Борба, 04. 04. 1994., стр. 5

Sasa

BORBA PONEDELJAK 4. APRIL 1994.

ЕКОМОМЈА ЈЕ

ŠTA KAŽU BANKARI O SNIŽAVANJU KAMATA NA KREDITE

Direktori iznenađeni sopstvenim stavom

Na sastanku sa noDim srpskim premijerom Mirkom Martjanovićem bili samo direktori nekoliko najvećih „državnih“ banaka — ostali za odluku saznali iz novina

Biljana Stepanović

Mnogi bankari su se iznenadili kad su u novinama pročitali saopštenje Ministarstva informisanja Srbije, u kome se kaže kako „banke smatraju realnim da se visina aktivne kamaine stope kreće na nivou od 9 odsto godišnje“. Ovo su, prema saopštenju, bankari „smatrali“ na sastanku sa novim srpskim premijerom Mirkom Marjanovćem. Na kraju se ispostavilo da su pomenutom sastanku u stvari prisustvovali samo direktori nekoliko najvećih srpskih banaka, sa takozvanim „kontaminiranim bilansima“ i firmama — Bgubitašima na leđima — „Beogradska banka“, „Jugobanka“, „Beobanka“, „Jubanka“, „Investbanka“...

Jedan od prisutnih na tom sastanku Svetozar Rikanović, zamenik direktora Jugobanke DD ovako je komentarisao odluku o snižavanju kamata:

— Sada su se stvorili uslovi da se kamate značajno snize, zbog toga što je dogovoreno da se ukine porez na finansijske

transakcije, zatim na kamate na transakcioni novac, kao i kamate na depozite države. Očito da je država odlučila da smanji sopstvenu cenu novca, pa su time i sredstva kojima banke raspolažu pojeftinila. Doduše, ja smatram da nije dobro ići iz krajnosti u krajnost — prvo su kamate na transakcioni novac bile 14 odsto, a sada su odjednom ukinute. Trebalo bi utvrditi kamatu od bar 0,25 odsto, jer svaka vrsta novca mora odbacivati neku dobit, makar minimalnu. Što se banka tiče, neće sve biti u istom položaju. One koje za prikupljena sredstva plaćaju visoku pasivnu kamatu, neće moći da izdrže ovako nisku aktivnu stopu. Depoziti koji vuku nižu kamatnu stopu lakše će se uklopiti, kaže Rikanović. Jedan od bankara koji nije bio na razgovoru sa premijerom, Dragoljub Vukosavljević, direktor „Union banke“, koja u našim uslovima važi za uspešnu

ULIČNI DILERI VRAĆAJU SE POLAKO NA „RADNA MESTA“

Nemua u banci

— Ja na šalterima kupcima deviza nudim samo egzotične Valute — mogu da kupuju holandske guldene, kuvajtske dinare, portugalske eskudose, u najboljem slučaju italijanske lire i austrijske šilinge. Zašto? Zato što nigde ne piše da ja moram da prodajem baš marke i dolare. Dođe mi pre neki dan čovek, hoće da proda te eskudose. Posle za te pare hteo bi da kupi marke. Pa jesam li ja bankar ili budala?

Ovako nam je ovih dana јеdan ugledni beogradski bankar odgovorio na pitanje zašto sve banke formalno prodaju ali baš kad građani traže da ih kupe, nemaju deviza. Suština objašnjenja leži u tome da ne žele da rasprodaju svoje devizne rezerve, jer je potražnja sada mnogo veća od ponude. Narodna banka im, naime, daje devize tek kad istroše sopstvene rezerve. Zato su, logično na ulicu počeli da se vraćaju dileri — čim nema legalne prodaje robe koja se traži počinje ilegalna. Evo kakva je situacija na „dilerskom tržištu“ po gradovima Srbije.

Na beogradske ulice počeli su da se vraćaju dileri, a kurs deviza na crnoj berzi je stabilan. Dok građani u većini slučajeva kupuju i prodaju devize u bankama, privreda to čini preko privatnih dilera. Sume koje se okreću u prvom slučaju iznose od 20 do 100 maraka, a na crnoj berzi se kreću od pet do 50 hiljada maraka po transakciji. Inače, ulična trgovina postala je г15kantna, jer milicija redovno obilazi ulične i pijačne menjačnice. U neformalnom razgovoru sa „sekretarom“ „saveza uličnih di-

lera“ saznali smo da većina dilera misli kako je ovo stabilno vreme dobro za posao, jer bar nema rizika kad su u pitanju skokovi kurseva, jer kako oni kažu ne ponovilo se ono „ludovanje“ od pre dva meseca. Za svaki slučaj ekspertska grupa ovog „saveza“ priprema svoju analizu stanja na deviznom tržištu sa predlogom zaključaka.

Nakon gotovo dvomesečne pauze na kragujevačkim ulicama ponovo se pojavljuju preprodavci deviza. Nema ih doduše u ranijem broju i ne „ordiniraju“ na uobičajenim odredištima, međutim, ima ih pred ovdašnjim bankama i na glavnoj kragujevačkoj pijaci u centru grada. Uglavnom prodaju nemačku marku za 1,1 dinar, a otkupljuju za jedan dinar.

U poslovnim bankama u Rumi „Vojvođanskoj banci DD“ i „Komercijalnoj banci DD“, devize se mogu kupiti, ali ne i nemačke marke za koje vlada najveće interesovanje. Kupovina veće količine deviza mora se najaviti, a do sada je prijavljena kupovina više od 11 hiljada maraka u „Vojvođanskoj banci“, za čiju nabavku zavisno od količine kupci moraju čekati od šest do 20 dana. Eventualna kupovina do 100 maraka, zavisi od toga da li neko u međuvremenu proda svoje devize. Za razliku od početka primene novog ekonomskog programa, kada su banke više otkupljivale nego što su prodavale devize, sada je izraženija želja građana i privatnih preduzetnika da kupe čvrstu valutu.

— Nije kao nekada — kaže jedan od doajena dilerskog posla u Kruševcu — ali ni sada se

(bez nenaplativih potraživanja, stare štednje i ostalih „dubioza“) ovako je na tribini u Akadem skom biznis klubu, posvećenoj ovoj temi, komentarisao snižavanje kamata:

— Ne može se kamatna stopa fiksirati u nekim glavama, ako ona nije realna. Planirani volumen para od 1,2 milijarde dinara ne može da pokrije ni materijalne troškove. Ukoliko se nivo novčanih sredstava poveća bar na 4 milijarde i smanje troškovi poslovanja banaka, moguće je smanjiti i kamatu. Ovo, međutim, nije osnovna tačka na kojoj lomimo koplja, nego pitanje da li uopšte ima para za plasmane. Moje iskustvo govori da uspešnim privrednicima kamatna stopa od recimo 12 odsto nije VisOka, jer niko neće ni da radi ako ne može da obrne novac bar dva-tri puta godišnje. Ukoliko Narodna banka na jednoj strani limitira kamate, a na drugoj diktira gde će se novac plasirati, pitanje je šta je uopšte posao banaka, kaže Vukosavljević.

ne žalimo, važno je da kapljc. Princip rada je nešto drugačiji, sada čekamo ove koji moraju da prodaju dcvize državi. Obično nudimo nešto povoljniji kurs, mada nam se dešava da nas mole da im otkupimo dcvizc. Svc u svemu još uvek nije stabilno „devizno tržište“ kao što je bilo. Kurs se kreće oko 13 dinara za 10 maraka a kad sc radi preko računa cena deviza skače i do 15 dinara za 10 maraka.

U Subotici za jednu nemačku marku treba platiti 1,2 dinara, a dileri je otkupljuju za 1,05 dinara. Novi „cenovnik“ primenjuju i prodavci cigareta — paklo koje košta 1,5 dinara može sc kupiti za jednu marku. Dileri se inače na svojim „radnim mestima“ nalaze već oko tri nedoeljc, a najprc su se vratili na buvljak gde se i inače, najviše trguje.

U Vranju doduše stidljivo ovih dana se vraćaju ulični dileri. U strogom ccntru grada gdc su i pre Avramovićevog programa „radili“ i sada se mogu naći, ali ne u tako velikom broju kao ranije. Od skora im je za zamcnu deviza „paravan“ prodaja с!garcta uglavnom iz Makcdonijce. Za sada pri otkupu još uvek poštuju bančin kurs, ali je uočljivo daleko veće interesovanje za Otkup, nego za prodaju deviza.

Na niškim ulicama se mogu videti čitave grupe preprodavaca cigareta, a dilcri koji sc prcpoznaju po zujanju „Devize, devize“, polako se vraćaju u ulično poslovanje. Uglavnom ih ima na velikoj pijaci kod Tvrđave, ili u holovima banaka. Dcevizc Otkupljuju po bančinom kursu, a prodaju za 1,2 do 1,3 dinara.

Е.В. |.

„Mogu se kamate sniziti na koji hoćete nivo, ako ne vodite računa o gubicima, komentarisao nam je jedan bankar ovu vest. Objektivna računica pokazuje da devet odsto godišnje kamate u našim uslovima nije realno. Ova odluka nije formalno obavezujuća, ali suštinski jeste, jer će krenuti pritisak državnih organa na banke da je sprovedu. Zbog toga će sledeći program biti onaj za sanaciju banaka“. Drugi bankar ovako je reagovao: „Nemojte me, molim vas, ništa pitati. Kad sam se jutros pogledao u ogledalu, rekao sam sebi — "Ajd" sad, bato, budi direktor“.. — Bojim se da nije vreme za sanaciju banaka već bi međunarodna revizija pokazala da su naše banke u bankrotstvu, rekao je Nenad Urošević, direktor MB PKB banke na pomenutoj tribini. Banke u stvari ne treba da daju kredite, nego zajmove, što znači da zajmotražiocu zuji u ušima kad izađe na vrata i da mu je stalno na umu može li uzete pare da vrati. Nije sporno

čak ni da se kamatne stope snize na devet odsto godišnje, ali da krediti idu isključivo u profitabilne, a ne na socijalne programe. Ukoliko banke imaju i trunku društvenog kapitala, podložne su ne samo političkim pritiscima, nego i stvaranju inflatornog: embriona — jeftini novac po definiciji stvara inflaciju, kaže Urošević.

Suština cele priče, kako nam je jedan bankar nezvanično objasnio, ne želeći nipošto da se eksponira u javnosti, je u Želji da se izazove psihološki efekat, snižavanjem kamatnih stopa po svaku cenu. Tako su kod premijera pozvani direktori nekoliko banaka koje i onako moraju davati kredite svojim komitentima-gubitašima. Pitanje je da li će ovi uzete kredite uopšte moći da vrate po bilo kojoj kamati, pa kad je već tako, onda lepo zvuči da se objavi kako su bankari najzad popustili i pristali na nivo kamatne stope na koji ih je guverner Avramović od početka nagovarao.

AKO DOĐE DO PADA PROGRAMA, ŠTA MISLITE, ŠTA JE TOME NAJVIŠE DOPRINELO?

POLITIČKI FAKTORI 38.0%

AVRAMOVIĆEV ODLAZAK U AMERIKU 12.5%

Istraživački Centar Agencije PARTNER

OSTALO 11.0%

ŠTAMPANJE NOVCA BEZ POKRIČA 38.5%

ŠTA BEOGRAĐANI MISLE O SUDBINI AVRAMOVIĆEVOG

PROGRAMA

Politika

glavna opasnost

Agencija „Partner“ napravila je među Beograđanima anketu šta misle o sudbini Avramovićevog ргоргата, розје ропоупс ројаve crnog. deviznog tržišta i koji bi bili uzroci cvcntualnog pada pomenutog programa. Anketa je napravljena telefonski, na uzorku od 200 slučajno odabranih građana starijih od 18 godina. Na pitanje — „ako dođe do pada programa, šta jc po vašem mišljenju tome najviše doprinelo“ — 38 Odsto ankctiranih smatra da su u pitanju politički faktori, 38,5 odsto da je uzrok štampanje novca bez pokrića, 12,5 odsto misli da je to Avramovićev odlazak u Ameriku i 11

procenata navelo je ostale razloge. Od onih koji misle da će program pasti, postavljeno je pitaпје и Кот угетепзкот гоки се до toga doći. U sledećih 7 dana smatra 3,9 odsto, u sledećih 15' dana — misli 7,8 odsto, a ostalih 88,3 odsto misli da će program trajati duže od 15 dana.

Na pitanje — da li ponovna pojava crnog tržišta znači najavu brzc propasti Avramovićevog, programa — sa „ne znam“ je odgovorilo svega 0,5 odsto anketiranih, potvrdno je odgovorilo 38,5 odsto, a odrično 61 odsto ispitanih. Mišljenja građana O ovom pitanju očigledno se slažu sa stavovima stručnjaka. | B.S.

Tel\fax: 334–652