Борба, 23. 03. 1994., стр. 1
Patrijarh iznenada
оћрџћомао
Како TIKER saznajc, u iščckivanju prcdajc akrcditiva zvaničnim vlastima Saveznoj Rcpublici Jušef Urcda
goslavijc Republikc Hrvatske u Веоргади Zvonimir Marković nijc jučc primljen ni u Patrijaršiji Srpskc Pravoslavnc crkve. Kako je objašnjeno u Kancelariji Njcgovc svetosti razlog ovog odlaganja je putovanjc Patrijarha Pavla u manastir Žiča. Povod ovog izncnadnog putovanja jc Žički ikonostas koji sc nalazi u vc-
oma lošem stanju.
(1. M. 6.)
ВОЈВОЂАНСКА БАНКА
аи i — E IR O OR aa а Ева таи тв тета HRVATSKO- SRPSKI PREGOVORI U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU
Pod pretnjom krajnji
Gordana Gojak dopisnik „Borbe“
Zagreb. — Jučer, točno u 11 sati započeli su iza zatvorenih vrata ruske ambasade u Zagrebu razgovori između delegacije Republike Hrvatske i Republike Srpske Krajine, odnosno — kako se ovdije predstavljaju — lokalnih Srba. Za zajednički stol time su sjeli sa hrvatske strane: Hrvoje Šarinić, Slavko Degoricije, Petar Stipetić (general HV), Davor Domazet (HV), Budimir Pleština i Smiljan Reljić, a sa srpske strane: Dušan Rakić, Slobodan Jarčević, Mile Novaković, Aco Drača, Srećko Zelembaba i Nikola Vučinić.
Brojne novinare, koji su se okupili ispred ruske ambasade u Zagrebu o imenima učesnika
17 Хадгеђа-
EMKSKLUZIVNO: Dnevnik rafnih reporfera
Una teče kuda Babo reče strana ||
Ispovest Velimira
EKSKLUZIVNO: eks minisfra Mihajlovica Hapšenje uprkos imu| strana 12.
\
EKSKLUZIVNO: Na po-
molu rešenje stare de-
vizne stednje
Isplata u deset godina strana 13.
ovog sastanka po prvi put nakon izbijanja hrvatsko-srpskog sukoba, obavjestio je predstavnik za štampu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Džon Mils. Naime, jedino su fotoreporteri imali priliku da uđu u zgradu ambasade, u Bosanskoj ulici, i fotografiraju pregovarače. Tom prilikom novinare je Mils obavjestio da se razgovara samo u jednoj točki dnevnog reda: prekidu vatre i neprijateljstava, uz razdvajanje sukoblje-
nih strana. Dakle, o vojnom a.
ne političkom rješenju, a kada se potpiše Za to i predviđeni sporazum moguće je i održavanje konferencije za domaće i strane novinare.
Inače, pregovarače iz Krajine dovezli su u rusku ambasadu predstavnici UN, dok je veliki
229:
dio ulice u kojoj se zgrada nalazi osiguran od strane MUP-a Hrvatske čiji pripadnici propuštaju samo najavljenc i odabranc prilaze ambasadi. Time je onemogućen prilaz grupi od oko 200 građana koju je predvodio bivši ministar vanjskih poslova dr Zvonimir Šeparović i novinar „Slobodne Dalmacije“ Srećko
Jurdan, a koji su jučer u podne”
organizirali protcstni protiv pregovora
Na pres-konferenciji za strane i domaće novinare po povratku iz SAD predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je sporazum o konfederaciji Hrvatskc sa BiH označio povjesnim, odlučnim korakom ka miru.
Odbijajući kao račun bez krčmara nekc vijesti o načelnoi
miting
Danas nastavak pregovora
Prvi krug pregovora delegacija vlada Republike Srpske Krajine i Hrvatske završen je sinoć bez značajnih rezultata sem dogovora da se razgovor danas nastavi. Pregovorima su predsedavali funkcioneri konferencije o bivšoj Jugoslaviji norveški i nemački diplomati Kai Aid i Gerd Arens. Oni, međutim, ništa nisu rekli o jučerašnjoj debati
vođenoj iza zatvorenih vrata.
Od izjava su se uzdržali i specijalni izaslanik ruskog predsednika Jeljcina Vitalij Čurkin i američki ambasador u Zagrebu Piter Gal-
brait. -
DODELJENI OSKARI JA NAJBOLE FILMOVE
брпрекдомс
Kako sc i očekivalo, bio jc to potpuni trijumf Stivena Spilberga sa filmom „Šindlerova lista“ koji je na 66. dodeli Oskara osvojio scdam, od 12 nagrada za koliko jc bio nominovan. Ovim sc američka Akademija za film „odužila“ Spilbcrgu za svc što jc bio ignorisan, posebno kada jc za „Boju purpura“, koja je imala 11 nominacija, ostao bcz priznanja. Ovo je prvi Oskar Stivcna Spilberga, a pored nagradc za režiju „Sındlerova lista“ jc dobila Oskara kao najbolji film u 1993, a potom i za sccnarlO, SCCnografiju, originalnu muzičku tomu, kameru i montažu. Holi
Hanter Je trijumfovala Oskarom za glavnu žensku ulogu u „Klaviru“ koji od sutra počinje da sc prikazuje u BDcogradu. Njena 11-godišnja partncrka u tom filmu, Novozelanđanka Ani Pekvin, dobila je Oskara za najbolju sporednu ulogu. Prvi holivudski projekat na temu side donco jc Tomu Henkcsu Oskara za glavnu mušku ulogu u filmu „Filadelfija“. Tomi Li Džons jc vlasnik Oskara za mušku cpizodu u „Beguncu“. Španska komedija „Bel epok“ najboljc je ostvarcnjc koje nije snimljeno na cnglcskom joziku. ONE ZC
Баје
isti
minacija i nijednog Oskara, a specijalnu nagradu za humanitarni rad u korist bolesne i hcndikepiranc decc — Pol Njumen.
strana 19.
OSIGURANJE
Bulavar Ravo/ucije 154/1/, Beograd - Povraćaj premija i druga pomoć osiguranicima
WIENER STADTICHE
- Regulisanje naknade štete kod inostranih i domaćih osiguravajućih društava Tel: 011/452-707, 021/22-844 Tel/fax: 011/444-92-51
h sredstav.
suglasnosti Zapac“ 1 радпе Вагапја, Како n vratio Hrvatskoj, Tuc ЊЕ какао да је ргосез погт“ hrvatsko-srpskih odnosa ~
čeo i da će se on nastaviti u” toč svih onih koji ga omegaju 1 ne žele. 1 započeti razgovori između predstavnika lokalnih Srba i hrvatske vlasti koji su jučer počeli u Ruskoj ambasadi u Zagrebu, kojima na njegov zahtijev prisustvuje predstavnik SAD, odvijaju se u izmijenjenim okolnostima, gdje postoji mcđunarodna odlučnost najviših predstavnika SAD i UN da se okupirana područja vrate Hrvatskoj što prije na miran način. Ali, protivnik mora znati da ćc sc upotrebiti i „sva sredstva“ ukocliko nc bi uspijeli pregovori pojasnio je Tuđman.
Recept ћириличког aktiva
Nikola Burzan
Beogradski maturanti tek što su jednu bitku dobili, a njihovi tvrdi, strogi ı uporni profesori pokušavaju da im se osvetnički revanširaju. Aktiv direktora bcogradskih gimnazija (kakvo zVvučno imc — nijc valjda partijski aktiv?!) doneo je najprc zaključak, a onda ga prcinačio u predlog (ili prcporuku) da se maturski radovi pišu isključivo — ćirilicom.
Kao i prilikom ncdavnog ncuspclog inacćcnja sa maturantima, direktori 56 ! омог puta pozivaju. na zakon koji predviđa da sc „sva dokumcenta iz oblasti rada ı dužnosti u školi pišu Cirilicom“. Ne mogu sc, kao prošli put, pozivati na „narcdenjce ministarstva“, Jer je upravo Otl;da došao razuman glas koji nastoji da smiri duhove, poručujući đacima da će, ipak, moći da pišu „onako kako žele i kako im je lakše“ i obcćavajući im da to (upotrcba latinicc) „nimalo ncćc uticati! na uspch i occnu“.
Da li će uporni i stregi dircktori to ı poštovati ili Ćc, držeći sc paragrafa, natcrati maturantc da i rad iz fizikc, hemije ili onglcskog, recimo, pišu ćirilicom? Ako im jc sta lo do lova na vcešticc, obavcštavamo ih da su mnogi njihovi bivši maturanti, sadašnji Ickari, i daljc tvrdoglavc перозјизти, ра 1 усота зшт-
njiva lica, jer — kakvc li паcionalnc sramotc! — čak i rcceptc pišu — latinicom!?