Борба, 26. 01. 1994., стр. 9
папина
BORBA
SREDA 26. JANUAR 1994.
MAKEDONSKO PITANJE U GRČKOM PARLAMENTU
Trcanje u pozn
Slobodan Marković Specijalno za „Borbu” iz Atine
— Kada se u ponedeljak tačno u podne u grčkoj Skupštini završila petočasovna sednica van dnevnog reda o makedonskom pitanju među izveštačima je potvrđen zaključak — ničeg no-
у
efovi četiri stranke zastupljene u Parlamentu i po jedan njihov poslanik nisu propustili priliku za još jednu u sve dužem i monotonijem nizu razmcna optužbi i još jednu od istih analiza dugog lanca poteza koji su doveli do „ćorsokaka“ u kojem se, po opštoj proceni, nalazi spor Atina — Skoplje.
Premijer Andreas Papandreu je još jednom ponovio da od „BJRM očekuje praktične poteze dobre volje“ — između ostalog, da odustane od „agresivnog iredentizma“, da bi Atina pristala da se obnove pregovori u UN. Čak i u tom slučaju, spor će biti okončan tek kada „Skoplje prihvati naziv slobodan od termina Makedonija ili derivata te reči“. Doduše, ukoliko je o grčkom vladinom stavu reč, pregovora može i da ne bude — sve zavisi samo od popuštanja druge strane. Vođa opozicije, konzervativac Milijadis Evert najpre je osudio vladinu „cik-cak politiku“ da bi joj postavio pitanje (odgovor nije dobio), upravo o tome šta će uraditi ako druga strana ne prihvati promenu „Nove demokratije“. Bivši šef diplomatije stranke „Političko proleće“ Andoni Samaras iskoristio je mikrofone za dugu apologiju sopstvenih poteza iz vremena kada je on bio odgovoran za makedonsku temu.
Na dugi niz Samarasovih opravdanja, argumenata i prebacivanja odgovornosti njegov bivši šef, nekadašnji premijer, Kon-
U MARIBORSKOM LISTU „VEČER“
Prizor sa slavlja izborne pobede socijalista — Аппа
stantin Micotakis, odgovorio je gotovo uzgrednom ocenom, svom sada 42-godišnjem bivšem miljeniku koji mu je srušio vladu, da je pre tri godine bio „mlad i nejak“. Zato Samaras tada nije uspeo da izdejstvuje ono što se očekivalo — da tadašnja Evropska zajednica uslovi priznavanje Makedonije njenim punim izlaženjem u susret listi grčkih zahteva. Pošto se to tada nije desilo, desilo se ono. što se desilo, i Micotakis, kako je potvrdio, i dalje razmišlja o kompromisu. Pitanje o značaju postojanja severnog suseda za samu nacionalnu bezbednost Grčke nije imalo retorički značaj u raspravi čija svrha nije bilo donošenje odluka.
Papandreu, striktno se držeći teme, nije otišao dalje od kon-
Izetbegović priznao тоомто огозјет
ljubljana. — Oružje koje je Janez Janša „otkrio“ u Mariboru je naše, kupili smo ga u nekoj drugoj državi i preko Slovenije vozili u Bosnu, izjavio je u intervjuu mariborskom listu „Večer“ vođa” bosanskih” Muslimana Alija Izetbegović.
— Po prvi put od otkrića 120. tona naoružanja koji su u kontejnerima pod oznakama humanitarne pomoći zaplenjeni krajem jula prošle godine, došlo je nedvosmisleno priznanje da je oružje ilegalno nabavljeno za vojsku bosanskih Muslimana, Izetbegović je rekao i da je za Vladu BiH oružje nabavljeno Hasan Čengić, koji je bio zvanični opunomoćenik. Uz to, Izetbegović je dodao da Čengić nije bio njegov opunomoćenik samo u Sloveniji, nego u nekoliko država.
Izetbegović ·je direktno priznao i da je time kršen embargo UN, rekavši kako je embargo ustvari bio glavni razlog da se njegova država ilegalno naoružava u inostranstvu. „Oružje smo mogli dobiti samo iz inostranstva a kada nam je Hrvatska za-
tvorila put, ostala nam je jedino Slovenija“, naglasio je IzetbegoVić. On je demantovao tvrdnje slovenačkih državnika da pri kontaktima sa Čengićem nisu znali da je on predstavnik BiH, rekavši kako Čengić nije bio „nikakav privatni trgovac oružjem, već naš predstavnik za te poslove“. Druge pojedinosti u vezi najveće otkrivene ilegalne trgovine oružjem Izetbegović nije otkrio, niti je pominjao da su njegovi predstavnici od slovenačkih vlasti tražili da im se oružje vrati. Da je između Izetbegovića i vrha slovenačke države ipak došlo do konfliktnih situacija, osim ovakvog otvorenog Izetbegovićevog priznanja u slovenačkm novinama, ukazuje i pisanje nekih drugih sredstava informisanja u Sloveniji, u kom se navodi da Čengić osim „mariborske afere“ ima drugih, za sada nedokazanih „poslova“ takve vrste sa Slovenijom. Između ostalog, list „Dnevnik“ navodi kako su Muslimani Sloveniji ostali dužni više od tri miliona maraka. S.S.
statacije da Atina „želi opstanak Skoplja“. Evert odgovor nije dao, ali je ukazao na alternativna, „manje ili više neželjena rešenja“ — veliku Bugarsku i veliku Albaniju, a Samaras je tom spisku pridodao i veliku Srbiju. S druge strane, u njegovom govoru javio se eho procene predsednika Srbije Slobodana Miloševića, objavljene u Atini pre dva meseca, o tome da ako spor Atina — Skoplje dovoljno dugo potraje, „možda ništa neće ni imati da se prizna“.
I ovog puta izdvojeno mišljenje imali su grčki komunisti i premijer je u završnoj replici priznao da su rekli „neke istine“. Njihovo je mišljenje da se samo u kontekstu „novog svetskog poretka“ i balkanske krize može posmatrati spor sa „susednom republikom“ — kako nazivaju Makedoniju, očito nastojeći
atom
em obavestilo j
- = | 250
da na najmanju moguću meru svedu korišćenje inače „obaveznog” termina „Republika Skopђе“. Stav KPG je da su dosadašnji potezi i PASOK-a i „Nove demokratije“ i to bez obzira koja je od njih bila na vlasti, a koja je u opoziciji, doveli samo do rušenja ugleda zemlje, blokade spoljne politike i jačanja nacionalizma. Grčke vlade zemlju pretvaraju u satelite velikih, smatra KPG i ne nastoje da vode suverenu politiku mira i saradnje u skladu sa istinskim nacionalnim interesom.
Ni komunisti nisu uspeli da dobiju odgovor na pitanje — šta će Papandreuova vlada uraditi ako NATO dobije nalog UN za intervenciju u Bosni.
Bajaga može U Sloveniju: Ljubljana. — Ministarstvo kulture Slovenije je zvaničnim saopštenj
avnost da se „može
dopustiti koncert gospodina Bajagića sa ansamblom „Instruktori“, i to, kako se navodi, zbog „otvorenosti kulture » očuvanja bar mini-
malne kulturne komunikacije“.
Time je promenjen dosadašnji zvanični stav Slovenije da održavanje koncerata Bajage i „Instruktora“ nije u nacionalnom i državnom interesu. To „odobrovoljavanje“ ipak ne znači da će Ministarstvo inostranih poslova, koje je dosad dva puta odbilo da izda vize Bajagi i članovima njegovog ansambla, ovoga puta to učiniti. 5. 5.
Zirinovski ipak dolazi: Ljubljana, (Tanjug). — Predsednik ruske Liberalno demokratske stranke Vladimir Žirinovski doputovaće danas u kraću privatnu posetu Sloveniji javlja danas slovenačka novinska agencija STA, pozivajući se na zvanične IZVOTE.
Dolazak Žirinovskog u Sloveniju nisu, međutim, zvanično i Javno potvrdili slovenački državni organi.
Dolazak u Sloveniju Žirinovski je, navodno, najavio pismom Vladi, Ministarstvu inostranih poslova i Parlamentu Slovenije.
Lider ruske Liberalno demokratske stranke, navodi STA, ističe u pismu „da bi njegova stranka želela da uspostavi kontakt sa zvaničnim predstavnicima slovenačke države, radi što bržeg zaustavljanja
sukoba u Bosni i Hercegovini i priznavanj
ručju bivše Jugoslavije“.
U Hrva?skoj januarske plate kao u decembru: Najnoviji podaci Zavoda za platni promet Hrvatske potvrđuju da će januarske plate biti zaleđene na decembarskom nivou, tada su iznosile u proseku 981.571 HRD, privreda 964.677 HRD, a neprivreda nešto iz-
nad miliona dinara.
U preduzećima sa prosječnom ra radi 186.068 radnika, a svi ost
većom platom od 1,2 miliona dinaali zarađuju manje. Mjesecima bez
ikakve plate radi između 50.000 i 60.000 radnika, više od 33.000 zaposlenih radi u preduzećima sa nižim prosječnim primanjima od 350.000, a još toliko radnika radi u kolektivima sa platom do 500.000
HRD.
Uprkos nezantnim sniženjima cijena, sva istraživanja i dalje pokazuju da je četvoročlanoj porodici mejsečno za hranu i kućnu reži-
ju potrebno više od dva miliona dinara — dvostruko više nego što
a novih realnosti na pod-
a ___________________________________________________________ ______ __ __-_----
Kairo odbacio poslovne ugovore sa Hrvatskom: Egipatska Narodna skupština odbacila je danas, kako javlja katarska agencija KNA, sporazum sa hrvatskom firmom o istraživanju nafte u zemlji zbog stava hrvatske vlade prema Muslimanima u bivšoj Jugoslovenskoj republici Bosni i Hercegovini.
Egipatski ministar za naftu dr Hamdi al Banbi otkazao je spora-
· zum sa hrvatskom firmom prošle noći.
većina zaradi i to oni sa solidnijim primanjima. · P.J. Makarska se sprema za furiste: U nedavnoj izjavi na konferenciji za novinare Tonći Letica, direktor odjeljenja prodaje i propagande HTP „Makarska rivijera“, naglasio je da se ove godine već obavlja opširna i kvalitetna propaganda. Od 60 turističkih sajmova „Makarska rivijera“ učestvovaće na 17, a u nekoliko zemalja organizovaće se dani Makarske.
U toku je i realizacija velikog projekta uvođenja trajektne linije na relaciji Makarska — Trst, Makarska — Peskara i Makarska — Ankona. P.J.
|ЕА #00,
MAKEDONSKI PRIVREDNICI U LJUBLJANI
Nasfimavanje затапје
Delegacija od dvadesetak makedonskih privrednika, koju je predvodio predsednik Privredne komore Makedonije Dušan Petreski, u petak je boravila u ljubljani i sa premijerom dr Janezom Drnovšekom i u Privrednoj komori Slovenije imala razgovore u vezi povećanja makedonskog izvoza u Sloveniju. Predstavnici Makedonije su ponovo izrazili nezadovoljstvo velikim deficitom u trgovini sa Slovenijom od skoro 100 miliona dolara, s obzirom da je Makedonija prošle godine u Sloveniju izvezla robe za 82, a iz Slovenije uvezla za 181 milion dolara. Iako je razmena ove dve republike bila neuporedivo veća dok su bile u jugoslovenskoj federaciji, tako da je samo jednu godinu pre slovenačkog otcepljenja, tj. 1990. godina iznosila više od milijardu dolara, makedonski privrednici Sloveniju smatraju najvećim ekonomskim partnerom posle Nemačke, jer na nju otpada oko desetina ukupne robne razmene.
Makedonski privrednici naročito su u Ljubljani istakli da njihova preduzeća nemaju iste uslove prodaje na slovenačkom tržištu kao slovenačka preduzeća u Makedoniji, uprkos načela zone slobodne trgovine po kojima trguju ove dve nekadašnje jugoslovenske republike. U razgovoru sa predsednikom Privredne komore Slovenije Dagmarom Šusterom Peterski je naveo primer kako je Slovenija zaplenila makedonske robe u vrednosti oko dva miliona maraka pod izgovorom da je poticala iz Srbije i Crne Gore, za koje važi embargo, ali propisi nisu dosledno sprovođeni kada je vlasniku trebalo ponuditi mogućnost da otkupi zaplenjenu robu.
Gosti iz makedonske privrede su Sloveniji zamerili što su uvedene takse na uvoz makedonskog vina, što se ne priznaju makedonski standardi i atesti, što slovenački avio-prevoznik „Adria Ervejz“ u Makedoniji ne prodaje karte za makedonske denare, nego samo Za konvertibilnu valutu, i niz drugih primera koji nepovoljno utiču na međusobne odnose.
Tako su od domaćina dobili uveravanja kako će Slovenija uložiti napore kako bi se izvozno-uvozno stanje popravilo, a makedonski privrednici sami ocenili da je poseta bila korisna i uspešna, ovdašnji ciničari su odmah zajedljivo konstatovali da su domaćini i gosti našli ipak jedan zajednički jezik srpskohrvatski, kojim su razgovarali. S. Sitarov
SLOVENIJA | HERCEG-BOSNA
Џхтајатпо перихпаманје
Odnosi Slovenije i Herceg-Bosne u posljednje vrijeme izuzetno su „zahladnili”. Sve je počelo od onog momenta kada slovensku „meju“ nisu više mogli preći motorizovani građani Herceg-Bosne ukoliko nemaju auto-registracije sa starim grbom SR Bosne i Hercegovine i, kako to pomalo zlobno kažu u Herceg-Bosni“, „sa zvijezdom petokrakom“.
Ovakav potez Slovenci hladno pravdaju time što Herceg-Bosna nije međunarodno Ppriznata država, bez obzira što na svim dokumentima, izdatim u Herceg-Bosni, stoje i oznake Bosne i Hercegovine.
U Bosni kažu da su im Slovenci „okrenuli leđa“ u najtežim danima za hrvatski narod. Ranije su vozila sa oznakama Herceg-Bosne prclazile slovenačku granicu bez ikakvih problema, ali zabrana jc uslijedila tek nakon posjete Alije Izetbegovića Sloveniji. Iz Herceg-Bosne odmah su изијеа е _ ргонутјеге. Vlada Herceg-Bosne odlučila je da u Herceg, Bosnu se ne može ući sa slovenačkim разобот 1 ашко-геgistracijom. P. Janičić