Борба, 27. 12. 1993., стр. 9
BORBA PONEDELJAK 27. DECEMBAR 1993.
ZAKON O LOKALNOJ SAMOUPRAVI PRED SOBRANJEM MAKEDONIJE
Dobra star
Skoplje (Tanjug). — Predlog Zakona za lokalnu samoupravu u Makedoniji, koji je upravo obelodanjen, a o kome treba uskoro da se izjasni Sobranja, predviđa dve kategorije jedinica lokalne samouprave u kojima će jezici nacionalnosti biti u službenoj upotrebi.
Prva kategorija su one jedinice u kojima više od polovine stanovništva čine pripadnici neke nacionalnosti, a druga u kojima živi praktično, više od petine neke nacionalnosti. Ukoliko se usvoje predložene odredbe u opštinama prve kategorije imena naseljenih mesta, natpisi javnih službi, ustanova i predu-
U SKOPLJU U SUBOTU
Razgovarali Gligorov i Rugova
Skoplje, (Tanjug) — Predsednik Makedonije Kiro Gligorov susreo se u subotu sa predsednikom Demokratskog saveza Albanaca na Kosovu i Metohiji Ibrahimom Rugovom, koji je bio na proputovanju kroz Makedoniju, javlja skopska štampa.
Rugova je upoznao Gligorova s rezultatima razgovora koje-je vodio u više evropskih metropola, i posebno o aktuelnoj situaciji na Kosovu i Metohiji. -
Gligorov i Rugova razmenili su mišljenja i o aktuelnoj situaciji u regionu, javlja skopska štampa.
PROJEKAT OBNOVE KONAVALA
e
zeća i drugi javni natpisi, pored makedonskog jezika na ćiriličnom pismu, biće ispisani pismom određene nacionalnosti. Jezik te nacionalnosti upotrebljavaće se i na sednicama Opštinske skupštine i drugih organa. Ova odredba važi i za drugu kategoriju jedinica lokalne samouprave.
Isto se odnosi i na pravo da Statut, odluke i drugi opšti i javni akti, kao i komunikacija građanima za područnim vlastima budu i na jeziku i pismu tih nacionalnosti.
Ove odredbe, konstatuju upućeni, u mnogome nalikuju na odredbe o pravima narodnostima iz Ustava SRF Jugoslavije iz 1974. godine, tako da se dobar deo ovih
a pravila
Dvojezičnost prema efničkoj koncentraciji sfunovništva — Ohrid
odredbi, kada se radi o albanskoj i turskoj nacionalnosti primenjivao jednu i po deceniju. Poslednjih nekoliko godina se deo tih prava ne ostvaruje. Novi zakon je posebno značajan za Srbe u Makedoniji, koji bi prvi put od 1941. godine trebalo da dobiju ova prava u onim opštinama u kojima će biti zadovoljeni zakonski uslovi.
Već duže vremena se traži i najavljuje mogućnost stvaranja novih opština, posebno tamo gde su postojeće opštine izuzetno velike i imaju glomazan aparat, koji predstavlja smetnju da građani normalno ostvaruju prava predviđena budućim Zakonom o lokalnoj samoupravi. =
Сама! да рпсека
Biće obnovljeno oko 700 zgrada što omogućava povratakh kući oko 2.500 Копарђапа
Herceg-Novi. — Prošlo je više od godinu dana od kada su se sa područja Konavala povukle jedinice bivše JNA. Za to vrijeme obnovljeno je vrlo malo kuća koje su ratom uništene ili oštećene takvih je oko 800. I ono što je obnovljeno, urađeno je ličnim radom i sredstvima međunarodnih organizacija i raznih dobrotvora iz svijeta, što znači da hrvatska vlast skoro ništa nije ulagala za obnovu ovog kraja.
Odugovlačenje obnove u narodu je različito tumačeno: kažnjavanje Konavljana zbog „mlakog“ otpora u minulom ratu, slabog odziva u vojsku (posebno mladih), glasine o trgovanju ovim područjem i njegovom navodnom „žrtvovanju“...
Ovih dana, međutim, hrvatska vlada je objavila da je pri kraju pilot-projekat obnove Konavala što na izvjesan način, demantuje glasine. Projekat rade na licu mjesta stručnjaci Građe-
Predmos? u obnavlja, granicu, Саута! је и
vinskog instituta iz Zagreba, a realizovaće. ga novoosnovano
preduzeće „Konavoski dom“ na
čijem čelu je Ivo Stanović, eko-
nomista i član Poglavarstva za-
dužen za privredu u opštini Konavle... Teritorijalna organizacija obnove oslanjaće se, kako je nedavno rečeno, u jednoj emisiji Radio Dubrovnika, na crkvene opštine kojih u Konavlima ima ukupno osam, a prednost će imati pogranične župe: Dubravka, Pločice, Stravča, Vitaljina i mjesto Kuna Konavoska u župi Pridvorje. U ostalim župama (Cavtat, Čilipi, Gruda i preostali dio Pridvorja) pilot-projekat ostvarivaće se proporcionalno, a redosled će se ostvarivati prema broju članova porodice i slično.
U opštini Konavle računaju da će se ovim projektom obnoviti oko 700 zgrada što bi omogućilo da se svojim kućama vra-
1 porušenih i ošfecćemih Коса rugom sfepenu priorifefa
tivoko 2.500 ljudi koji se sada na-
~laze u Dubrovniku ili kod Ko-
navljana čije su kuće ostale neoštećene. P. Janičić
DOGOVOR HIDROELEKTRANA NA TREBISNICI
Struja s „Plata“ za Trebinje
Trebinje, (Tanjug), — Jedan od dva agregata snaga 105 megavata hidroelektrane „Plet“ kod Dubrovnika, prema dogovoru predstavnika hidroelektrana na Trebišnjici i Hrvatske elektroprivrede, radiće punim kapacitetom za potrebe Republike Srpske.
Prema riječima direktora Hidroelektrana na Trebišnjici Jova Herića, dogovoreno je i da se do 15. januara iduće godine u potpunosti završi popravka 110 kilovatnog visokonaponskog voda Trebinje — Dubrovnik da bi se otklonili svi gubici prilikom prenosa električne energije.
Hidroelektrane na Trebišnjici će prema procjenama stručnjaka u potpunosti izvršiti proizvodni plan za ovu godinu, u izgledu je i rešenje snabdijevanja strujom banjalučkog i šireg krajiškog regiona saradnjom sa Hrvatskom, što je, takođe, juče dogovoreno. REKLI SU:
ANTE PRKAČIN, SABORSKI ZASTUFNIK | ČLAN GLAVNOG ODBORA
HSP
Hrvatska ideja ispod AVNOJ-a
„Zamjeram vladajućoj stranki što je prevrtljiva, popustljiva i pogrešno strateški usmjerena. Od predizbornih obećanja o
Hrvatskoj do Drine, gdje se zbori o Muslimanima kao dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa, do stvaranja silne antimuslimanske histerije. Od rješivih hrvatsko-muslimanskih sporova napravio se nepremostiv antagonizam koji je kulminirao krvavim ratom i neviđenim stradanjima hrvatskoga naroda, te osjetnim VOJnim i političkim porazom, a nakon njega smiješnom i infantilnom ponudom o stvaranju hrvatsko-muslimanske konfederativne jedinice.
Koja država može opstati ako joj se temeljna politika u tako kratkom roku toliko puta prevrne i svaki put pane na leđa? Šta reći o kreatorima naše
UPRKOS ZVANIČNOJ POLITICI e
Јаса апћ
političke sadašnjosti, a i budućnosti, koji s istom spremnošću prihvataju dva plana o podjeli Bosne, od kojih nam drugi nudi 30 odsto manje teritorija. Kome i zašto HDZ vlast popušta, kad je na unutarhrvatskom planu znamo granitno čvrstu, bez posmili o uvažavanju drugog mišljenja osim Svog?
Neprihvatljivo je da AVNOJ i ZAVNOH, kao temeljna obilježja titoizma, budu temeljna postavka sadašnje hrvatske ideje. AVNOJ je mogao biti privremena taktička varijanta, a nikako strateška odrednica. Čekasmo na dva bitna područja ispod razina AVNOJ-a: „Odnosi s Muslimanima i granice“, rekao je Ante Prkačin, saborski zastupnik i član Glavnog odbora HSP, u „Nedeljnom Vjesniku“. P.J.
Sisfićki
suvez Hrvafske
Savez antifašističkih boraca Hrvatske nastao je od nekadašnjeg SUBNOR-a i ne treba se prilagođavati novom vremenu nego voditi računa o novim Činjenicama i spoznajama, posebno izazvanim agresijom па Hrvatsku. Ovo je osnovni moto izborne skupštine Saveza antifašističkih boraca Republike
Hrvatske u čijem radu su pored delegata učestvovali i gosti Mika Tripalo, Josip Boljkovac i dr Anđelko Kučišić.
Na skupštini je konstatovano da se broj članova ove organiza-
nja. Dogovoreno je da se
cije, koji se naglo smanjio početkom ovog rata — opet počeo povećavati. No, tada nastali problemi, kao što je položaj invalida i uopšte materijalni položaj učesnika NOR-a, još su uglavnom neriješeni, iako, kako je rečeno, pojedina državna tijela pokazuju sve više razumijevaр05- tavi što čvršća saradnja između Saveza antifašističkih boraca, Udruge hrvatskih veterana i udruženja koja okuplja vojnike i oficire domovinskog rata. P.J.
kedoniju:
Delegacija emogorskih opština posefila Ma Podgorica, (Tanjug) Delegacija crnogorskih opština boravila je u Makedoniji i sa predstavnicima opština i rukovodstvom te republike vodila pregovore o ponovnom uspostavljanju tješnje saradnje. Prema riječima predsjednika Zajednica opština Crne Gore Radenka Bojovića, u razgovorima je naglašen obostran interes za uspostavljanje potpune saradnje na svim nivoima nakon ukidanja sankcija.
Obnovile bi se, prije svega, kulturne i sportske veze, zatim oživljavanje privredne saradnje. Makedonska strana pokazala je interes za plasman svojih proizvoda na crnogorsko tržište, a predstavnici skopskog „Alkaloida“ najavili su isporuku humanitarne pomoći u ljekovima i medicinskoj opremi. .
Slovenci bez opfimizmua:Ljubljana (Tanjug) Slovencima је ova godina bila gora od prošle, mada su prema obećanjima svojih političara očekivali znatno manje teškoća pokazuje anketa studija „Kontakt („Stik“).
Od 1177 upitanih širom Slovenije čak 40,5 odsto ocenili su godinu koja se završava kao punu teškoća i problema. Za nešto više od četvrtine učesnika ankete 1993. bila je bolja od 1992.
Stabilniju političku i ekonomsku situaciju, odnosno bolji život, sledeće godine očekuje skoro 37 odsto Slovenaca. Nepuna trećina ubeđena je da će godina koja dolazi biti još nepovoljnija.
Slovenci su najviše zabrinuti za sudbinu svoje sve nemoćnije privrede. Skoro 37 odsto anketiranih boji se pogoršanja privrednih prilika, naročito teškoća u izvozu, što bi znatno povećalo nezaposlenost.
U ekonomske reforme i uspeh brzih promena privrednog sistema veruje nepuna trećina Slovenaca. Ostali smatraju da su nagli preokreti doneli više lošeg nego dobrog.
Turska će pomoći sivaranju makedonskog vazduhoplov-
svi: Skoplje (Tanjug) Turska će dati konkretnu pomoć za stvaranje makedonskog ratnog vazduhoplovstva, posebno u obuci kadrova javlja makedonska agencija MAKPRES iz Ankare.
Agencija javlja o susretima koje je komandant makedonskog ratnog vazduhoplovstva pukovnik Mile Manolev vodio protekla dva dana u generalštabu oružanih snaga Turske o daljem unapređivanju vojne saradnje između dve zemlje. Tom prilikom Manolev je razgovarao i sa komandantom turskog ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane generalom Ilalis Durhanom, koji je izrazio spremnost zvanične Ankare da da konkretnu pomoć za formiranje makedonskog ratnog vazduhoplovstva.
Manolev će posetiti vojne poligone, fabrike i postrojenja koja imaju karakter dobro čuvanih vojnih tajni, što govori o rešenosti Turske da pomogne razvoju makedonskih oružanih snaga, naglašava makedonska novinska agencija MAKPRES. ,
Tirana i коре гахтепјојо атбазабоге: зкорје (Тапјид) Vlada Albanije i jugoslovenske Makedonije зрогагитеје зи зе да изрозгаve diplomatske odnose na nivou ambasadora, javio je skopski radio.
Kako se navodi u noti Ministarstva inostranih poslova u Tirani, ova odluka odražava „želju dve zemlje .da konsoliduju i razviju međusobne odnose prijateljstva i saradnje“.