Борба, 27. 12. 1993., стр. 2
УДОМЕММИК |
BORBA.
PONEDELJAK 27. DECEMBAR 1993.
NAMERAVA LI DRŽAVA DA UKINE ČEKOVE e eŽe
Papirici za spas golog zivota
Ako nemate devize u slamarici jedini način da danas ne crknete od gladi je posedovanje većeg broja čekova. Jer ovaj vrednosni papir, koji u svetu služe samo kao zamena za zvečeći novac, kod nas kroz izdavanje bez pokrića predstavljaju svojevrsni upad građana u monetarni i finansijski sistem. U situaciji kada vrednost nemačke marke dnevno skače i preko 50 odsto prava je blagodet kupovati robu čekom, čija naplata po pravilu, stiže sa nekoliko pa i do 15 dana zakašnjenja. U trenutku kada zasvetli crvena lampica na vašem poštanskom ili bankovnom računu za siću od samo par nemačkih maraka plaćate robu čija je tržišna vrednost, u momentu kupovine, bila i nekoliko stotina nemačkih maraka.
Zato i ne čudi namera savezne Vlade da u okviru predstojećeg ekonomskog programa, najavljenog za početak naredne godine, kako su ekskluzivno najavila neka sredstva informisanja čekove kao vid bezgotovinskog plaćanja stavi pod strogu finansijsku lupu. To, normalno, podrazumeva i određene prateće mere u oblasti monetarne, finansijske kontrole kao i u oblasti cena.
— Čekovi su britanski izum nastao polovinom prošlog veka uveden zbog nedostatka zvečećeg novca. Međutim, jugo-izum enormnog izdavanja, a posebno onih bez realnog pokrića na računu, podstič#- inflaciju, ješ je reč o jednoj vrsti sive emisije novca. Uskoro će doći do toga da više nikome neće ići u prilog plaćanje čekovima. Informacije koje imam iz privrede potvrđuju da preduzeća već poduže izbegavaju da rade preko računa, plaćanja obavljaju isključivo u
teško naplaćuju i to dra»:ično obezvređen, kaže Bilja Stojanović, sa Instituta ekonomsxih nauka.
— Čekovi ne podstiču inflaciju smatra pak Zivan Mirkov, pomoćnik generalnog direktora SDK Srbije. Trgovac koji prima čekove građana nije na gubitku jer naplatu može da realizuje istoga dana kada Službi platnog prometa donese specifikaciju. Druga je situacija sa bankama koja, u slučaju neažurnog knjiženja čekova ili zaračunavanja redovne i zatezne kamate niže od procenta inflacije, neminovno beleže minus na računu. Neosporno je da je na najvećem dobitku građanin, posebno ako je reč o izdavanju čekova bez pokrića.
I pored toga što se više od 90 odsto dnevnog prometa realizuje bezgotovinskim „bankotama“,
kešu, pošto zarađeni no?7*.:
trgovci nisu oduševljeni tako iskamčenom zaradom. 3
— Na dnevnom pazaru Zgubimo dnevno bar 50 odsto, iako smo, možda, najažurniji u njihovoj naplati, kaže Nijazija Hamzagić, finansijski direktor „Jabuke“. Banke zbog velike količine čekova ne uspevaju da ih obrade blagovremeno. A kada to i učine mi od toga nemamo prevelike vajde, jer, samo čekove predate do 10 sati ujutro, Službi platnog prometa, uspevamo da napaltimo istoga dana. U situaciji kada se dinar dnevno obezvredi i napola, nema te cene koja može da nam nadoknadi gubitak. Hamzagić pritom ističe da narod kupuje maltene sve, i ono što mu treba i ne treba, ne pitajući za cenu samo da bi utrošili bezvredne dinare sa računa ili pak unapred „štekovali” i one koji će, ko zna kada, leći na njihov poštanski ili bankovni saldo. Z. Mihajlović
Poluške plati,
ili vroaži Užice. — Oko 4.500 kilograma svinjskih polutki, koje je vozač „Centrokopa“, iako mu je bila skrenuta pažnja, umesto da odveze i preda Studentskom centru u Užicu, predao Ustavni za održavanje sportskih objekata „Veliki park“ u Užicu, a oni to meso odmah podelili na ravne časti pa je svako od 28 zaposlenih dobio po 160 kilograma — moraće da bude plaćena. A vrednost ovog pojedinačnog, nenadnog poklona u prošlu subotu, uoči samih izbora, vredi oko 600 nemačkih maraka.
Zaposleni u Ustanovi za održavanje sportskih objekata „Veliki park“ smatraju da nisu krivi, iako su neki spremni da vrate meso, neki možda i da ga plate, ali neki, bogme i nemaju toliki novac da plate svinjske polutke, pa su spremni da idu na sud, računajući da će, dok se sudski postupak okonča, vrednosti svinjskih polutki biti zanemarljiva.
Prema rečima Snežane Petrović, direktora Studentskog centra u Užicu, koji je nosilac poslova vezanih za ishranu učenika i studenata u ovom kraju, krajem prošle nedelje je u Užice iz „Centrokopa“ stiglo oko 4.000 kilogran:a mesa, a šta će biti sa sudbinom mesa koje su podelili radnici sportske ustanove „Veliki park“, stvar je Ministarstva prosvete Srbije i nadležnih organa, koji su ispitivali ovaj„slučaj. Prema rečima Blagoja Gukića, direktora ustanove „Veliki park“, on je u subotu bic kod kuće kada su ga pozvali da dođe u firmu „jer je stiglo neko meso“.
— Šofer koji je dovezao kamion sa prikolicom, rekao nam je da je meso za Posrtski centar, odnosno za njihovu ustanovu i zahtevao da odmah istovare robu da bi on dalje nastavio put. Mislili smo da je u pitanju sindikalna pomoć, jer su tih dana mnoge firme u Užicu delile svinjske polutke. Tako sam naglasio šoferu da meso nije za nas, on je insistirao da ga primim i da potpišem prijemnicu, što sam i učinio — rekao nam je direktor Blagoje Gukić. — Meso smo podelili na ravne časti. Sigurno je moja greška što nisam sve proverio. Kada smo saznali da je u pitanju greška, bili smo spremni da odmah vratimo meso. I ja sam lično bio spreman da odmah vratim četiri svinjske polutke, koje su bile u zamrzivaču, ali veterinarska inspekcija to nije htela da prihvati.
Ako budu morali da plate 4,5 tona svinjskog mesa, a sigurno da će morati, u Ustanovi „Veliki park“ veruju da će morati da im odrede neki razumni rok za plaćanje, drugi očekuju da im se da i kredit da bi mogli platiti, a pored svega, imajući u vidu da je to meso iz robnih rezervi, smatraju da mora biti daleko jeftinije, a ne po tržišnim cenama. Đ. Pilčevic
NOVI SAD
Profesori vražili plate
Miinis?ars?vu
Novi Sad (Tanjug). — Nastavničko veće gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu odlučilo je da mesečne zarade (oko dve nemačke marke), koje su trebale da budu isplaćene do 22. decembra, a koje do danas nisu stigle, u celosti vrate Ministarstvu prosvete u Beograd, kaže se u saopštenju dostavljenom Tanjugu.
Sa sednice Nastavničkog veća upućeni su i protestni telegrami republičkoj Vladi i Ministarstvu za prosvetu, u kojima se upozoravaju da „pod ovakvim uslovima prosveta više nije u mogućnosti da ispunjava radne obave-
“
ze.
'U ELEKTROPRIVREDI TRAŽE NOVI MODEL PLAĆANJA STRUJE
Cena kilovata uskoro u bodovima?
Poslovodstvo Elektroprivrede Srbije je od srpske vlade pred izbore tražilo da struja poskupi čitavih 100 puta a odobreno je samo uverćanje za 17 puta. Nezadovoljni direktori EPS su presavili tabak i napisali novi zahtev. Ovoga puta kilovatu je vrednost porasla za 15 puta, što je prema mišljenju stručnjaka EPS-u nedovoljno da cena dostigne galopirajuću inflaciju i pokrije troškove proizvodnje struje.
Iz EPS-a zato i dalje insistiraju da se umesto poskupljenja od svakih nekoliko dana nađe neki pogodniji mehanizam kako bi cena za utrošenu struju bila realnija i kad se plaća, a ne samo kad se vrši obračun utrošenih kilovata. Već danas očekuju da bi iz vlade mogli da čuju konkretniji odgovor o tome da se cena kilovata veže za bod odnosno nemačku marku. Kako, jer iz vlade je već stiglo objašnjenje da trgovci koji primenjuju bod krše zakor, treba tek smisliti. Rukovodstvo EPS je inače predložilo da se cena veže za
korpu cena struje u pet evropskih zemalja, pa makar i da im umesto četiri bude odobreno da kilovat naplaćuju po dva centa. Do nove godine, vlada takođe treba da reši da se od 1. januara 1994. primenjuje nova blok tarifa: da se odrede različite cene struje za određene kvote utrošenog kilovata. U početkom деcembra donetoj uredbi srpska vlada je, da podsetimo, odredila da se potrošnja struje do 600 kilovata naplaćuje po najnovijoj ceni a kilovati „izgoreli“ u većoj potrošnji bili bi duplo skuplji, a ko premaši hiljaditi kilovat plaćao bi kaznu tri puta veću cenu.
Ova uredba, međutim, nije počela da se primenjuje, a prema nekim mišeljenjima trebalo ba da bude izmenjena. Građani bi o novim odredbama trebalo da budu obavešteni pre 31. decembra kad je prošle zime, inače, počela velika potrošnja struje a posle toga i restrikcije, jer ove odredbe se i donose na zahtev EPS da se smanji potrošnja struje za grejanje. J. Puiniković
NEMAČKA MARKA NEZADRŽIVO RASTE
Marka kao „zmaj“
Marka nezadrživom brzinom probija sve barijere. Tako je protekle subote dostigla vrednost naše najveće novčanice. „Čika Zmaj“ je koštao jednu metalnu marku. A koliko će taj „metalac“ vredeti do kraja ove nedelje nijedan „ulični finansijski ekspert" ne želi da prognozira, jer ništa više nije u njihovim rukama, oni samo prate kretanja drugih kurseva. Tako možemo konstatovati da je „najveći krivac“, s jedne strane, šticovana prodaja deviza, a s druge, zvanični kurs NBJ, koji juri otkupni ulični kurs u stopu.
Ali brojke pokazuju sasvim drugu situaciju. Od proteklog ponedeljka do juče devize su najviše poskupele na crnom tržištu i to čak 2400 odsto, na kursnoj listi NBJ nešto jače od 1600 odsto, a najmanje u šticovanoj prodaji deviza. Ipak, mora se napomenuti da je šticung startovao sa najjačom cenom i to od 70 milijardi dinara, a kursevi „slobodnog tržišta“ i NBJ su se razlikovali samo oko pet milijardi dinara, odnosno marka je na ulici vredela 20 milijardi, a na kursnoj listi NBJ oko 15 milijardi dinara. Znači da je šticung bio jači od ulice čak četiri puta, a protekle subotu je crna berza tu razliku smanjila na dva puta, kada je u šticungu marka vredela čak 800 milijardi dinara. Juče se među građanima pričalo da je u pojedinim „enklava-
ma“ crne berze marka koštala 700 milijardi dinara. To je najbolji pokazatelj da ulični menjači ne žele da prodaju svoje devize i naj taj način nabijaju cenu da odbiju građane da kupe preskupu marku, u očekivanju većeg skoka. Možda na bilion. Jer, kako oni kažu najteže je dogurati do prvog biliona. Posle prvog drugi... četvrti idu kao podmazani. Ipak, većina njih veruje da će se ova jurnjava završiti na 1000 milijardi dinara i onda ćemo svi dočekati Novu godinu i novu denominaciju. Inače, prema analizama uličnih menjača deviza, protekle nedelje je otkup deviza pokrivao 90 odsto finansijskih transakcija,a prodaja samo 10 procenata. Svih proteklih dana je bila karakteristična hronična nestašica svežih dinara. Naime, oni su u bujicama dolazili na ulicu, ali su ubrzo i odlazili. Tako su ulični menjači bili primorani da stalno podižu otkupnu cenu da im ne pobegnu devize u neke druge ruke. Za ovu situaciju su krivi i dileri iz sistema poslovnih banaka, koji su bili snabdeveni dinarima i davali su uvek više.
I, tako Je „Zmaj“ uspeo da izgubi svoju vrednost za samo dva dana, jer Je 23. ovog meseca kada je pušten u opticaj vredeo oko 6 maraka, a tri dana kasnije samo jednu marku.
Z. Herman
NOVOGODIŠNJI VAŠAR NA BEOGRADSKOM SAJMU — SAMO ZA GLEDANJE
Skuplje nego u gradu
Beograd. — Beogradski novogodišnji vašar na Sajmu nekada berza jeftine robe, ove godine je, zapravo, manifestacija maksimalnih cena. Gotovo sva roba, sem piva, je skuplja ili u najboljem slučaju istih cena kao u gradskim prodavnicama. Cene su izražene u bodovima čija se vrednost dnevno manja i po nekoliko puta, shodno najnovijim vestima o „držanju“ kursa protivvrednosti marke, ali je ta cena ob-
računata prema onom najvišem, šticovanom kursu.
U hali prehrane, ujedno i najposećenijoj, najbolja je ponuda mesa čije cene za nekoliko maraka beže onima u gradskim prodavnicama. Zlatiborska slanina skuplja je od 20 maraka. Dugotrajno mleko je trostruko skuplje nego u prodavnicama dok je plaćanje čekovima udvostručavalo cenu. „Oblande su dve marke, kaže penzioner Nikola Simanovski, a ja sam ih malopre u C-marketu kupio za oko 50 pfenin-
ga i u duplo većem pakovanju“. — Cene su više nego u gradu, tvrdi Galip Šiško, jer je skup zakup poslovnog prostora. Platio sam 1.700 maraka za štand, a doprema slatkiša i izdaci za vodu i ostale komunalije su takođe visoki.
Poseta je bila trostruko veća
prošle nedelje kad je ulaz bio bes- -
platan, ali su se posetioci mahom vraćali praznih ruku. „Ovo je vašar od cena, kažu „šetači praznih cege-
тај 5). — МР.
ара