Борба, 28. 04. 1994., стр. 7

–озааи ин

"ВОЕВА ČETVRTAK 28. APRIL 1994.

PREDSEDNIK MAKEDONIJE VRATIO SE IZ ZVANIČNE POSETE BUGARSKOJ

Dragan Hikolić dopisnik „Borbe“ iz Skoplja

Makedonski predsednik Kiro Gligorov na skopskom aerodromu, po povratku iz dvodnevne, prve zvanične posete Sofiji, rekao je da su razgovori sa bugarskim predsednikom Želevim bili vrlo otvoreni i da su pokazali da je moguća saradnja na svim poljima. Planirani ugovori između dve države nisu potpisani zato što je bugarska Vlada stavila primedbu na formulaciju u vezi sa makedonskim jezikom, rekao je Gligorov. r

„Mi smo ostali na stanovištu da makedonski jezik ne može da bude sporan i da uopšte o njemu ne može da se raspravlja. Pravo je svakoga naroda da svoj jezik naziva kako želi. Prema tome, pošto se radi o dva posebna jezika to mora da se konstatuje u svim ugovorima“, izjavio je Gligorov.

Gligorov je još kazao novina-– rima da je domaćinima rekao da je na makedonskom jeziku napisana desetina hiljada knjiga, da se makedonski jezik izučava na više od dvadeset univerziteta i da je to realnost koja mora da se prihvati, onako kao što i svaka druga realnost mora da se respektuje. Gligorov je rekao i da predsednik Želev ima razumevanje za tu stvar ali „stvari kod njih treba da se raščiste, pošto to nije naše nego njihovo unutrašnje pitanje“.

Odgovarajući na novinarsko pitanje Gligorov je rekao da je bugarske novinare najviše interesovalo da li postoji šansa da se Makedonija priključi nekoj od bivših jugoslovenskih republika ili nekoj drugoj državi. „Rekao sam im da je za nas to pitanje definitivno rešeno referendu-

ŠIROM MAKEDONIJE

mom i Ustavom i da ne dolazi u obzir nikakva druga kombinacija — izjavio je Gligorov. Bugarski predsednik Željo Želev u intervjuu za makedonsku nezavisnu televiziju „A-1“, koji je emitovan preksinoć rekao je da je bugarska strana bila predložila da se u ugovorima O saradnji upotrebi formulacija

0 poslojanju makedonskog jezi-

ka uopšfe se ne može raspravilja= fi — Kiro Gligorov

„zvanični jezici dve države“ i da će ugovori uskoro biti, ipak, potpisani. Na zajedničkoj konferenciji za štampu, koju su održali Gligorov i Želev u Sofiji, na kraju posete, potvrdili su „da su dve strane blizu rešenja jezičkog problema“. Prema Želevu, planirani dogovori nisu potpisani zato što je problem jezika „do-

Sudovi bez advokata

SKOPLJE, (Tanjug). — štrajk makedonskih advokata se nastavlja. Dok su sudovi u republici praktično blokirani, razgovori predstavnika Advokatske komore i republičkih vlasti i dalje su bez rezultata.

Advokati su očigledno rešeni da istraju u svojim zahtevima za trajno poboljšanje statusa svoje profesije. Zato su osuđeni i neki

i |

"u y новом броју:

|| Naša tema: Srpsko pitanje || KONGRES JE BIO...

postupci organa pravosuđa koji su se, kako ističu u Advokatskoj komori, na neprimeran način umešali u obustavu rada advokata nastojeći da utiču na prekid štrajka.

Ukoliko se ne izbore za svoja prava advokati najavljuju da će o tome obavestiti međunarodne institucije.

Koliki su dometi sabora u Centru "Sava". Zašto je promenjena tema. Ko je izostao. Zaturena suština. Skrajnuti monarhisti. Pohvaljena Ju-

goslavija. Odlaže li se ujedinjenje... Intelektualci i nacionalni vodja

APOSTOLI BEZ SPASITELJA

izgubio || Vidosav Stevanović || PSEĆE OSTRVO

|| Aleksandar Popović || ZONA SUMRAKA

potrošačka revolucija

|| RATIN I MAJIN SIN

Gospu iz Bugojna

|| Branko Mikulić - jedna karijera

|| Kako je Slobodan Milošević prenekoliko godina našao mnogo prijatelja i privrženika medju piscima, umetnicima i naučnicima i ako je većinu

| Ugledni srpski književnik govori o svojoj novoj trilogiji, o gomili || djubreta koje mu je sručeno na glavu, o večnom zlu koje kruži, itvrdi || kako Srbi nisu toliko mali narod da mogu stati u jednog čoveka

| Šta je naš dramski pisac video na tumeji u Americi, da li su Srbi tamo | || opasniji od nikotina, kako su potrošeni rokenrol, seksualna i ||

Otišao je čovek koji je za bosansku državnost učinio više nego Izetbe|| gović, Silaldžić, Klinton i Kol zajedno. A kako je počeo: dinamitom na

је Ваша традиција!

јеж

bio konjunkturne političke dimenzije“. Želev je rekao da jezik postoji, da je realan, da ne može da se zabranjuje i ruši, ne spominjući ime jezika. Tom prilikom Gligorov je kazao da pitanje jezika spada u red osnovnih prava svakog čoveka, svake države i svakog naroda i da zato to pitanje ne može biti predmet spora. „Mi ne možemo da potpišemo dogovor pod uslovima koji dovode u pitanje jezik našeg naroda” — rekao je Gligorov.

U vili „Bojana“ u Sofiji makedonskom predsedniku je priređen ceremonijal dočeka sa najvišim državnim i vojnim počastima. Gligorov i Želev su razgovarali u 45 minuta u četiri oka, deset minuta više, nego što je bilo planirano. Želev je posle toga izjavio „da poseta ima istorijske karakteristike, zato što sa njom počinje jedna nova etapa u razvoju odnosa između dve države“, dok je makedonski predsednik Gligorov rekao da je razgovor bio mnogo plodan i konstruktivan i da su dve zemlje spremne za uspešnu saradnju na svim poljima. Gligorov je još naglasio da su makedonska i bugarska ekonomija komplementarne. Makedonska štampa je ovoj poseti dala veliki publicitet, naglašavajući da se bilateralni odnosi dobro razvijaju. Makedonska televizija je emitovala zdravice dvojice predsednika kao i govor makedonskog predsednika u Bugarskom Parlamentu, kad je naglasio da će politički realizam prevazići razna istorijska nepoverenja i žalosna iskustva makedonskog i bugarskog naroda, da će se dve države zalagati za proširenje evropskog doma na Balkanu, kao i da će dva suseda povezati svoje infrastrukture. TVRDNJA DEMOKRATSKE PARTIJE SRBA U MAKEDONIJI

Stižu turski „plavi šlemovi“

Skoplje — Predstavnici Demokratske partije Srba u Makedoniji su danas izjavili u Skoplju da je u toku akcija dovođenja 2.000 turskih „plavih šlemova“ u Makedoniju. Na konferenciji za štampu nisu hteli da otkriju odakle im ta informacija, osim da se radi „o dobro obaveštenim izvorima“. Dolasku Turaka u Makedoniju, će se, prema njihovoj proceni odlučno suprotstaviti i srpski i makedonski narod, nazvali su ga pokušajem destabilizovanja ovog prostora. Dodali su još da je jedini garant mira i stabilnosti u ovom delu Balkana dolazak ruskih „plavih šlemova“ u okviru snaga Unprofor.

e do

Helikopteri za UNPROFOR

Skoplje. — Služba za informisanje komande Unprofora u Makedoniji saopštila je juče da će mirovne snage u Makedoniji do-

biti od američke armije tri heli- .

hoptera UN 60 „crni soko“ kao podršku mirovnoj misiji u Makedoniji. Ovi helikopteri će biti dopremljeni u Makedoniju avionom tipa „Galaksija“. Saopšteno je još da je helikoptere tražila komanda Unprofora u Makedoniji i da će služiti za transportovanje zaliha i vojnika, kao i da će stići iz sastava četvrte vazduhoplovne brigade u Nemačkoj. Sa ovim helikopterima pristići će i 30 tehničara i pilota iz sastava te brigade. D. N.

Zagreb — šfrajku srednjoškolskih prikljudili su se | fakuvlfefski profesori

ŠIRI SE TALAS ŠTRAJKOVA U HRVATSKOJ

Vlada zavela radnu obavezu

Zagreb (FoNet) — Ministarka kulture i prosvjete Vesna Giradi Jurkić juče je izdala dekret o radnoj obavezi za nastavnike u srednjim školama, kojim se, smatra se u Zagrebu, grubo i protuustavno pokušava zaustaviti štrajk, javlja dopisnik FoNeta Žarko Modrić.

Ocenjuje se da je ta gesta došla prekasno, jer su u 12 sati počeli štrajkati i profesori na fakultetima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Za sutra je najavljen i štrajk nastavnika osnovnih škola. Masovni bunt nastavnika, koji je počeo prošlog tjedna, jučer su potakli i osiromašeni umjetnici i takozvani kulturni radnici. Oni su javno demonstrirali, jer ne mogu štrajkati.

Vlada premijera Nikice Valentića odbija čak i najmanje popuštanje nastavnicima, jer je svjesna da bi bilo kakav kompromis izazvao masovnu utrku svih državnih činovnika za većim plaćama.

Posve je neizvjesno kako će Valentić, kojem su, kako se ocenjuje, odbrojani dani, uspjeti zaustaviti bujicu protesta.

U Zagrebu se procjenjuje da nastavnici srednjih škola žele ići do kraja, najviše zahvaljujući odlučnoj predsjednici sindikata Vesni Kanižaj, koja je sinoć potražila zaštitu kod zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića. Ni sinoćni apel Valentića na državnoj televiziji nije pokolebao većinu štrajkača.

Proglašenje radne obaveze, koja se poziva na ratno stanje i prijeti zatvorom svima koji koriste zakonsko pravo na štrajk, krajnje je očajna mjera, koju će vlasti teško moći zaista provjesti u djelo, ocjenjuje se u glavnom gradu Hrvatske.

Ako hrvatska vlada počne zaista otpuštati bijedno plaćene nastavnike i trpati ih u zatvore, zemlja će se naći na udaru kritika pa i sankcija cijele Evrope. Promatrači iz evropskih sindikalnih organizacija već su tjedan dana u Hrvatskoj i pažljivo prate razvoj situacije.

Ukoliko, međutim, vlada ne sprovede prijetnju, naći će se pred novim valom zahtjeva za višim plaćama, koje naprosto ne može isplatiti bez prekovremenog rada štamparije novca.

LIBERALI O HRVATSKIM DEMOKRATAMA Parlamentarna kriza — možda?

Hrvatska Socijalno-liberalna stranka pozitivno je ocenila raslojavanje u HDZ, kao i osnivanje nove stranke — Hrvatski nezavisni demokrati, jer je to „doprinos pluralizmu i demokratskom razvitku“. Liberali su izrazili i zabrinutost „neobičnim načinom osnutka stranke“, a predsednik HSLS-a Dražen Budiša je rekao da se „teško može proceniti na koji broj zastupnika u Hrvatskom saboru može računati nova stranka“, pitajući se da li će doći do parlamentarne krize. P.J.

NA ZAGREBAČKOM GROBIjU MIROGOJ

Sahranjen Kosta Spaić

Zagreb — Nakon iznenadne smrti jučer su se kulturni radnici Zagreba i Hrvatske oprostili na zagrebačkom groblju Mirogoj od Koste Spaića, reditelj, izuzetnog majstora kazališta i istaknutog umjetničkog pedagoga. Od prvih samostalnih režija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1950. godine bio je stalno prisutan na kazališnim daskama ovog prostora priređujući do zadnjeg dana za njene ljubitelje dijela od klasika — Šekspira, do moderne — Ranka Marinkovića. Sjećanja na Spaićeva redateljska nadahnuća i njegova osobna pregnuća posebno su ovom prilikom izrekli dramski umjetnici, glumci koje je Kosta Spajić obučavao i u svom 30-godišnjem radu na Akademiji dramske umjet-

nosti.

Brzojav duboke sućuti u povodu smrti Koste Spaića uputio je njegovoj supruzi Kosovki Kužat-Spaić, pored ostalih, i predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman, ističući pri tome da je zahvaljujući tom velikom majstoru hrvatskog kazališta i Dubrovnik bio kazališni prozor Hrvatske u svijet. 6.6.