Борба, 09. 05. 1994., стр. 4

МОМЕММК

ВОКВА PONEDELJAK 9. MAJ 1994.

HRVOJE ŠARINIĆ O PREGOVORIMA ZAGREBA | KNINA

Hrvatska se nece Krajine

odreci

Jovo Paripović specijalno iz Zagreba

U Hrvatskoj se očekuje da će prekinuti pregovori Zagreba i Knina biti nastavljeni, polovinom ili krajem ovoga mjeseca, uz napomenu Hrvoja Šarinića, predsjednika Ureda za nacionalnu sigurnost i prvog čovjeka hrvatske strane u razgovorima, da će oni biti „samo jedino u Hrvatskoj i nigdje više“ bilo da se vode u Zagrebu, Benkovcu, Osijeku ili na Plitvicama.

Nemoguci uvjefi

U razgovoru objavljenom u „Večernjem listu“ Šarinić podsjeća kako su razgovori, prema Zagrebačkom sporazumu, trebali biti nastavljani 12. aprila, pominjući posebno to zbog toga „što Srbi tumače sporazum kao završnu točku, dok mi to (Hrvatska) gledamo kao početak procesa normalizacije odnosa na cjelokupnom teritoriju Hrvatske“. Što više, riječi su Šarinića, na pregovore se ne bi ni pristalo, a posebno ne na potpisivanje sporazama, kada to ne bi bio prvi čin, koji otvara mogućnosti pregovora o ostalim temama i „ukoliko bi to rezultiralo, kako to Srbi žele. i tumače nekakvim definira-

njem granica“.

To što do nastavka pregovora prema dogovoru nije došlo prvi čovjek hrvatskog pregovaračkog tima, stavlja na teret druge strane koja da bi se opravdala pred međunarodnom zajednicom zbog sabotiranja nastavka pregovora postavlja uvjete koji su apsolutno neprihvatljivi s hrvatske strane. Među njih ubraja ne samo to da se pregovori žele nastaviti van granica Hrvatske, već i ključni uvjet u zahtjevu Knina da se ukine paragraf 12 rezolucije 820 o kontroli uvoza ı izvoza, zahtjev da RSK dobije odmah jednu luku na Jadranu, zatim da se otvori koridor prema Mađarskoj, kao i koridor prema Sloveniji, za cirkuliranje roba.

Miloševiceva udica

Hrvoje Šarinić izjavljuje kako je bilo vrijedno, uprkos svemu, potpisati Zagrebački sporazum iz prostog razloga što su njegovi rezultati da se ne puca, pa i „ako je spašen i jedan život vrijedilo ga jc potpisivati“. Za prvog čovjeka hrvatske pregovaračke delegacije „sam problem i sam ključ rješenja Je u Beogradu“, te otklanja sve špekulacije oko toga da li (Milošević kontrolira, ili ne kontrolira Knin, uz

HRVATSKO-MUSLIMANSKI PREGOVORI O ZAJEDNIČKOJ DRŽAVI U

BOSNI

Rasprava oko fotelje

Dušan Sekulic dopisnik „Borbe“ iz Beča

Već po tradiciji tajanstveni i novinarima slabo dostupni pregovori Hrvata i Muslimana o zajedničkoj državi u Bosni, predstavljaju pravu reprizu prethodnih, ako je verovati izjavama učesnika: Granić, Silajdžić i Кедтап пазтшејап: govore O „značajnim rezultatima“ i „veoOma povoljnoj atmosferi". Ali, prema onomc što jc do sada moglo da se sazna, u ambasadi SAD u Beču već dva dana traje nc baš naročito prijatna rasprava o tome ko će prvi zasesti u fotelju predsednika nove federa:ijc. Prcdviđeno je da sc na tom položaju smenjuju Musliman i Hrvat, a očigledno nije svejedno ko ćc biti na vlasti u ovom trcnutku. Austrijanci, koji bi po svemu trebalo da budu dobro obavcštcni, smatraju da ćc odluka o tome pasti do ponedeljka, kad bi ova runda razgovora trebalo da budc završcna. Pregovore u američkoj amba-

MILAN MARTIĆ

RSK zeli

Kragujevac. — Ne postoji ni jedan razuman razlog da Srbi žclIc da izazovu ratni sukob kod Drčkog jer bi time oncemogućili saobraćaj izmcđu srpskih zemalja. Takav cilj imaju Muslimani i Hrvati. Zato Srbi ni po koju cenu neće dozvoliti da taj koridor budc prescčcn“, rckao jc jučc za Radio-Kragujevac Milan Martić, predsednik RSK.

Komcntarišući sprovođenje sporazuma RSK i Hrvatskc iz Zagreba, Martić je istakao „da je оп ц пајуссој mori VCĆ rcalizovan, pošto su snagc Unprofora razmeštenc u zoni razgraničcnja, odnosno na granici, tc da, što ic najvažnije, više nema ubijanja“. sadi inače prati neuobičajeno mali publicitet, a nije naročito ni zanimanje novinara, koji su na prošlim razgovorima danima uzalud čekali pred vratima na bilo kakvu informaciju. Međutim, upućeni u Beču upozoravaju da se u američkoj ambasadi možda odlučuje o neuporcdivo važnijim pitanjima nego što je nacionalnost prvog predsednika države koja, kako kažu i Austrijanci, postoji samo na papiru, a čije su granice potpuno nep29)znate, budući da se dosad sve odvija bez trećeg i verovatno najvažnijeg aktera, Srba. Reč je o špekulacijama da se u Beču pod patronatom specijalnog Klintonovog izaslanika Redmana mo}žda doslovno odlučuje o ratu ili miru, o sporazumu s bosanskim Srbima, ili novom zahuktavanju rata pomoću podgrejanog savcZništva Hrvata i Muslimana. Ako se u Beču kroje granice budućih bosanskih kantona, lako je verovatno i da sc odlučuje hoćc li one biti uspostavljene milom ili silom.

napomenu kako je „Martić apsolutno eksponent Beograda“, da je cio vojni vrh RSK „promenjen i da su čelni ljudi došli iz Beograda“, kako je „Prijić Martićev čovjek“, a „Tanjga čovjek od Miloševićevog, povjerenja“, dok za Mikelića naglašava da je „vrlo blizak i prijatelj njegove (Miloševićeve) obitelji, njegove supruge“. Sadašnje izjave iz Knina za koje kaže da su „ratničke“ Šarinić ocjenjuje da su „sigurno samo dio srpske politike, a ne neka izolirna „krajinska“ tvrdoglavost“, Miloševićeva taktika kojom se nastoji da se problem sa Hrvatskom riješi „u paketu sa BiH“ kako bi se time ojačala pregovaračka pozicija i više dobilo. U tom kontekstu Šarinić ocjenjuje kako „Srbi ni jednog časa nisu odustali od srpskog sna o velikoj Srbiji“, već su njegovi čelnici „prvenstveno Milošević shvatili da je konstelacija interesa međunarodne zajednice takva da ne mogu otvoreno ići s velikosrpskim zahtjevima“, odričući pri tome kako se, prema nekim kritikama u Hrvatskoj, u pregovorima sa Kninom išlo grlom u jagode i kako se jednostavno „zagrizla Miloševićeva udica“.

Pregovorima ili silom

U razgovoru Hrvoje Šarinić odbacuje svaku mogućnost primjene ciparskog modela u Hrvatskoj, ali ne isključuje kako je to objektivna opasnost. Vjeruje u nastavak pregovora i kaže kako je ono što se sa srpske strane in-

· zistira „da je linija razgraničenja

zapravo granica, tek njihovo (srpsko) ohrabrenje i dizanje morala.“ Podsjeća na podršku Hrvatskoj o njenoj cjelovitosti u međunarodno priznatim granicama i kaže kako Hrvatska inzistira da se snage Unprofora postave na te granice, podsjeća na rezoluciju 769 i kaže kako bi ostvarivanje toga „uz sankcije bila djelotvorna metoda za

· omekšavanje Srba, jer bez veze

sa Srbijom „krajina“ će se sama ugasiti“. Ocjene o tome da „ciprizacije · Hrvatske. neće bit „Hrvoje Šarinić potkrepljuje čvrstim garancijama тедипаrodne zajednice „koja danas čvrsto pritiska Srbe da nastave prekinute pregovore“, podsjećajući na to kako je „uvjek otvorena opcija da silom oslobodimo svoje krajeve“, iako će sc sve učiniti da na to Hrvatska nc bude primorana. Sve su opcije otvorene osim jedne da se Hrvatska odrekne dijela svog teritorija — zaključuje Šarinić.

izlaz na more

— Do zastoja u-pregovorinia došlo jc zbog izbora mosta za njihov nastavak. Mi želimo dn sc pregovori nastave na ncutralпот [егепи i pod ravnopravnim uslovima. Istovremeno, insistiraćemo kod međunarodne zajednice da bude ukinuta Rezolucija 820 kako bismo i mi mogli da izvozimo ı uvozimo — kaže Martić.

Predsednik RSK je zatim naglasio „da nikakvi mcđunarodni pritisci ne mogu Krajinu da vratc u okvirc Hrvatskc, jcr rcalnost jc da RSK već postoji četiri godine, dodajući da RSK želi izlaz na morc, odnosno luku iz koje bi mogla da trguje sa svetom. 1.В.

Posfojimo već ćefiri godine: Milan Martic

DANAS U KNINU

Susret Akaši — Mikelic

KNIN (BETA). — Specijalni izaslanik Generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši dolazi u Knin gde treba da se

sastane sa predsednikom Vlade Republike Srpske Krajine Boris-

lavom Mikelićem.

Kako saznaje agencija BETA u kabinetu krajinskog premijera, glavna tema sastanka biće problemi oko sprovođenja sporazuma o prekidu neprijateljstava između RSK i Republike Hrvatske koji je potpisan 29. marta u ambasadi Ruske federacije u Zagrebu.

Akaši i Mikelić sastaće se u kninskoj Tvrđavi danas u 10 sati, a posle razgovora najavljena je konferencija za novinare.

GORAN PERČEVIĆ O RAZVOJU SITUACIJE U BOSNI

Muslimani raćunaju

nea sfrano

Novi Sad (Tanjug) — Principijelni stavovi Socijalističke partije Srbije (SPS), u vezi s krizom u bivšoj Bosni ı Hercegovini, jesu da je najpre potrebno postići opšti prekid neprijateljstava i momentalno obnoviti mirovne pregovore, istakao ie potpredsednik SPS Goran Perčević, u intervjuu jučerašnjem novosadskom „Dnevniku“.

„Za SPS su prihvatljive sve inicijative koje vode u tom pravcu, uz uvažavanje interesa зуе tri strane u sukobu“, dodao jc on.

Po oceni Perčevića, trebalo bi podržati dostignuća plana Evropske unije i doraditi ga, jer bi to, kako je rekao, bio najbrži put do trajnog i pravednog rešenja.

Procenjujući dalji razvoj situacije u bivšoj BiH, Perčević je naveo dve moguće varijante.

Jedna su mirovni pregovori uz Opšti prekid vatre, ukidanje sankcija i pronalaženje političkog rešenja, a druga je strani pritisak samo na srpsku stranu, ibezgavanje globalnog rešenja i stalno provociranje lokalnih sukoba koji bi poslužili kao povod

mesanje

SPS izuzefno jaka

Povodom sve glasnijih priča o” prevremenim saveznim izborima, Perčević je rekao da SPS nema razloga da razmišlja o izborima radi izbora. Cilj SPS je da normalno funkcioniše Savezna skupština, koja u ovom trenutku to i čini, naglasio je on, OCenjujući da je izvesno da bi SPS sada dobila više glasova nego u decembru.

„Izbori trenutno ne odgovaraju opozicionim strankama, jer su sve opterećene unutrašnjim ili međusobnim raskolima, dok je pozicija SPS izuzetno jaka i stabilna, zaključio je Perčević.

za strano mešanje, kako bi se ratnom opcijom došlo do kraja, smatra Perčević.

— „Muslimani računaju na tu drugu varijantu. Zapad zato mora shvatiti da, dokle god postoje sankcije prema SRJ, Muslimani neće prihvatiti nikakvo mirovno rešenje. Ta druga varijanta prctvorila bi se, verovatno, u rat do istrebljenja, a mi se nadamo da do toga neće doći“, rekao je potpredsednik SPS.

MOSTU

TOPUSKO. — Oblasno veće Krajine koje čine predsednici opština Banije, Korduna, Likc i severne Dalmacije održalo je u subotu sednicu u Vrgin Mostu, a sastanak je sazvao i OtVOrio Milai. Babić, ministar inostranih „poslova, .predscdnik SDS Krajine i dosadašnji predsednik ovog tela. Sastanku su prisustvovali i Uroš Funduk, ministar za pravosuđe iSlobodan Perić, ministar za socijalnu zaštitu u vladi RSK. Ovaj organ sazvan je, kako je objašnjeno, radi obnavljanja rada ı funkcionisaće u skladu sa Ustavom svc dok se nc sprovede nova teritorijalna organizacija u RSK. Za predsedavajućeg je izabran dr Milan Ernjaković, potpredsednik krajinksog parlamenta i predsednik SO Vrgin Most, za sekretara Dragan Pjevač, a sedište Oblasnog | усса Басе ц Угајп Mostu. Pored toga, vođena jc rasprava o organizaciji i funkcionisanju organa vlasti i donet zaključak da se predlog vlade

UPRKOS MARTIĆEVIM ! MIKELIĆEVIM KRITIKAMA — U VRGIN

Obnovljen rad Oblasnog veća

Кгајпи па окгцре. __М. Випјас

o novoj teritorijainoj organizaciji uputi na Javnu raspravu. Inačc, većina prcdscdnika krajinskih opština su članovi Babićcvc stranke, ali i poslanici u Skupštini RSK, pa zbog ove činjenicc, obnavljanje rada Oblasnog veća dobija određenu političku dimenziju, a, prcma nckima, predstavlja i sVOjevrstan odgovor na Mikelićevu namcru da Krajinu rcogranizuje u pet okruga. Ovakve occnc potvrđujc ı intcrcsovanje što su ga za ovaj skup pokazali Milan Martić i Boro Mikelić koji su dan ranije, u okviru boravka na Kordunu, svečano otvorili adaptiranu zgradu MUP u Vojniću. Oni su, naimc, pred nckolicinom prcdsednika opština učesnika skupa u Vrgin Mostu davali ncpovoljnc i kritičke ocene o obnavljanju rada ovog Oblasnog veća videći u tomc opstrukciju u nastojanjiam vlade da podeli

и сз