Борба, 26. 03. 1994., стр. 5

авиони

BORBA = SUBOTA-NEDELJA 26-27. MART 1994.

NARASTANiE POLITIČKIH NAPETOSTI U SLOVENIJI

Janši odbrojani minisfarski dani?

Stevan Šićarov dopisnik „Borbe“ iz Ljubliane

Dr Janez Drnovšeh je parlamentu poslao zahtev da razreši ministra odbrane Janeza Janšu, i to što pre te da umesto

njega imenuje Jelka Kacina.

U obrazloženju zahteva dr Drnovšek navodi da su pripadnici Ministarstva odbrane prekršili ovlaštenja prilikom hapšenja Milana Smolnikara u nedclju uveče, i da je Janša kao ministar za to odgovoran. Premijer takođe navodi da su u „slučaju Smolnikar" vojne ustanove i osobe posegli na civilno područjc i pritom upotrebile nasilje, dodajući kako bi izbegavanje preduzimanja mera značilo da se u Sloveniji ne poštuju načela pravne države i da se takve stvari mogu dešavati i ubuduće.

Nedugo zatim je Janša kao predsednik Socijaldemokratske stranke koja je koalicioni partner vodećoj LDS dr Drnovšeka, premijeru uzvratio pismom u kojem takav potez naziva presedanom, obrazlažući da posebna Komisija Vlade za ispitivanje „slučaja Smolnikar“ nije još dobila sve neophodne materijale za istraživanje, da sc još nije sastala parlamentarna komisija O tome, i da je tek „posle prvog medijskog linča počela da se pojavljuje istina o pozadini slučaja Smolnikar“. Istovremeno Janša traženje dr Drnovšeka za njegovo razrešcnje naziva prikrivanjem odgovornosti premijera.

Proceduralni postupak razrešenja ministra Janše doveo je do najvećeg narastanja političke napetosti u Sloveniji od njenog osamostaljenja. Zahtev dr Drnovšeka nije samo podelio stranačke tabore, već i Javnost, a u prvi plan sada izlaze i neke kalkulacije koje su kao poluzvanične informacije bile naznačene već pre par meseci.

Među strankama se kalkuliše koliku podršku u vladajućoj koaliciji ima dr Drnovšek za razrešenje Janše, jer je samo Udružena lista socijaldemokrata javno podržala takav zahtev. Računice se vrte uglavnom oko stava demohrišćana koje predvodi Lojze Peterle, i koji su, po priznanju dr Drnovšeka, „najjači koalicioni partner“. Demohrišćani su, naime, oko zahteva neopredeljeni i neće glasati za smenjivanje Janše sve dok ne bude tačno utvrđeno šta se tačno desilo kada su Smolnikara hapsili vojni spccijalci. Isto tako, Peterle je nedvosmisleno stavio do znanja da će demohrišćani tražiti i OstaVku Kučana, ukoliko se ustanovi

Jelko Kacin — Drmovšekova zaтепа ха Јапзи

da u poslednjim događajima i predsednik ima udela.

Kolika je prava dubina međustranačke političke krize

možda Još bolje ilustruje zvanič- –

ni stav demohrišćana da za Kacina neće glasati, jer bi to poremetilo stranačku podelu ministarskih mesta. Kacin je, naime, od nedavno član Drnovšekove LDS, stranke koja se „pojačala“ prisajedinjenjem tri manje stranke i time povećala broj poslanika u parlamcntu.

Osim stranačkih kombinacija, predloženo razrešenje Janše donelo je i neke druge napetosti koje nisu vezane za neprestane sastanke i konsultacije u samom stranačkom i državnom vrhu, već i za opštu javnu atmosferu u kojoj sve više preovlađuje mišljenje da se radi o „obračunu“ sa Janšom na puno širim osnovama. Tako je čuveni advokat Drago Demšar, mišljenja da je Janša okrivljen pre nego što je zaista utvrđeno kakva su bila prekoračenja vojne policije, te da je protiv Janše pokrenut „linč“, a vanparlamentarna Domoljubna stranka javno je najavila da će se smenjivanju Janše suprotstaviti ı ako treba organizovati demonstracije po celoj Sloveniji.

Pri svemu tome nijc nezapaženo prošla niti neuobičajena punomoć predsednika Kučana, koji je predsednika parlamenta Hermana Rigelnika ovlastio da obavlja funkciju predsednika

_ Slovenije za vreme Kučanovog,

boravka u Americi od 25. do 30 marta.

„INDIPENDENT” PONOVO DEMANTOVAN

Makedonija

nista nije obecala

Dragan Nikolic

dopisnik „Borbe” iz Skoplja

Ministarstva za unutrašnje posiovc i odnose sa inostranstvom ponovo su demantovali pisanje „Indipendenta“ i drugih listova da je Makedonija prihvatila u Beču 10. i 11. marta da se preko njene teritorije vrši tranzit azilanata iz Zapadne Evrope, pri čemu bi Skopski aerodrom bio korišćen kao centar za repatrijaciju. Takođe se demantuje da je na Makedoniju vršen pritisak od Dilo koje zemlje da prihvati tranzit albanskih azilanata preko svoje teritorije. U ovom demantiju se kaže da Makedonija pod pritiskom tako nešto neće prihvatiti i naglašava da je na snazi odluka makedonske Vlade za privremeno

zaustavljanje tranzita prcko teritorije ove republike.

Upravni odbor Udruženja Srba — srpske zajednice je izdao saopštenje u kome se traži od makedonske Vlade i predsednika republike „da ne dozvole korišćenje toritorije Republike Makedonije za vraćanje tzv. azilanata iz Nemačke u SRJ Jugoslaviju“. Jer 1991. i 1992. godine u Skoplje sc slivala reka mladih Albanaca, koja je zatim prema Minhenu tekla preko Sofije, Vidina i Budimpešte, jedan dco odmah je upućivan na ratišta u bivšu Jugoslaviju, a drugi deo u razne logore na vojnu-političku obuku, kaže se u saopštenju.

BLOKIRAN RAD ŽUPANJSKOG DOMA HRVATSKOG SABORA

Poslovnik (zasad) spasio Manolica

Gordana Gojak

dopisnik „Borbe“ iz Zagreba

Zagreb. — Ostvarila su se predviđanja od četvrtka navečer da će zastupnici vladajućeg HDZ-a zatražiti smjenu Josipa Manolića sa funkcije predsjednika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske. Tog dana dr Franjo Tuđman odlučio je kao predsjednik stranke da ga „udalji sa svih dužnosti“ u vodstvu

Hrvatske demokratske stranke i

preda čak i Sudu časti da ispita njegovo daljnje članstvo u HDZ-u. Dakle, nakon što se Tuđman odrekao svog stranačkog suradika, ocjenjujući da se Manolić više ne ponaša u skladu sa programom HDZ-a, jučer su to učinili i njegove zastupničke kolege. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Ivan Valent izašao je, naime, za govornicu i tražio nadopunu dnevnog reda. Valent je predložio da se Josip Manolić razriješi dužnosti predsjednika Županijskog doma i izbor Katice Ivanišević za predsjednika ovog doma. S

— Ja ne prihvaćam dopunu dnevnog reda — rekao je na to Josip Manolić, obrazlaživši da kao predsjednik parlamentarnog doma ima po poslovniku diskreciono pravo da sam odluči hoće li u toku sjednice unijeti (na)dopune već utvrđenog dnevnog reda ili će sačekati s tim poslovnički rok od 30 dana.

Odlučujući se za rok od 30 dana Manolić je nadalje pojasnio da se radi o proceduri koja je sastavni dio demokratskog odlučivanja, jer se radi o ozbiljnom političkom problemu: mijenjanje predsjednika jednog od

2 |

Josip Мапоћс — jedan од! озпг. vaća HDZ

dva skupštinska doma u kojem treba sagledati sve političke implikacije te da nikakvim „zaobilaznim manevrima ne dozvoljava skraćivanje procedure koju ima Sabor i koja kaže da paradom oko dnevnog reda vodi predsjednik Županijskog doma“. Toga se moramo pridržavati objasnio je nadalje Manolić, smireno dodajući da se za mjesec dana ne može ništa bitno promijeniti, do kada želi da se propisana poslovnička procedura poštuje.

Potom je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Ivan Valent uporno zahtijevao da se dopune dnevnog reda uvrste po skraćenom postupku, što mu nije Uuspjelo niti uzastopnim naknadnim ponavljanjem toga zahtijeva kroz tri pauze za konzultacije. Budući da je na kraju Klub

DOPISIVANJE IZMEĐU BRISELA, ATINE | SKOPLJA

Gligorov upozorava Delora

Miirko Klarin

dopisnik „Borbe“ iz Brisela

Čctrdoesct dana nakon što jc Grčka samovoljno zatvorila granicu Evropskc unijc sa Makcdonijom, Evropska komisija jc, praktično, prinuđcna da prizna sopstvenu ncmoć u nastojanju da jednu zcmlju-članicu, uz to i aktucInog predscdavajućeg EU, prisili da postupa u skladu sa cvropskim propisima.

U trećem pismu koje jc, od uvođcnja cmbarga, predsednik Evropskc komisije Žak Delor uputio prcdscdniku Andrcasu Papandrcuu, konstatuje sec da je Grčka — umosto tražcnc legalnc — Komisiji dostavila političku argumcntaciju za mcrc prcuzctc protiv Makedonije. Budući da to „prevazilazi nadležnosti Komisijc“, Delor od Papandrcua, kao prcdsedavajućeg EU, zahteva da sc pitanjc zatvaranja cvropskih granica sa Makcdonijom stavi na dncvni rcd Savcta ministara.

Prema nagovoeštajima koji su, u mceduvrcmcnu, stigli do brisclskc Komisijc, „postoji mogućnost“ da prcdsedavajući EU, daklc Grčka, uvrsti to pitanje na dnevni rcd neformalnog sastanka šefova diplomatije „dvanaestorice“, u subotu i ncdclju u Joanini. To:će, ukoliko sc dogodi, prc biti rezultat pritiska pojedinih zcemalja-članica, ncgo izraz „dobrc voljc“ predscdayajućcp da postupi po zahtevu predsednika Komisije. Када bi sc čekalo na „dobru volju“ predscdavajućog, primećuju u krugovima Komisije, verovatno bi sc dočekao 1. juli, kada tu ulogu preuzima Ncmačka.

Na odgovornost Evropskc unijc za sadašnji i, naročito, budući razvoj na jugu Balkana, brisclsku Komisiju i vladc „dvanacstoricc“ upozorio је predsednik Makcdonijc Kiro Gligorov, u pismu koje je uručeno Žaku Deloru. U krugovima Komisijc sc ar-

gumcnti makedonskog predsednika i, poscbno, kritikc kojc jc u pismu uputio „dvanacstorici“, occnjuju „tcškim, ali razumljivim i opravdanim”. Zbog toga jc, upravo, u pomcnutim krugovima bilo i onih koji su sc potrudili da pismo doprc do javnosti.

Uprkos „dceklarativnoj osudi“ prčkog poteza — pišc Gligorov Dcloru — „Evropska unija nijc praktično primcnila nikakvc cfikasnec mcorc za dizanje cmbarga“. Evropska „sporost i ncodlučnost“, praćcnc „ncravnopravnim tretmanom dvc stranc”, dovcli su, po Gligorovu, do „ncmogućc situacije“. Makcdonija jc prcpuštcna scbi, da se sama suočava sa „CnOTmnim štctama... ı dramatičnim posledicama cmbarga... kojc sc oscćaju u svim sfcrama života... i kojc su zemlju dovcie do ruba ckonomskc katastrofe...“

Medutim, upozorava Gligorov Dcelora, ukoliko sc takva situacija produži, njcnc poslcdicc ncćc ostati ograničoenc samo na Makedoniju. „Dramatična ckonomska docstabilizacija Makedonije bićc ncizbcžno praćena povećanim socijalnim i politićkim napctostima, što ćc još ViŠC poporšati i onako složcnu situaciju u regionu“. Pristajanje na grčku tezu, po kojoj je ombargo rczultat isključivo političkih problema, po Gligorovu, znači „pristanak na novu krizu na jugu Balkana, sa svim poslccicama kojciz toga mogu da proisteknu po samu Evropu”. A odgovornost za tc poslcdicc, kao i za „novc problcme, sličnc onima s kojima sc danas suočava Dosna“ moraćc da prcuzmc Evropska unija.

Da bi se takav razvoj sprcčio ! 5аčuvala stabilnost rcgiona, Evropska unija, smatra Gligorov, „mora da nade načina da prckinc cmbargo“.

105

zastupnika HDZ-a sa Ivanom Valentom pribjegao jedino mogućem — prekidu sjednice (tražeći da se rad nastavi nakon što se o proceduri izjasni saborska Komisija za ustav i poslovnik). Manoliću nije ništa drugo preostalo nego da odista na neodređeno vrijeme prekine zasjedanje Županijskog doma, koje je počelo sa radom još u srijedu.

Dok su zastupnici HDZ-a smišljali, u zatraženim pauzama, kako da doskoče iskusnom Manoliću, on je razgovarajući s novinarima rekao da je dan ranije na Predsjedništvu HDZ-a ostao kod svih svojih stavova koje mu stranka zamjera u javnom iznošenju kroz intervjue u „Danasu“, „Globusu“ i „Feralu“. Radi se — reče — o kritici funkcioniranja pravne države, zaštite ljudskih prava, pa i djelovanja same stranke, posebno prema BiH i tamošnjem hrvatsko-muslimanskom sukobu.

Nastavak sjednice, po jučerašnjem ovlaštenju Manolića, moći će osim njega, predvoditi potpredsjednik tog doma Damir Zorić iz liberala. Manolićevo objašnjenje za to bilo je: da bi se za koji dan mogao naći zaključan u sobi što bi HDZ onda mogao iskoristiti za izglasavanje njegovog smjenjivanja bez njegove prisutnosti. Jer, kako reče zastupnik Tomislav „Merčep (HDZ): „Mi iz HDZ-a smo postavili Manolića za predsjednika Županijskog doma i onog trenutka kad smo ocijenili da ne slijedi svojim djelovanjem HDZ-ovsku politiku mi ga smjenjujemo i on nije član HDZ-a“.

Radi sc o tomc da se pomognce nc samo Makodoniji, vcć i Grčkoj. Jcr, pišc Gligorov, „ubođen sam da postojc različiti modaliteti kojima Evropska unija može da pomognc Grčkoj da skinc cmbargo, u cclosti ili dclimično, u najkraćcm mogućcm roku“. Timc bi sc, po njegovom uvcrcnju, „stvorio prvi i suštinski uslov Za Olvaranjc ravnopravnog dijaloga o ključnim problemima makcdonsko-grčkih odnosa“.

Za slučaj da su u Evropskoj komisiji zaboravili da jc, prc nckoliko ncdelja, to bio i njihov stav, Gligorov u pismu Dceloru još jednom podvlači da jc „ncprihvatljivo da sc cmbargo prihvati kao uslov, pritisak i put kojim bi Grčka mogla da ostvari svojc zahteve u odnosu na Makcdoniju“.

Suočcni sa grčkom opstrukcijom ı tvrdoglavošću, naimc, ncki od funkconcra Komisije počcii su poslcdnjih dana da flcrtuju sa idcjom „pomoetnji popusta“, pa su diskrctno nagoveštavali kako bi, možda, bilo dobro da Makcdonija „napravi ncki korak“ u pravcu prihvatanja grćih zahteva... Što jc, jasno, u drastičnoj suprotnosti sa kategoričkim stavom od prc mosoec i višc dana da Komisija „ne namcrava da pregovara o cmbargu“, te da je spromna da Grčku, ukoliko hitno nc ukinc svojc jcdnostavnc i nozakonitc mocrc, izvcdc prccd Evropski sud u Lukscmburgsgu.

Mada, jasno, u pismu ·predscdnika Gligorova nema ni aluzija na takvc ncdoslednosti u stavovima poju(dinih cvropskih funkconcra, u brisclu је, трак, рогика зћуасепа. Стјетса da je pismo Gligorova Dceloru tako brzo „procurclo“ do javnosti, svcdoči, upravo, da je nekima u Evropskoj komisiji „proradila savcst”, tc da su rešili da dodaju i malo pritiska javnosti na onc koji bi — u ncmoći da izadu na kraj sa grčkom ncpopustijivošću — požclcli da krcnu linijom manjcg otpora.