da će osnovni cilj vladinog djelovanja „biti daljc djelovanje na ukidanju sankcija, koje će omogućiti da se Crna Gora vrati pod okriljc međunarodne zajednice“ tc da će Vlada i dalje raditi na očuvanju postojcće proizvodnje. Prioritctan zadatak kazao je on, biće pojačana socijalna politika.
D. Vukovic Ц.Мидгеза
У.