Борба, 26. 01. 1994., стр. 8

887)

PROCES AMERIČKO-KINESKOG PRIBLIŽAVANJA

ljudska — i još po neka prava

BORBA SREDA 26. JANUAR 1994.

Уугутуопзка ртетуа икгастратја гитиа терор сетје тасуе грисг тато птео ртетгитоја ататоптат FO//7e 17 SE777–

22521 и Тота

Slobodan Pavlovic iz Vašingtona

dopisnik „Borbe“

Slušajući Vorena Kristofera iĆien Ćičena, prekjuče u Parizu, stekao bi se utisak o mrtvom moru u odnosima između najjače i najmnogoljudnije sile sveta.

„Nije napravljen napredak koji bi opravdao tvrdnju da je sveukupno postignut progres“ — konstatovao je u razgovoru sa novinarima američki državni sekretar. Kineski ministar, sa druge strane, zvučao je takođe veoma sumorno: „Ne smatramo da bi pitanja ljudskih prava trebalo vezivati za pitanja trgovine ali smo spremni za diskusiju o svim tim temama“.

Slučaj je poznat i nesporazum očekivan, bez obzira što su i jedan i drugi ministar zaključili da je, uprkos svemu, u Parizu napravljen „značajan korak na putu poboljšanja američko-kineskih odnosa“. I da će sledeći uskoro uslediti — kada iduće nedelje dođe u Vašington Ćičenov zamenik Liu Huaki i kad posle toga, sredinom februara, u Peking otputuje Džon Satak, jedan od pomoćnika američkog državnog sekretara.

Šta, međutim, biva u međuvremenu? Šta biva, pre svega, sa Klintonovim dinamit-ultimatumom da će se posle 1. juna obustaviti Kini status „najpovlašćenije nacije“ u trgovini sa SAD, ukoliko vlasti u Pekingu ne pronađu dotle rešenje za problem političkih zatvorenika i robijaša čiji se plodovi prinudnog rada uveliko izvoze u Ameriku i ostale zemlje razvijenog sveta?

Benisenove preporuke

Ništa — kažu u odgovoru na to nešto bolji poznavaoci suptilnih odnosa između Vašingtona i Pekinga. I savetuju da se posle registrovanja Kristoferovih izjava pažljivo prouče poruke sekreta-

ra za finansije Bentsena sa pro-:

šlonedeljne posete Pekingu. Poruke koje potvrđuju ono što postaje sve očiglednije poslednjih meseci: da su SAD zaključile da će se željeni napredak oko tih nesrećnih ljudskih prava lakše i brže napraviti intenziviranjem ekonomskih i političkih kontakata sa Kinom, nego pretnjom trgovinskim sankcijama. I da su

Znacaj pariskog susrefa: Ćien Ćićen i Voren Krisfofer

— shodno tom zaokretu — počele odgovarajuće i da se ponašaju. U ovoj značajnoj partiji, međutim, angažovana su, oba partnera. A, vašingtonska pretnja uskraćivanja povlašćenog trgovinskog statusa Pekingu zvuči ozbiljno i realno, bez obzira koliko predstavljala anahronizam taktike iz 70-tih godina, kada su Kongres ı Bela kuća na taj način pritiskivale Moskvu da sovjetskim Jevrejima dozvoli iseljavanje u Izrael.

Ta vremena su, međutim, odavno prošla, a trgovina između dve zemlje danas je toliko ekonomski značajna za SAD i politički toliko potrebna reformskim procesima u Kini, da bi pretnja njenog presecanja — kako je to u nedelju konstatovao komentator „Njujork tajmsa“ imala diplomatski ekvivalent u pretnji Amerike da će povući obarač na revolveru koji је преrila sebi u čelo.

„Očekuje se da će Kina do kraja veka potrošiti oko 560 milijardi dolara na realizaciji svojih projekata infrastrukture. Ako nam zapadne samo 1 odsto od tih projekata, to će za Ameriku značiti nekoliko stotina hiljada radnih mesta“ — piše tim povodom njujorški list, zaključujući istovremeno da bi gubljenje sadašnjeg kontakta sa ostalim

JUŽNOKALIFORNIJSKA KATASTROFA POSTAVILA NESLAVAN

REKORD

попа] ет отео u istoriji SAD

Vašington (Tanjug). — „Katastrofalni zemljotres koji je pre nedelju dana pogodio područje južne Kalifornije ostaće zabeležen kao do sada najrazornije ljuljanje tla u amcričkoj istoriji.

Kako vreme odmiče sve više sc pokazuje da je potres jačine 6,6, stepeni po Rihterovoj skali načinio količinski manja razaranja, u odnosu na jačinu, ali je zato rušio

„kvalitativno“. Poslednje procenc govore da je šteta već dostigla trideset milijardi dolara apsolutni rckord za jednu prirodnu nepogodu u istoriji SAD.

Najveću štetu zemljotres je prouzrokovao u saobraćajnoj infrastrukturi porušivši „petlje“ na auto-putevima i teško oštetivši strukturu nekoliko autostrada.

Oko 11.000 kuća i stanova do sada je proglašeno nepodobnim i opasnim za dalje stanovanje, nekoliko hiljada novih beskućnika smešteno je pod šatorc očckujući da iznova počnu život uz pomoć federalnc kasc.

Predsednik Klinton je najavio da ćc od Kongresa zatražiti hitno odobravanje najmanje četiri milijarde dolara za prvu pomoć.

Poslednji zvanični podaci govore da je od posledica zemljotresa poginulo 57 ljudi, a da je preko šest i po hiljada povređeno.

Od prvog udara pa do juče zemlja se tresla još oko dve hiljade puta. Juče je zabeležen još Jedan „naknadni udar“ jačine 4,5 stepeni po Rihteru.

dom u Vašingtonu, Kina je Još daleko od traženih demokratskih reformi, ali dinamika pomenutog, kruga prilično je cvidentna i prilično ohrabrujuća.

Za svaki slučaj, Bil Klinton je juna 1993. objavio predsednički ukaz sa uslovima koje je vlada u Pekingu obavezna da ispuni da bi i posle prvog polugođa ove godinc zadržala status „najpovlašćenije nacije“ u trgovini sa SAD. Medijska prašina koja se podigla tim povodom, učinila je da ostanu slabije primećeni neki potezi koji se poslednjih nedelja povlače sa kineske strane američki inspektori počeli su da obilaze neke robijašnice pretvorene u fabrike, u Tibetu je počeo da popušta politički pritisak pekinških vlasti, a u završnoj fazi је 1 dogovor sa Međunarodnim crvenim krstom oko objavljivanja kompletne liste i obilaska preostalih političkih zatvorenika. Porast anfisemifizma u SAD

Njujork. — Antisemitizam u Sjedinjenim Američkim Državama je u porastu opominje Nacionalna liga za borbu protiv uvreda.

Prema godišnjem izveštaju lige, koji prenosi agencija AP, u toku 1993. godine u SAD je zabeleženo 1.867 antisemitskih izgreda, što je druga najveća cifra u 15 godina istorije ove institucije. Više uvreda i incidenata čije su žrtve bili Jevreji u SAD zabeleženo je samo

1991. godine.

Najveći broj izgreda (1.979) odnosi se na direktne napade ili maltretiranja pojedinaca od strane pripadnika drugih nacionalnosti i vera, 25 jevrejskih groblja je oskrnavljeno, a zabeleženi su čak i slučajevi namerne paljevine jevrejske imovine i bombaški napadi.

Od 700 akata vandalizma, gotovo polovina (25); izvršena je na javnim objektima, uglavnom sinagogama.

svetom predstavljalo smrtonosan udarac za tekuće ekonomske, socijalne i političke promene u Kini.

Politika i ekonomija Zahtevi globalnog tržišta, na ko-

me je Kina sve prisutnija, uspos-.

taviće — prema proceni američkih stručnjaka — zatvoreni krug u kome ekonomske reforme rezultiraju još većim razvojem, posle čega taj još veći razvoj vodi ka daljim ekonomskim reformama, koje se na kraju prelivaju i u političke reforme... Istini za volju, konstatuje se tim povo-

Malo ili mnogo? Zavisi kako ko na to gleda. у

Preksinoć, u Parizu, Kristofer je, recimo, prvo konstatovao da je Kina napravila par koraka u željenom pravcu, da bi potom upozorio kako još nisu ispunjeni uslovi koje je postavio predsednik Klinton.

„Ali, od njih se nije ni tražilo da to ispune u januaru... A, do juna ima još dovoljno vremena!“ — zaključio je američki državni sekretar, podsećajući novinare na staru istinu da sve ide u svoje vreme. A, naročito ono što ne ide.

SUTRA POČINJE SVETSKI EKONOMSKI FORUM U DAVOSU

Visoko društvo opet na okupu

Dejvid Kristijun-Edvards

servis „Rojtera“” za „Borbu“

Ako volite da se pozivate na poznanstva sa poznatim ljudima, mogli biste da pogrešite ako ovog vikenda ne odete u švajcarski planinski centar Davos.

Godišnji Svetski ekonomski forum u gradskom konferencijskom centru, koji liči na bunker, pruža mogućnost da se, za kratko vreme, izmešate sa više svetskih političkih i poslovnih lidera nego igde drugde na svetu.

Klaus Švab, osnivač i organizator konferencije, rođen u Nemačkoj, dodaće svoj uobičajeni pečat diplomatske drame, u vidu debate o Bliskom istoku, u okviru koje će se susresti i lider Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat i izraelski premijer Šimon Peres. Nemački kancelar Helmut Kol, pakistanska premijerka Benazir Buto, meksički predsednik Karlos Salinas de Gortari i mnogi drugi takode će učestvovati u radu foruma.

Prisustvo tako velikog broja vodećih političara, kao i industrijskih čelnika, znači da forum neće imati problema u privlačenju uobičajenog mnoštva bogatih biznismena spremnih da plate 21.000 švajcarskih апака (14.300 дојага) ха ргjavljivanje ı akreditaciju koja omogućava prisustvo na skupu.

Još jedna đavolska atrakcija je to što se ovde nude neki od najboljih skijaških terena u Alpima. Grad je nekad bio poznat kao centar za lečenje tuberkuloze, koji je postao poznat po „Čarobnom bregu“, romanu Tomasa Mana iz 1924. ali glavne aktivnosti sada predstavljaju zimski sportovi i organizovanje raznih skupova.

Očekuje se da će ovogodišnjem forumu, od 27. Januara do 1. februara, prisustvovati oko 800 predstavnika industrije, 200 političkih lidera, 200 ljudi iz sveta nauke i umetnosti, te 300' novinara. Opisivan ı kao privatizovani samit ili najskuplji način da se negde pobegne na vikend, forum jg osnovan

PENTAGON DOBIO NOVOG ŠEFA

Peri, ipak, prihvatio

Vašington. — Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je preksinoć Vilijema Perija za novog ministra odbrane ove zemlje, kao naslednika Lesa Aspina koji je prošlog meseca objavio ostavku, uprkos informacijama štampe da je on odbio taj položaj. Kako javljaju agencije, imenovanje Perija dosadašnjeg podsekretara za odbranu, postaće punovažno kada ga odobri američki Senat, najverovatniје росе кот iduće nedelje.

Izborom Perija (GG) doktora matematičkih nauka i stručnjaka za vojnu tehnologiju, predsednik Klinton konačno dolazi do rešenja za mesto prvog čoveka Pentagona, posle nekoliko neuspelih pokušaja da popupni prazninu u administraciji. Vilijema Perija agencije predstavljaju kao vrsnog poznavaoca naoružanja, ali čoveka koji se u bogatoj karijeri poslovnog: menadžera i Vojnog funkcionera nikada nije bavio političkim pitanjima.

Kao zamenik Aspina, Peri je bio zadužen u Pentagonu za pitanja usavršavanja naoružanja, čime se već bavio, na istoj funkciji, za vreme administracije Džimija Kartera. Iz šturih izjava budućeg američkog sekretaга za odbranu, agencije izdvajaJu Perijevu procenu da vreme hladnog rata definitivno pripada prošlosti ı da promene na Istoku Evrope mogu omogućiti Vašingtonu dalja kresanja vojnog budžeta.

Posle najavljene ostavke Aspina, koji ostaje na kormilu Pentagona do sednice Senata, Klinton je mesto ministra odbrane najpre ponudio admiralu u penziji Bobiju Inmenu, koji je najpre prihvatio nominaciju, a zatim se predomislio. U istu, posle američkog vojnog debakla u Somaliji krajnje neudobnu fotelju u administraciji, odbio Je da sedne i senator Sem Nan, predsednik kongresnog komiteta za vojna pitanja.

1971. godine, sa idejom da bude vid uspostavljanja kontakata između poslovnih ljudi i razmene ideja daleko od domaćih problema. U ranim danima bio je to mali i ekskluzivni skup, ali je tokom godina narastao do sadašnjih dimenzija, a naglasak je sa čisto poslovnih pitanja pomeren na visoku politiku i ekonomiju.

Neki od onih koji se sećaju početnih susreta prigovaraju da je forum postao prevelik i da je izgubio svoju osnovnu ideju, zahvaljujući prevelikom broju političara i njihovih grandioznih deklaracija, a premalom vremenu posvećenom diskusiji o komercijalnim pitanjima. Švabov odgovor na to je da on za odlučioce u specifičnim industrijskim granama organizuje posebne forume širom sveta, gde mogu da razmenjuju mišljenje o stvarima od zajedničkog interesa. Stotine onih koji se svake godine sjate u Davos dokazuju da je Švab pronašao dobitničku formulu.

dea aa eV KS

at PR Citat ado O LEN