Борба, 30. 04. 1994., стр. 3

a padanja ab,

(WA BORBA 30. APRIL, 1, 2. i 3. MAJ 1994.

RASTE ZABRINUTOST ZBOG NOVOG SUKOBA U POSAVINI

seli u rejon Brekog?

Oruzje se

Na konferenciji za novinare u Beloj Kući, sekretar za štampu Di Di Majers je između ostalog izjavila: „Sve strane treba da se vrate pregovorima, sve strane treba da prekinu vatru... sada kada su Srbi, prema proceni UN u najširem smislu napustili ekskluzivnu zonu oko Goražda“, rekavši potom da „administracija prati sa pažnjom kretanje srpskog teškog naoružanja posle najnovijih vesti da se vrše koncentracije u rejonu Brčkog“.

U Stejt departmentu, zvanični predstavnik Kristin Šeli takođe je upozorila da Vašington prati izveštaje o koncentracija-

Mikola Koljević NIKOLA КОЦЕМЕ

Mladić

ma oružja prema Brčkom i da je administracija zabrinuta za mogući razvoj događaja u rejonima koji nisu obuhvaćeni odlukama UN o bezbednosnim zonama. „Mi ne smatramo da Srbi imaju, jednostavno, slobodu akcije u zonama koje nisu pod kontrolom UN. Mi razmatramo šta bi se moglo učiniti da se predupredi nepovoljan razvoj događaja“ rekla je Šeli.

Jedan od zvaničnika koji je bio u pratnji državnog sekretara Vorena Kristofera na mirovnim pregovorima u Jerusalimu upitan da li bi oružje i oprema koji se prebacuju u druge delove zbog eventualnih novih napada

Rafko Mladić ·

ве se nije „oteo“

Koljević je juče posle razgovora sa međunarodnim emisarima izjavio da se komandant srpskih snaga general Ratko Mladić „nije oteo sa njegove političke uzice“ rekavši da je general poslušao naređenje da se povuče iz regiona Goražda. „Ne kažem da mu je bilo baš milo i da je bio veoma kooperativan u svemu tome ali morao je da pristane“, rekao je Koljević. On je UN optužio da potcenjuje razmere muslimanskih napada na srpske teritorije, a precenjuju kontranapade srpskih snaga. „Kada dođe do osvete i kad se Mladić organizuje i zauzme desetak kilometara, onda se

uvek digne velika galama“.

„PARLAMENTARCI SVETA“ ZA OČUVANJE JEDINSTVENE BIH

Podela — seme novih rafova

Mirko Klarin

dopisnik „Borbe“ iz Brisela

Svaki mir koji bi se zasnivao na podeli Bosne i Hercegovine na etnički definisane države, predstavljao bi samo zatišje pred nove, verovatno još krvavije i razornije, ratove — zaključili su „Parlamentarci sveta protiv genocida u Bosni“, na kraju dvodnevnog skupa u briselskom sedištu Evropskog parlamenta. Skupu je prisustvovalo oko 200 poslanika i senatora, političara, intelektualaca i predstavnika verskih zajednica iz pedesetak zemalja sveta.

Osnovni zaključak briselskog skupa je „neophodnost očuvanju teritorijalnog integriteta, odnosno celovitosti, države Bosne i Hercegovine.“ Iz dva razloga.

Prvo, jer je to, po „Parlamentarcima sveta“, „uslov bez koga ne može biti trajnog mira na Balkanu.“ Svako drugo rešenje bi, uvreni su, „posejalo seme novih ratova“.

Drugo, jer bi se pristajanjem na komadanje i podelu suverene i međunarodno priznate države „nagradila agresija“, čime bi se stvorio opasan presedan, koji bi mogao podstaći nove ratove i etničke konflikte u Centralnoj i Istočnoj Evropi, a posebno na

području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

U dvodnevnoj raspravi, kao i u završnoj rezoluciji, učesnici briselskog skupa izložili su bespoštednim kritikama tzv. velike sile i Ujedinjene nacije, kako zbog neuspeha da zaustave agresiju i zaštite Bosnu i njene građane, tako i zbog „geopolitičkih igara“ u koje su se upuštale neke od pomenutih sila, s namerom da na Balkanu ostvare izvesne „posebne interese“. Prema „parlamentarcima sveta“, to posebno važi za „igre“ koje u Bosni i šire igraju Britanija, Francuska i Rusija.

Budući da tzv. međunarodna zajednica nije uspela da zaštiti Bosnu, najmanje što još može za nju da učini — smatraju učesnici briselskog skupa — jeste da joj prizna „legitimno pravo na samoodbranu“, koje je „neotuđivo pravo svih država“ po članu 51 Povelje UN. U tom smislu, jedan od glavnih refrena dvodnevne rasprave bio je da se Bosni „mora skinuti embargo na oružje“, na čemu se insistira i u završnom dokumentu „parlamentaraca sveta“. Pozivanjem na pomenuti član Povelje UN, vladi BiH se potvrđuje „legalno i

mogli biti meta udara iz vazduha odgovorio je, kako javlja „Rojter“: Ne može se reći da o tome — kako da se sa time suoče — ne razmišljaju u NATO“.

„Zabrinutost je velika zbog po- ·

kreta u pravcu Brčkog. To je nešto što se aktivno prati i u Briselu i u UN“.

On međutim nije želeo da kaže postoji li mogućnost da i Brčko postane „zona pod zaštitom UN“. „Ne želim u to da ulazim“, rekao je ovaj zvaničnik odbivši da govori i o eventualnim drugim opcijama NATO i UN u slučaju da Srbi napadnu Brčko kod Goražda.

RUSKI PARLAMENTARCI POSLE BORAVKA NA PODRUČJIMA BIVŠE JUGOSLAVIJE

Promasuji ruske diplomatije

Moskva, (Tanjug). Međunarodna zajednica ima dvostruka merila prema stranama u sukobu u bivšoj Jugoslaviji, a Rusija je u odnosu na taj sukob takođe učinila niz grešaka koje bi trebalo ispraviti.

To Je osnovni zaključak koji su juče na konferenciji za štampu u Moskvi izneli članovi parlamentarne delegacije koji su više dana boravili u SR Jugoslaviji i bivšim jugoslovenskim republikama. Među greške i promašaje ruskog ministarstva inostranih poslova, delegati u Donjem domu ruskog parlamenta naveli su uvođenje i pooštravanje sankcija prema Jugoslaviji čemu se Rusija priklonila, zatim nedoslednost aktivnosti u Ujedinjenim nacijama, što je — kako su članovi delegacije istakli — nanelo veliku štetu autoritetu ruske spoljne politike.

neotuđivo pravo da za odbranu i povraćaj njenih teritorija zatraži direktnu pomoć, uključujući i vojnu, od drugih zemalja-članica svetske organizacije.“ Istovremeno, „parlamentarci sveta“ pozivaju sve „pravdoljubive nacije da direktno i neodložno pruže takvu pomoć Republici BiH, kako bi ona sama bila u stanju da se odupre agresiji i politici svršenog čina.“

Učesnici briselskog skupa, dalje, pozivaju vlade i međunarodne finansijske institucije da obezbede sredstva za obnovu i rekonstrukciju Bosne i Hercegovince i njenu reintegraciju u Evropu, jednom kada se rat završi. U raspravi je, tim povodom, pominjana i mogućnost поуор „Maršalovog plana“ za BiH.

Nakon što se, tokom protekla dva dana, naslušao izraza „bezrezervne podrške“ pravednoj borbi Bosanaca i „bespoštednih osuda“ tzv. međunarodne zajednice, nemoćne da ih uzme u zaštitu, jedan od bosanskih učesnika skupa je napuštajući zdanje Evropskog parlamenta, cinično primetio kako će general Mladić, kada pročita rezoluciju „parlamentaraca sveta“, VerOvatno parafrazirati ono čuveno Staljinovo pitanje:

„A koliko divizija imaju ti parlamentarci?“.

ZORAN LILIĆ JUČE RAZGOVARAO SA DRAGOSLAVOM AVRAMOVIĆEM

Program 5е озагије u svim seqgmenfima

Beograd (Tanjug) — Predsednik Savezne Republike Jugoslavije Zoran Lilić primio je juče guvernera Narodne banke Jugoslavije prof. dr Dragoslava Avramovića, saopštila je Služba generalnog sekretarijata predsednika republike za informisanje.

Guverner Avramović UpOoZnao je predsednika Lilića sa rezultatima sprovođenja prve faze programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka Jugoslavije. Guverner Avramović je rekao da je lično zadovoljan time kako se ostvaruje ovaj program u svim njegovim segmentima, i za vreme odsustvovanja iz zemlje, guverner je redovno pratio sve poteze koJi su programom predviđeni.

Sada je u fazi razmatranja guvernerov predlog druge faze programa. Taj sledeći korak podrazumeva, u prvom redu, povećanje proizvodnje, održanje stabilnsoti domaćih cena i stabilnog deviznog kursa dinara, kao i niz drugih mera kojima se ovi ekonomski ciljevi obezbeđuju. Predsednik Lilić izrazio je zadovoljstvo što se ekonomski program tako uspešno ostvaruje i lično uverenje da će uz podršku, dosad ispoljenu ne samo u privrednim krugovima i državnim organima, već i među najši. rim slojevima građana naše zemlje, ciljevi programa biti ı potpunosti ostvareni, kaže se ı saopštenju.

OVEN, STOLTENBERG | ČURKIN U OSLU e Minisfarski sastanak Sfo pre

Oslo. — Kopredsednici mirovne konferencije o bivšoj JugoslavijiDejvid Oven i Torvald Stoltenberg razgovarali su juče u Oslu sa specijalnim ruskim izaslanikom Vitalijem Čurkinom o situaciji na tlu bivše Jugoslavije, javljaju agencije.

Osnovna tema njihovog. raz-

govora bila je, kako je izjavic Stoltenberg, da se što je pre mo: guće, organizuje ministarski sastanak u Bosni. Bio je to skup šefova diplomatija Rusije, SAD, Francuske, Velike Britanije i Nemačke, kao i predstavnika UN, precizirao je Stoltenberg.

U AMERIČKOM KONGRESU U PRIPREMI ODLUKA KOJU MOŽE DA ZAUSTAVI SAMO — PREDSEDNIK KLINTON

Amerićko oruzje za Muslimane u Bosni?

Vašington. — Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je sinoć još jednu od onih svojih neobavezujućih rezolucija, kojom se traži od Klintonove administracije da pokrene postupak za oslobađanje muslimanske strane u Bosni embarga Saveta bezbednosti na uvoz na-

oružanja.

Ova rezolucija, međutim, samo je zagrevanje u tekućim završnim pripremama Kongresa da se na Klintona izvrši maksimalni pritisak da Amerika sama počne da naoružava muslimanske snage u Bosni.

MILAN BABIĆ POVODOM IZJAVE STIPE MESIĆA O UBISTVU PORODICE ZEC

Teror hrvatske drzave

Knin. — Dr Milan Babić, ministar inostranih poslova RSK obratio se pismom diplomatskim konzularnim predstavništvima u Beogradu povodom izjave predsednika Sabora Republike Hrvatske u splitskom listu „Feral tribjun“ o ubistvu srpske porodice Zec u Zagrebu 1992. godine.

— Svedočenje predsednika parlamenta Hrvatske gospodina Stipe Mesića o ubistvima izvršenim nad Srbima od strane pripadnika MUP Hrvatske dokaz je terora hrvatske države nad srpskim stanovništvom tokom 1991/94. godine. Podsećamo diplomatska konzilarna predstavništva u Beogradu da je Ministarstvo za inostrane poslove RSK proteklih godina ukazivalo na ovaj teror i tražilo da se hrvatska država osudi i pozove na odgovornost pred Savetom bezbednosti. Ona je ovim terorom uticala na razdvajanje srpske i hrvatske etničke zajednice i na stvaranje RSK — kaže se u saopštenju dr Milana Babića i poručuje:

— Molimo da iskoristite svoj uticaj i predložite svojim vladama da u telima OUN pokrenu pitanje terora hrvatske države nad Srbima, jer je preko 300.000 Srba pro-

terano iz Hrvatske, što je najveće i prvo etničko čišćenje u bivšoj Jugoslaviji. Na kraju cirkularnog pisma dr Milan Babić ističe: — Takođe prenesite svojim vladama da se pobrinu da u dnevni red Saveta bezbednosti uključe činjenice o stradanju 14.000 Srba (sa kompletnim porodicama) izvršenim od strane MUP Hrvatske. Komisija za ratne zločine Saveta bezbednosti obaveštena je o 87 masovnih grobnica u Hrvatskoj, gde je zakopano 14.000 onih nedužnih pripadnika srpske nacionalnosti. Nažalost, Savet bezbednosti odlučio je da rasformira ovu komisiju sa 30. aprilom 1994. godine (navodno zbog nedostatka novca), a ništa nije učinjeno da se ovih 87 grobnica otkopa, izvrši identifikacija žrtava i odgovorni predaju na Međunarodni sud o ratnim zločinima. Na kraiu pisma dr Milan Babić poručuje: — Učinite sve da se ovi zločini u Hrvatskoj ne sakriju. Ministarstvo inostranih poslova RSK koristi i ovu priliku da diplomatskom konzularnom predstavništvu u Beogradu ponovi izraze svog dubokog poštovanja. Đ. Majstorović