Борба, 04. 04. 1994., стр. 4
НОБ фрРЕНА гртр реци и]
ДОМЕУМК
WT BORBA PONEDELJAK 4. APRIL 1994.
PORUKA BEOGRADSKOG KRUGA SARAJLIJAMA POVODOM DVOGIDISNJICE RATA
Bez vas o vašoj sudbini
Beograd. — Drage Sarajliје, уес dve godine ste izloženi neviđenim patnjama. Vaš grad je spolja opsednut srpskom artiljerijom koja bombarduje a iznutra ga razara građanski rat. Još se ne zna broj poginulih, ranjenih, izbeglih i prognanih ljudi, srušenih i otetih stanova, kuća, i druge imovine. Vaš glas malo se čuje i još manje uvažava u pregovorima o okončanju rata i budućem životu. Bez vas se odlučuje o vašoj sudbini, kaže se u pismu upućenom u Sarajevo sa sesije Beogradskog kruga održane u subotu u Domu omladine a koja je bila posvećena dvogodišnjici početka rata u Bosni i Hercegovini. — Mi smo se još pre rata suprotstavljali nacionalnoj isključivosti i šovinisiičkoj militantnosti. A od kada je izbio rat, ne prestaju protesti protiv njegovih pokretača i „gospodara rata“, pre svega Miloševićevog režima i njegove ratne politike. Nastojali smo da se naš glas čuje i poštuje, ali se pokazalo da je naš uticaj, veoma ograničen. Raina politika režima i znatnog dela opozicije su znatno moćniji, piše dalje u pismu Čiji su potpisnici pored Beogradskog kruga, još i centar za antiratnu akciju i Građanski savez Srbije.
— Nama Je cilj da se čujemo sa ljudima iz Sarajeva. Da saznamo šta oni misle i da se sa njima dogovorimo šta treba da za njih učinimo. Radi toga već više od godinu dana nastojimo da dođemo u Sarajevo i da sa Sarajlijama pronađemo najefikasniji put za izlazak iz sadašnjeg stanja, rekao je profesor Miladin Životić.
Najavljeni gosti iz Bosne nisu učestvovali na sesiji „Kruga“, što je po mišljenju gospođe Borke Pavičević „možda i dobro, da bi mi sami sebe malo pogledali u odnosu na rat koji se tamo vodi“.
— Za ove dve godine mi nismo uspeli da zlo sprečimo. Svi smo mi svesni da ne postoje kolektivne krivice, već samo pojedinačne, i ljudi koji su za ovaj rat krivi. Ali smo svi mi ipak živeli u tom vremenu, i svedoci smo toga, rekla je gospođa Borka Pavićević, koja je u ime grupe „Živeti u Sarajevu“ poručila da će se u Sarajevo otići po svaku cenu.
Umesto najavljenih „živih“ svedočenja iz Bosne subotnja sesija Веоргадskog kruga bila je ispunjena dokumentima — tekstovima Ive Andrića, i Česlava Miloša o Sarajevu, pismima iz Sarajeva i odlomcima iz sarajevske predstave „Kosa“. В.!.
„VAŠINGTON POST“.TVRDI, MEDIJI U SKOPLJU PRENOSE
Srbija i Grćka dogovorile podelu Makedonije
Dragan Mikolic dopisnik „Borbe“ iz Skoplja
Sva makedonska glasila su tokom ovog vikenda prenela pisanja „Vašington posta“ prema kome Grčka „polako vojno pojačava svoju severnu granicu“ ı da „nastavlja svoje vojne planove, s namerom da grčka armija uspostavi bezbednosnu zonu, 30 kilometara u teritoriji Makedonije, ako tamo izbiju civilni ncredi“. Prema ovom listu, ti koraci Grčke „podupiru izveštaje da su Srbija i Grčka već postigle saglasnost da podele MakedoniJu, ukoliko se u nju prošire konflikti iz drugih republika bivše Jugoslavije“. Tvrdi se da je dogovor postignut 1992. godine između srpskog predsednika Slobodana Miloševića i tadašnjeg grčkog premijera Micotakisa, iako su to demantovali i Beograd i Atina. U listu se kaže da je grčki premijer Papandreu, „zbog svog nacionalističkog osećanja doveden u ratničku poziciju“, te da zbog toga „gura konflikt između svoje zemlje i mlade balkanske države Makedonije na prelomnu tačku“.
„Planovi Grčke su zasnovani na mogućnosti da će talas izbeglica s Kosova izazvati haos u regionu“, kad se bude ostvarivao „košmarni scenario na Kosovu“ i kad „Albanija, Bugarska, Grčka ili Turska dođu u iskušenje da interveniše“, piše ovaj list.
Pored ovih uznemirujućih vesti u Skoplju je objavljeno doпекје umirujuće saopštenje Američkog informativnog servisa posla razgovora izaslanika
Podela Makedonije — istina ili spekulacija: Sa prošlonedeljn ih demonstracija u ; Solunu
predsednika Klintona Metju Nimica Skoplju i Atini u kome se kaže da „obe strane podržavaju američku inicijativu“ i da obe strane „žele međusobne odnose na bazi saradnje i zajedničkog respekta nezavisnosti i teritorijalnog integriteta“. U saopštenju se, međutim, ističe da je „grčko-makedonski spor složen i da neće biti lako da se prevaziđu razlike“.
Makedonski izveštači „nagoveštavaju mogućnost da se spor „pomakne s mrtve tačke“ do 21. aprila kad će grčki premijer Papandreu otputovati u Vašington, a „Nova Makedonija“ na prvoj strani, u podnaslovima ističe, pozivajući se na grčke izvore da je „makedonski „predsednik spreman da svojim potpisom garantuje nepovredivost granica,
PRVI ZNACI MIRA
Otvoren aerodrom Zemunik
Herceg Novi. — Svakako da je zagrebački hrvatsko-srpski sporazum presudan u OVOM procesu ali je značajna i mirovna inicijativa predsednika Hrvatske i hrvatske vlade, izjavio je za Hrvatski radio ministar pomorstva, saobraćaja i veza Republike Hrvatske Ivica Mudrinić, otvarajući u subotu zadarski aerodrom Zemunik, za civilni saobraćaj. — Spajanjem ovih snaga konačno otvaramo promet na zračnoj luci, a čim se civilni i zračni promet vrati na određeno područje, to već znači da je situacija normalna, da se može poslovati i živeti i da ınožemo očekivati povratak turizma u punom jeku tokom ove sezone — dodao je još ministar Mudrinić. Putnička avionska linija Split — Zadar — Zagreb, i obratno
radiće svakog utorka, petka.
U isto vreme putnička agenciJa „Atlas“ iz Splita uspostavila je hidroglisersku izletničku liniju Split — Peskara, a u subotu je prvi hidrogliserom na Hvar stigla veća grupa gostiju iz Italije, gde se tokom minulog vikenda nalazi oko 300 turista. Posredstvom zagrebačkog turoperatora „Benekstursa“ stugla je u Dubrovnik i prva grupa turista iz Belgije. Inače, u Dubrovnik je u vrijeme uskršnjih praznika doputovala ekipa turističkih TV novinara, koja je posetila dubrovačke hotele u kojima će, kako se tvrdi, u turističkoj dubrovačkoj zajednici, tokom ovog ljeta boraviti turisti iz Rusije. Ruski novinari snimili su u Konavlima i Cavtatu uskršnje svečanosti, a danas odlaze u Hvari Split. P.J.
srede i
ODLUKA SLOVENAČKE VLADE
Struja pojevtinila — poskupljenjem
Ljubljana — Vlada Slovenije saopštila je da je dala saglasnost da struja poskupi za 20,6 odsto, zbog povcećanja cena industrijskih proizvoda poslednjih meseci i zbog troškova ckološke sanacije energetskih objekata.
Obnarodujući da jc struja poskupela, Vlada je u istom saopštenju potrošačima stavila do znanja da nemaju razloga za zabrinutost, jer iako jc poskupcla, struja od aprila pojcvtinjujc. I to zato što sc u aprilu prclazi sa više, zimske, na nižu letnju tarifu. A pojeftinjenje će, kako je izračunato, iznositi 19,6 odsto. Vcrovatno da nc bi bilo nesporazuma, odmah jc izračunato da će domaćinslvo sa prosečnom potrošnjom u aprilu platiti za struju 10,6 odsto manje novca ncgo u martu.
Mnogi kojima takvc računice i statistika o pojcvtinjonju preko poskupljenja nisu baš jasnc sada očckuju uplatnicc a čekaju i poskupljenja
bcnzina, najavljeno prc višc od mcscc dana.
Dijagnozu čuvenog ckonomiste dr Jože Mencingera da jc ckonomskc procese u Slovcniji tcško razumcti kad zvanična statistika pokazuje pad životnog standarda, a istovrcmcno sc povećava prodaja automobila , potvrđuju upravo poslcdnji podaci o prodaji „četvorotočkaša“. januaru i fcbruaru u Slovcniji prodato višc od 6.500 novih automobila, dok jc prošle godinc u istom pcriodu prodato oko 5.800 kola. Još zanimljiмје је да је пајусси ргодајџ imao „Rcno“, preko svojc fabrikc „Rcvoz“ u Novom Mostu, i to preko 2.100 automobila, čiji najjeftiniji modcl „reno 5“, „tvingo“ i „klio“ koštaju dvadcsct hiljada maraka. Po prodaji sledc „Škoda“, čija ccna je do pctnacstak hiljada maraka, „sitrocni“ i „ladc“.
5. 5.
Tako jc u .
promene zastave i Ustava“, kao i da će „dve zemljc za 15 dana u Njujorku objaviti zajedničkc ustupke“, pri čemu bi Grčka trampila svoj embargo za garanciju granica ı promenu zastave i ustava, dok bi pitanje imena ostalo za kasnije. Prema nckim drugim grčkim izvorima, bila bi izvršena trampa cmbarga i zastave. Međutim, bez obzira šta će i kada će od svega toga biti makedonska građevinska opcrativa će tokom ovog meseca na mnogim mestima napasti trasu pruве Кштапоуо — Фшвбеуо, па bugarskoj granici, dugu 56 km, da bi prvi voz mogao proći tom prugom, prc istcka godinc dana. Pruga će povezati Skopljc sa bu-
· garskom lukom Burgas, a u dru-
goj fazi, kad se napadne i trasa
USKRS U SLOVENIJI
Kičevo — Ćefasan, sa albanskom granicom, i s lukom Drač.
Privredna komora Makedonije jc objavila da „Makedonija time ne želi da zameni koridor sever — Jug, nego samo da omogući opstanak svoje privrede“. Očekuje se da će gradnja ove prugc, poput „javnog гада“ роkrenuti privredne aktivnosti i učiniti da „sendvič-embarga“ budu manje pogubna za makedonsku privredu.
Prema informacijama koje su stigle na makedonsko tržište štampe sa severa, „ova pruga je direktno upercna protiv interesa Srbijc, pa i protiv njene bczbednosti“, što je u Skoplju ocenjeno „kao nepotrebno politiziranje jednog čisto ekonomskog pitanja“.
Opomena nadbiskupa Šuštara
LjUBLjANA. — Jcdan od najvećih hrišćanskih praznika, dan Hristosovog vaskrscnja, u Slovcniji sc uz svc obrcdc i običajc porodičnog slavlja i obilja hranc, proslavlja i tako što je u poncedcljak ncradni dan. Uskrs jc preko TV Slovenije čestitao ljubljanski nadbiskup i mitropolit dr Alojzij Šuštar. Podscećajući, na njegovo simbolno značcnjc nadc i vcrc u budućnost. Nadbiskup jc čestitao i pravoslavcima, koji Uskrs ovc godinc slavc 1. maja, a u uskršnjem intcrvjuu za list „Republika“ je upozorio na „vcliki moralni ras-
pad u slovcnačkom narodu“.
Govorcći o najavljenoj poscti papc Jovana
Pavla II, nadbiskup dr Šuštar je rckao da ovc godinc papa sigurno nećc
posctiti Sloveniju.
(S. S.)
| REKLI SU | SILVIJE DEGAN, PREDSJEDNIK
SOCIJALISTIČKE PARTIJE HRVATSKE
Kada se nakradu fražice pravnu državu
— U svim režimima, koji su autokratski, a ovaj naš režim je sličan režimu iz 18. stoljeća, sve što je liberalno odmah postaje — noprijatcljsko. Postojc unutarnji i vanjski neprijatelji, pa su tako stvoreni loši propisi da se održi vlast. Ali'i zbog još nečega — da bi se moglo još više pljačkati i krasti. Što sc događa? Kada se oni nakradu reći će: „Eh, bili su loši propisi i svi su krali po zakonu”. A kada dobiju imovinu, onda će izgubiti vlast, ali tada im neće ni biti do vlasti. Oni će onda postaviti novi zahtjev, reći će: „Mi, koji imamo imovinu, u procesu prvobitne akumulacije tražimo da profunkcionira pravna država“. Tražit će, dakle, da se ozakoni ono što su ukrali...
Stranka na vlasti je narodu ponudila poznate stvari, grbove, zastave i drugo mu zapravo ništa nije ni dala. Dakle, nacionalni naboj je bio potreban da se potakne kolektivizam i populizam. Ja tvrdim da mi, kao ljevica, ne možemo biti sastavni dio
_ vjuu riječkom „Novom listu“.
nečije tuđe vlasti, mi ćemo graditi našu vlast, a nacionalne opcije i euforije sve više i više slabe. Mi, pripadnici građanske ljevice, nismo profesionalni domoljubi, mi smo građani Hrvatske. Mi sada možemo izabrati samo onakvu sudbinu u kojoj ćemo moći svi zajednički živjeti i nećemo pitati je li netko Srbin ili Hrvat.
Naravno, ja moram kazati da je Hrvatska bila napadnuta i da su te nacionalne strasti koštale i u povijesti, a sada je ta srpska agresija, i u Hrvatskoj i u Bosni, rezultirala time da često iracionalno razmišljamo, a razmišljati iracionalno, znači, ići prema fašistoidnosti i mržnji prema drugom narodu.
Mislim, ne samo da je velika perspektiva hrvatske ljevice, nego i velika perspektiva Hrvatske, ı s puno optimizma gledam u njenu budućnost“, rekao je Silvije Degen, predsjednik Socijalističke partije Hrvatske u inter-
Р.Ј.
и