Борба, 11. 04. 1994., стр. 7

ya

BORBA PONEDELJAK 11. APRIL 1994.

[35107

ĐURO BRODARAC, GENERAL JANKO ВОВЕТКО 1 УТАТКО PAVLETIĆ WA

JEDMOJ OD SJEDNICA SABORA

EKSPLOZIJA U VOJNOM SKLADIŠTU PORED ZAGREBA !

+ a + Sabotaza motjuta e - | i istraga neufralna

Poginulo je šest osoba, 15 ranjeno. Istragu će DOditi komisija francuskog Ministarstva odbrane. Zahtijeva se ostavka ministra odbrane Gojka Šuška

Gordana Gojak

dopisnik „Borbe“ iz Zagreba

— Ministarstvo odbrane Hrvatske još nema konačno mišljenje o eksploziji jednog od najvećih vojnih skladišta u Hrvatskoj. U Dubokom Jarku kod Sesveta, nedaleko od Zagreba, u kojoj je

_ poginulo šest osoba, ranjeno 15

a izazvala ogromnu materijalnu štetu u krugu od 2,5 kilometra, a indirektno čak u radijusu od pet kilometara.

Rečeno je ovo na subotnjoj sjednici saborskog: Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost koji je zadužio Zastupnički dom hrvatskog parlamenta da se pozabavi ovom. nesrećom i o tome izvjesti Sabor. Predsjednik države dr Franjo Tuđman formirao je svoje povjerenstvo, a Ministarstvo obrane svoju stručnu komisiju koja će se, također, baviti ispitivanjem svih okolnosti eksplozije i uništenja skladišta streljiva, Sa-

borski Odbor će tako tek dobiti -

mjerodavne informacije o nesreа. "Масетик Glavnog stožera Hrvatske vojske general Janko Bobetko je rekao da „nije isključeno da je eksploziju prouzročila i organizirana sabotaža. Jer, ima indicija da su se dvije neidentificirane osobe motale oko tih vojnih skladišta“. Po Bobetku, tehnički gledano „sreća“ je što su eksplozije bile pojedinačne, jer da su bile grupne šteta bi bila daleko veća. Iako se eksplozija dogodila još u“ četvrtak, 7. aprila u 13,45. sati i u subotu je bio nemoguć prilaz potpuno uništenom skladištu. Po okolnom području je prikupljeno i demontirano 826 različitih projektila. по

Činjenično stanje o uzroku i posljedicama eksplozije vojnog skladišta, saznat će se dakle tek nakon dovršetka rada za to formiranih istražnih komisija ojima će se pridružiti i posebna komisija Ministarstva _ obrane Francuske već od ponedeljka. Naime, hrvatsko Ministarstvo obrane uputilo je, kako reče ministar Gojko Šušak, zahtijev NATO-u da uputi svoju stručnu ekipu koja bi, također, istražila ovu eksploziju skladišta oružja i kao nepristrasna dala syoje viđenje. Nakon toga Hrvatskoj se samo javilo francusko Ministarstvo obrane i ponudilo takvu pomoć, uz prihvaćeni uvjet da njihovi

stručnjaci uđu prvi na područje eksplozije.

Pirotehničari oprezno istražuju i prilaze mjestu nesreće u razmjeri od 2,5 kilometra. Govori se da je pet osoba nestalo od ukupno 60 koliko ih je radilo u vrijeme iznenadne eksplozije u skladištu. Nadležni izvještavaји ! да је и zagrebačke bolnice ргеђасепо зато 19 роупједеnih, od kojih je tek pet zadržano na bolničkom liječenju. Tokom puna četiri sata snažnih eksplozija, popraćenih i ogromnim plamenim jezicima, došlo i do rasprskavanja municije, različitih projektila u krug veći od pet kilometara, pa su neprestano upućivana upozorenja građanima da ne diraju nikakve eksplozivne naprave. Glavni zapovjednik UNPROFOR-a ponudio je vladinom Kriznom štabu na raspolaganje UNPROFOR-ovu bolnicu na aerodromu Pleso, ali nema i informacije da je ta mogućnost i iskorištena. Dok se u Sesvetima polako smiruje, kući se vraćaju mnogi od ukupno 3.000 evakuiranih osoba.

Zastupnici su u Saboru Republike Hrvatske, tražili političku odgovornost ministra obrane Gojka Šuška, inzistirajući na izglašavanju njegovog smjenjivanja. Tako su s tim prijedlogom izašli organizirano zastupnici dviju opozicionih parlamentarnih stranaka — liberala (HSLS) i Račanovih SDP-ovaca, Ipak je HDZ-ovska većina u Zastupničkom domu izglasala tek prijedlog da se sa eksplozijom, njenim uzrocima i posljedicama stalno bavi uz državne nadležne, saborski Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost. Pa, ukoliko taj saborski Odbor onda ocjeni da je potrebno da se stanjem u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci pozabavi i sam Sabor tada će i to doći na dnevni red. Kritika i traženje trenutnog smenjivanja ministra obrane Gojka Šuška, koji je, navodno, u vrijeme nesreće bio izvan države, po nekima u Hercegovini, dobijena je od „tvrdih”“ HDZ-ovaca (Luke Bebića, Vladimira

eksa i Ivana Milasa). U pitanju je bila i procedura po Poslovniku, koja dozvoljava da se tek nakon tri dana od dostavljanja prijedloga za smjenjivanje člana “Vlade to stavi i na dnevni red.

VIŠE OD PET HILJADA LJUDI U SUBOTU PROTESTOVALO U LJUBLJANI

Desnica profiv „crvenih“

Stevan Šićarov

dopisnik „Borbe“ iz Lljubliane

— Pod geslom „Za demokratsku Sloveniju — bez korupcije“ u subotu pre podne se u centru Ljubljane okupilo više od 5.000 ljudi koji su na mitingu u organizaciji stranaka slovenačke desnice zahtevali odlučne merc protiv korupcije i privrednog kriminala koji vladaju u Sloveniji. Dvočasovni miting na kojem je desnica optužila nomenklaturu iz bivšeg komunističkog sistema da kao „udbomafija“ korupcijama, mahinacijama i odlivenim slovenačkim kapitalom iz inostranstva gospodari Slovenijom, istakao je zahtev za raspisivanje novih izbora. Okupljeni su, kao i pre dve sedmice prilikom smenjivanja Janeza Janše sa funkcije ministra odbrane, skandirali „Dole Kučan“ i davali euforičnu podršku Janši kao vođi novog narodnog, antikorupcijskog pokreta koji bi morao da spreči restauraciju komunizma.

Тако su neki od organizatora najavili dolazak čak i-20.000 ljudi, čime bi se ponovila podrška koju je na sličnim mitinzima Janša dobijao 1988. godine, sam Janša je na mitingu povezao ondašnja sa današnjim dešavanjima, rekavši kako će proces trajati sve dok „slovenačko proleće ne sazri u slovenačko leto“.

Miting je bio direktni pritisak na Vladu premijera dr Janeza Drnovšeka, koji je smisao njegovog održavanja okarakterisao tako da sada u inostranstvu mogu smatrati da je Slovenija zemlja u kojoj vlada korupcija i privredni kriminal. Protiv takvih

pojava, čije postojanje priznaju mnogi rukovodioci, dr Drnovšek smatra da se treba boriti preko institucija sistema.

Upravo to, da li je u Sloveniji počela da se dešava „ulična demokratija“ i da li se nagomilani problemi mogu rešavati u institucijama, je glavna tema i ključna tačka razlaza na slovenačkoj političkoj sceni poslednjih dana, na kojoj napetost svakodnevno narasta.

Koliko je atmosfera uzavrela, ne kazuju samo novinski komentari o „nečem morbidnom u vazduhu“, niti sve učestalije pojave nasilja, kao što je fizički napad na Toneta Anderliča, bivšeg predsednika slovenačke omladine, a sada poslanika Drnovšekove Liberalne demokratije, kome su izbijena dva zuba, ili kaljanje crvenom bojom kuće ministra unutrašnjih poslova Ivana Bizjaka, inače demohrišćanina.

Ocena da se „huškaju ljudi protiv svoje države“, da se organizuje „paralelni parlament na ulici“ i da se u Sloveniji širi apriorno nepoverenje u institucije sistema, izrekao je sam predsednik parlamenta Herman Rigelnik, obraćajući se poslanicima sa molbom da ne deluju ka daljim zaoštravanjima.

Skoro identične ocene izrekao je i poslovično suzdržan lider demohrišćana i ministar inostranih poslova Lojze Peterle, koji je kao govornik nastupio na mitingu u subotu, ali mu je toliko zviždano i vikano „Judo, Judo“, da je razočaran napustio binu. Novinarima je prokomen-

SAVLADAVANJE GRČKOG EMBARGA Turska ponuda za makedonske pruge

KORPORACIJA „„Bentonit“ iz Ankare, zajedno s izvođačem iz Istanbula, „Alarko Alsin“, ponudila je makedonskoj Vladi da finansira i izgradi oba kraka železnice kroz Makedoniju, od Kumanova do Đuiševa i od Kičeva do Ćafasana. Nuši Krliju, direktor: makedonske firme „Mekimport“, koja zastupa turske firme, kaže da se u ponudi garantuje 179 miliona dolara za deonicu od bugarske granice i 169 miliona dolara za deonicu do albanske granice. Ponuda predviđa da, pored turske, učestvuje i makedonska operativa pod uslovom da se prihvate svetski standardi u pogledu rokova i ocena. Turski finansijer i

RIJEČKI DEMOKRATSKI SAVEZ O SUĐENJU (LANOVIMA DEMOKRATSKE AKCIJE

Suđenje nerođeno

izvođači nude da, kao garanciju, deponuju do završetka pruge, 150 miliona dolnra u makedonku banku koju odredi makedonska vlada. Krliju tvrdi da je ponuda makedonskoj vladi data prije tri meseca, ali pozitivan odgovor nije dobiven, zato što makedonska vlada traži finansijski kredit za izgradnju ove grupe i računa na zapošljavanje svoje nezaposlene građevinske operative. Prema Krliju, Makedonija bi trebala da vrati uložena sredstva za izgradnju ove pruge za 10 godina s kamatom od 5,7 odsto godišnje.

Direktor makedonskih železnica, Pančo Kovačev je izjavio da je potpisan protokol o pove-

tarisao da su „konačno pale maske“ i da se videlo na mitingu ko „huška narod“, a ko vodi umerenu politiku.

Kako je Peterle bio gađan i jajima, posle mitinga је bilo jasno da demohrišćani, kao jedna od vodećih stranaka vladajuće koalicije, neće stupiti ni u kakva savezništva sa Janšinim socijaldemokratima, Narodnom strankom Marjana Podobnika i još nekoliko stranaka koje su organizovale miting i koje svoje buduće delovanje povezuju kao nastavak raspuštene koalicije Demos.

Subotnjim mitingom Slovenija je dobila nov veliki politički blok desnice, čija prva programska tačka je da državnim i političkim osamostaljenjem istorijski zadatak nije završen i da treba napraviti ekonomsko osa-

. mostaljenje. Njen prvi zadatak

je, kako je rečeno, okupljanje svih „demokratskih energija“ na raščišćavanju sa bivšim komunističkim strukturama, koji se u slengu već posprdno označavaju „crvenokošcima“, a za koje se tvrdi da su korupcijom i krađama društvene imovine opljačkali slovenački narod.

Neosporni lider novog pokreta je nesumnjivo predsednik Socijaldemokratske stranke Janez Janša, koji je u listu „Slovenac“ napravio potpuno preglednu i nepomirljivu polarizaciju slovenačkog političkog prostora, a u subotu na mitingu svoju izjavu pri razrešenju sa ministarske funkcije, da „ima danas, ali ima i sutra“ — koju su mnogi razumeli kao pretnju — dopunio rečima da je sutrašnjica već počela u subotu. =

zivanju makedonskih i bugarskih železnica, a pripremljen je i sporazum koga do kraja OvOg meseca treba da potpišu dve vlade. Kovačev je izjavio da će nova pruga koristiti betonske pragove, da će od Kumanova do Đuiševa biti izgrađeno 24 mosta, dužine 1730 metara i 21 tunel, dužine 6.200 metara kao i da će tunel ispod graničnog prelaza, dug 2.362 metra, najverovatnije izgraditi bugarska strana. Prema Kovačevu, nosioci posla će biti četiri velika makedonska građevinara: „Mavrovo“, „Beton“, „Pelagonija“ i „Granit“, a investitor će biti novo preduzeće, koga će formirati vlada. D. Nikolić

DUBROVNIK PRED TURISTIČKU SEZONU

. Nije daleko,

demokratiji

U više navrata čelnici Riječkog demokratskog saveza dr Vladimir Smešni i dr Bernardo Zamlić (Zamlić je zadužen za praćenje ljudskih prava i prisustvovao je suđenju članovima Dalmatinske akcije u Splitu) oštro su kritikovali način optužbe i suđenje članovima Dalmatinske akcije. „Suđenje Dalmatinskoj akciji pred Vojnim sudom u Splitu jest suđenje nerođenoj hrvatskoj demokraciji“, rekao je na konferenciji za novinare dr Vladimir Smešni. „Vlasti su podmetanje eksploziva u sjedištu DA olako okvalificirale aktom terorizma. Od 500 posljednjih splitskih eksplozija samo Šest se prikazuje takvim, a preostale se službeno tumače kao ometanje posjeda.“

Prema riječima dr Bernarda Zamlića, „u postupku je bilo niz proceduralnih grešaka“, dok se „suđenje odvijalo iza zaključanih vrata, a optužnicu je pročitao polupismeni čovjek-tužitelj koji je za tu dužnost osposobljen na ubrzanom tečaju“.

O „nepravilnostima u procesu, koji se vodi o svakom drugom načinu razmišljanja osim propisanom“, Riječki demokratski savez obavijestiće sve ustanove u svijetu koje se bave zaštitom ljudskih prava. Р. Ј.

I ali je skupo

Dubrovnik se užurbano priprema za ovogodišnju turističku sezonu od koje se puno očekuje. Već je stigla prva grupa inostrnaih gostiju iz Belgije, a sa Hvara počeli su da stižu gosti na jednodnevne izlete što se nije dešavalo za posljednjih trideset mjeseci, pa je sve to skupa obradovalo Dubrovčane. Na konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici Dubrovnika rečeno je da će tokom ovog ljeta „biti otvoren optimalan broj hotela“, tačnije biće spremno 3.500 hotelskih kreveta. Veće grupe gostiju očekuju se iz Norveške, Češke, Austrije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Belgije.

U Turističkoj zajednici ističu da nije problem saobraćajna nepovezanost, s obzirom da neprekidno radi aerodrom u Čilipima i da su proradile hidrogliserske linije. Međutim, problem je u cijeni avionske karte iz bilo koje evropske države do Dubrovnika. Nije tačno rečeno koliko iznosi, ali je kazano da takvi iznosi „ostaju samo snovi svakog putnika“ odnosno da je za aviokartu „potreban čitav mali kapital“. Zato se posebno radi na uspostavijanju čarter-letova, što ;2 već uradila Češka i Mađarska.

P.J.