Борба, 27. 12. 1993., стр. 6

__ВОРВА PONEDELJAK 27. DECEMBAR 1993.

GRUZIJI PRETI DRŽAVNI PREVRAT

Širi se sukob vojske i policije

Đuro Bilbija

dopisnik „Borbe“ iz Moskve

тек но su donekle utihle glasi-

ne da će Eduard Ševardnadze „abdicirati“ i napustiti Gruziju — priznavši da je njegov državnički kambek pretrpeo neuspeh, pojavile su se nove. Još zloslutnije. Ovoga puta se radi o nagađanjima da će u zemlji — čak se već i konkretni datumi pominju — biti izvršen državni prevrat. Formalno, sve je počelo od snažne eksplozije koja je gotovo razorila sedište Ministarstva

državne bezbednosti i teško Ta--

nila dvojicu čuvara. Jer, gruzijska javnost je odmah znala što je koji sat kasnije bilo i potvrđeno — da iza eksplozije stoji Ministarstvo odbrane.

Pre eksplozije, ministar odbrane, Georgij Karkarašvili, je noću pod uzbunom na ulice Tbilisija izveo armijske jedinice koje su presretale, pretresale, pa i premlaćivale, agente i saradnike državne bezbednosti. Operacijom je rukovodio lično Karkarašvili za kojeg se tvrdi da je i sam učestvovao u fizičkom maltretiranju gruzijskih „čekista“. A nakon detonacije koja je iz temelja potresla celu političku situaciju u Gruziji, trupe verne Karkarašviliju zauzele su bezmalo sve prestoničke zgrade koje su u vlasništvu Ministarstva bezbednosti.

Potom je usledio odlazak gruzijske državne delegacije na samit lidera ZND u glavni grad Turkmenije Ašhabad. Tamo se situacija u državnom vrhu neopozivo zaopštrila. Toliko da je ministar bezbednosti Igor Georgadze, odmah po sletanju na tbiliski aerodrom, okrivio Karka-

KONAČNI REZULTATI IZBORA ZA DUMU RUSIJE

rašvilija za „gubitak Abhazije“ i za to što Gruzija u Ašhabadu nije potpisala sporazum o koordinaciji vojnih aktivnosti članica ZND. Čak se tvrdi da je Karkarašviliju pretio hapšenjem. Ministarstvo državne bezbednosti je od Ševardnadzea, parlamenta i vlade zatražilo da osudi i prekine provokativne akcije protiv spec. službi republike. Oglasio se, kao eho, i pres-centar Ministarstva odbrane koji je

javne optužbe Georgadzea na.

račun Karkarašvilija ocenio kao sračunatu provokaciju usmerenu protiv oružanih snaga i zatražio da rečima šefa bezbednosti „odmah bude data politička ocena“.

Na ovakvo zaoštravanje situ-

acije, Ševardnadze je odgovorio — formiranjem vladine komisije (na čelu sa premijerom Otarom Pacacijom) koja je dobila zadatak da utvrdi uzroke eksplozije u Ministarstvu državne bezbednosti. Takođe, gruzijski lider je

"upozorio javnost da je ta eksplo-

zija „do kraja zaoštrila i bez toga tešku operativnu situaciju u prestonici koja je rezultat konflikta među ministarstvima bezbednosti i odbrane“.

Jasno je: Ševardnadzeova vlast•ne seže mnogo dalje od formiranja komisija i apela. Gruzija je poslednjih nedelja u stanju da građanima obezbedi samo po 300 grama hleba dnevno, pa gomile gladnog naroda svakodnevno na juriš zauzimaju

i pljačkaju · pekare,

Dve nedelje za геотдатхавјо ruske vlade

MOSKVA (Tanjug) — Predsednik Rusije Boris Jeljcin naložio je premijeru Viktoru Černomidinu da u roku od dve nedelje predloži izmene u svom kabinetu, koje bi se odnosile na smanjenje broja članova. vlade i vladinih službenika.

Prema informaciji službe za štampu predsednika, Černomidinu je skrenuta pažnja da mora imati u vidu znatno smanjenje

broja ministarstava i državnih .

komiteta, posebno onih čije se funkcije i aktivnosti podudaraiu. - у

„Pobednik“ ima 8 mesta manje od „Izbora Rusije“

Moskva. — Centralna izborna komisija Rusije saopštila je u subotu konačne rezultate parlamentarnih izbora za polovinu poslanika u Državnoj dumi i za 219 (od 225) mesta drugog dela istog doma, prema kojima projeljcinovski reformski blok, „Izbor Rusija“ ima najmanje 96 poslanika.

Kako javljaju agencije, Liberalno-demokratska partija Vladimira Žirin inovskog, koja je u prvoj post izbornoj fazi bila proglašena pobednikom, imaće 78 poslanika.

Za polovinu od ukupno 450 mesta u Donjem domu novog parlamenta kvalifikovalo se 8 od 13 partija, za čije se liste glasalo prema proporcionalnom principu. Drugu polovinu (225) poslanika čine pojedinačno izabrani nezavisni kandidati i predstavnici partija za koje se glasalo prema većinskom principu. Zahvaljujući tome što su za ovaj deo Državne dume kandidovale svoje najistaknutije pristalice, „jake“ i ugledne ličnosti, neke partije (kao „Izbor Rusije“, komunisti i agrarci) osvojile su više mesta nego na kandidatskim listama, dok su četiri time obezbedile ulazak u parlament. Preostaje da se saznaju pobednici u još šest izbornih okruga čime će se konačno oblikovati novi ruski parlament.

Prema saopštenju Centralne izborne komisije, tabela podele poslaničkih mesta u budućoj Državnoj dumi pokazuje sledeći redosled partija koje su učestvovale na izborima:

ukupnopartijske liste pojedinci

„Izbor Rusije“ 96 40 (15,4 od- 56 sto

Liberalno-demokratska 78 59 (22,79) 11 partija (Žirinovski) Komunistička 65 – 32 (12,35) 33 partija : Agrarna partija 4721 (7,50) 26

Javlinski-Boldirev 33 20 (7,039 13 |Lukin

iPartija jedinstva i 27 10 (6,76) 9. Пизе зјоре |

iŽene Rusije 25 210,10) 4 Demokratska 21 14 (5,50) 7 ipartija

{Građanski savez 18 0 18 Pokret demokratskih re- 8 0 8 formi

:Dostojanstvo milosrđa 3 0 3 !Budućnost Rusije 1 0 1 |Nezavisni 30 0 30 (van partija)

ukupno poslanika 444 225 '219

Na osnovu programskih izjava predstavnika pojedinih partija koje se dele na projeljcinovske, umerene i antijeljcinovske struja koja podržava koncept doslednih i sveobuhvatnih reformi („Izbor Rusije“. Jegora Gajdara, blok CO ONI Javlinskog i Partija jedinstva i sloge Sergeja ŠSahraja) mogla bi da ima 150 poslanika. Oni mogu da računaju na punu podršku Partije demokratskih reformi peterburškog gradonačelnika Anatolija Sobčaka i bivšeg gradonačelnika Moskve Gavrila Popova (8 poslanika), a verovatno i na Građanski savez Arkadija Voljskog (10 poslanika), naročito ako svoj koncept reformi ublaže u skladu sa raspoloženjem stanovništva čime bi se po broju mesta izjednačili sa „antireformistima“. Jeljcinovim protivnicima (ultranacionalisti Vla\dimira Žirinovskog, KP Genadija Zjuganova i „kolhoznici“ Agrarne partije Mihaila Lapšina pripala su 182 mesta u Državnoj dumi.

Presudnu ulogu u formiranju budućih koalicija i rasporedu snaga za i protiv reforme i demokratskog preobražaja, kako se pokazuje, imaće nezavisni poslanici koji predstavljaju oko sedam procenata ukupnog broja članova Državne dume.

TREBA RASPUSTITI RUKOVODSTVO BUGARSKE • о •

Zelev: Pripajanje Bugarske

сво еје Rusiji — «ili Sofija. (Tanjug). — Predsednik Bugarske Zeljo Želev optužio je juče lidera ruske Liberalno demokratske partije (LDP) Vladimira ZŽirinovskog da se nepozvano meša u unutrašnju politiku Bugarske.

Želev je, na nacionalnom radiju, reagovao na jučerašnji intervju Zirinovskog. bugarskoj novinskoj agenciji BTA.

Zirinovski je u intervjuu, između ostalog, rekao da su „sazreli uslovi da se raspusti političko rukovodstvo Bugarske na čelu sa predsednikom Željom Želevim“. On je predložio izvesnog Svetoslava Stojlova, svog, kako je rekao, evrospkog savetnika za ekonomska pitanja za nOVOB predsednika Bugarske.

Želev je izjave Žirinovskog nazvao neozbiljnim i rekao da je krajnji cilj, njegovog nepozvanog mešanja u unutrašnju politiku Bugarske, da tu zemlju pripoji Rusiji i od nje napravi 16-tu republiku što je žarko želeo bivši komunistički vođa Bugarske Todor Živkov.

Žirinovski, koji se nalazi u privatnoj poseti Bugarskoj, rekao je u intervjuu BTA i da „ne

postoji ni jedan valjan razlog da

posle ukidanja Varšavskog dogovora i dalje postoji NATO“.

POSLE IZJAVE ŽIRINOVSKOG DA ~

DOSAD NAJVEĆA KRAĐA U MAĐARSKOJ

Орђаап Jevrejski muzej Budimpešta, Tanjug. — „Jevrejski muzej više nikada neće biti kao pre“, nemoćno je konstatovao upravnik jevrejskih parohija u Mađarskoj Gustav Zoltai, kada se povratio od prvobitnog šoka, nakon pljačke ovog bogatog muzeja u Budimpešti. Zoltai je imao sve razloge da bude šokiran jer, prema prvim procenama, odneti su predmeti koji, ostavljajući po strani neporcenjivi duhovni i emotivni značaj, imaju tržišnu vrednost između šest i osam i po milijardi forinti, što

“će reći od 68 do 85 miliona dola-

ra. Reč je o dosad nesumnjivo rekordnoj muzejskoj krađi u Ma-

дагзкој 1 једпој од пајуеаћ и.

svetu, čije okolnosti do ovog trenutka nisu sasvim rasvetljene, osim što je jasno da su nestali dragoceni predmeti poreklom iz 17. i 18. stoleća, vezani za istoriju Jevreja ne samo u Mađarskoj, već i u celoj Istočnoj Evropi. Koliko je dosad poznato, krađa, koja je izvedena veoma profesionalno, dogodila se prošle subote, jedan sat posle ponoći, kada je jedna policijska patrola, prolazeći automobilom pored muzeja, inače u prometnom delu grada, registrovala da alarmni sistem, kojim je zdanje povezano sa sedištem policije, ne radi. Zaustavili su se za trenutak, ali kada su od trojice pozornika, koji inače danonoćno čuvaju muzej, čuli da nisu primetili ništa neobično, produžili su dalje. Alarmni sistem nije funkcionisao kako treba od samog postavljanja i prema obaveštenjima policije, kvario se dosad već osam puta, tako da novom kvaru nije pridavana naročita pažnja, ali kako će se ubrzo pokazati, u zlo doba. : Šta se zapravo dogodilo, saznalo se tek narednog dana, u nedelju posle podne, kada je policijski stručnjak, kao i osam puta ranije, ponovo došao da popravi alarmni sistem. Prekid je nastao zato što je bio presečen električni vod, a kradljivci su neprimetno otvorili prozor na jednoj od prostorija sa ulice i pokupili ravno 184 predmeta, pažljivo bira-

jući one najvrednije i to manjih”

dimenzija, da bi mogli lakše da ih iznesu. Odnete su zlatne i srebrne menore, religiozne relikvije, pehari, slike i tapiserije sve u basnoslovnoj vrednosti.

Ukradene vrednosti iz Jevrejskog muzeja skupljane su sistematski još od 1916. godine i većinom potiču sa teritorije bivše austrougarske monarhije, ali isto tako iz Poljske i Rusije.

135 гпама nasilja na Badnje veće: Bogota (AFP). — U Kolumbiji je u vreme Badnje večeri nasilnom smrću završilo život 135 ljudi, prema prvom bilansu koji je objavila policija u najvećim gra-

dovima te latinoameričke zemlje.

Najveći broj žrtava u noći između petka i subote zabeležen je u Bogoti, Medeljinu i Kaliju, tri najveća grada Kolumbije. Reč je o ubistvima u uličnim obračunima pod uicajem alkohola. Rusko — kuvajiski pomorski manevri: Kuvajt. — Kuvajt i Rusija su počeli prve zajedničke vojne manevre u vodama Persijskog zaliva, saopštilo je juče Ministarstvo odbrane u Kuvajtu. Zajednički dvonedeljni pomorski manevri počeli su pre dva dana i završavaju se 4. januara, izjavio je kako javlja Rojter, predsednik Ministarstva. , Rusija u Kuvajt su 29. novembra ove godine potpisali odbrambeni pakt namenjen prvenstveno jačanju vojnog potencijala ovog emira-

ta. „Tajmovi

” ljudi godine: Njujork. — Njujorški nedeljnik „Tajm“

proglasio je za „ljude godine“ 1993. Jichaka Rabina, Jasera Arafata, Nelsona Mandelu i Frederika de Klerka, odajući im priznanje kao mirotovorcima na Bliskom istoku i u Južnoj Africi, javljaju agencije.

„Bez Rabina i Arafata, Izraelci i Palestinci bi nastavili istim sumornim putem nasilja kojim su išli od 1940. godine, a bez Mandele i De Klerka, južnoafrički crnci i belci bi utonuli u najkrvaviji među-

rasni rat u istoriji“, smatra „Tajm“.