Борба, 14. 05. 1994., стр. 20

Xx STIPE MESIĆ O RAZLAZU SA FRANJOM TUĐMANOM

Jovo Paripović

o parlamentarne i državne krize u [Dar ne mora doći, ali i može, ako se budu povlačili nerazumni potezi. Mi smo krenuli u formiranje nove stranke Hrvatskih nezavisnih demokrata, između ostaloga, zbog pitanja rata u Bosni i Hercegovini, funkcioniranja pravne države, aktinovsti parlamenta i autonomije sudstva. Nije nam odgovaralo ustrojstvo HDZ-a koja se pretvorila u jednu činovničku organizaciju, bez demokratskog pulsiranja. Naš potez može samo promovirati demokraciju, pod uvjetom da bude razuma, a ne da dovode zemlju u krizu. Hrvatska može postati, zahvaljujući tome, samo prepoznatljivija kao demokratsko društvo, objašnjava za „Nedeljnu Borbu“ najnovija politička previranja u Hrvatskoj Stipe Mesić. — Kako doživljavate ponašanje HDZ-a i samog predsjednika dr Tuđmana nakon Vašeg poteza Josipa Manolića, predsjednika Županijskog doma?

— HDZ je teško podnio taj osnovni postulat demokracije da o različitim problemima ljudi različito misle. I kada se nismo mogli u okviru stranke izboriti za svoje stavove mi smo izašli u javnost. Zbog toga je odmah pokrenut postupak za razrješenje gospodina Manolića. Ne znam koliko zastupnika potpisalo zahtjev za moje razrješenje. To je sve već pase. To su viđene stvari: iz predsjedničke kancelarije se javi naredba onda sve krene. To nije odlika demokratskih društava. Zbog osnivanja nove stranke drugačiji su odnosi u parlamentu i mi smo predložili da se sjedne i da se po-

stigne dogovor o čelništvu parlamenta. To ne može pritiskom.

Da li ste očekivali takve reakcije koje su, kako kažete viđene, i to u onom vremenu koje je iza nas?

— Mopu reći da sam očekivao. Što je više vrijeme prolazilo to se stranka sve više držala modela jednopartijskog sustava i na taj način je počela pulsirati. Nas to ne zadovoljava. Suprotno, mi smo se počeli zatvarati ne Berlinskim, već Balkanskim zidm. Predsjednička kancelarija pretvorena je u centar moći. Odatle se može manevrirati svim potezima u parlamentu, čak odlučivati o izboru sudaca, pa i kako će se neki klub zvati. To nije posao predsjedni-

a.

— Gdje su izvori takvoga ponašanja? U predsjedniku Tuđmanu, ili u ljudima koji ga okružuju?

— Ima, svakako, više razloga. Jedan je svakako u ljudima oko predsjednika. Upoznali su ga tek kao šefa države, a ja sam pred Tuđmana, umjesto njihove snishodljivosti, uvijek išao sa svojim mišljenjem ne kalkulirajući da li će mu se ono svidjeti. Društvo oko njega govorilo mi je ono što su mislili da mu odgovara da čuje. Zato je i donosio krive zaključke, jer su i podaci na kojima ih je zasnivao bili krivi. Djelomično je svakako krivnja i u njemu.

— Kako ocjenjujete poziciju Franje Tuđmana? Da li se on nakon poteza Vas i Josipa Manolića našao u čudu, ili „čvrsto stoji na zemlji“?

— Mislim da ne vuče dobro konce čim

starta na parlament. Rat izvršne i zakono- -

davne vlasti ne koristi demokraciji. Pored sačuvanja pozicije parlamenta mi želimo sačuvati i poziciju predsjednika, ali samo u okvirima koje mu Ustav dozvoljava.

— Ocjenjujete li da možete ostati na čelu Sabora. Predsjednik Tuđman je bio

izričit na redovnoj konferenciji za štampu da je to mjesto rezervirano za predstavnika iz HDZ-a?

— To će ovisiti o odnosu snaga i dogovoru svih subjekata u parlamentu. Ako se dogovorimo да to mjesto prepustimo HDZ-u, prepustiti ćemo ga, ali to ne može da se rješava telefonom, ili skupljanjem nekih potpisa, galamom. To je boljševički sindrom.

— Kakvu vidite sudbinu Vlade?

— Vlada za sada ima našu podršku. Ona je rješila problem inflacije.

— Ako se dogodi da opozicija dobije prevagu u parlamentu?

— Sve ovisi kako će se Vlada ponašati.

— Šta sve zamjerate predsedniku Tuđmanu i HDZ-u u vezi rata u Bosni i Hercegovini? — Za taj rat više je krivaca, a najveći je Milošević. On je računao da se ratom mogu ostvariti oni ciljevi stvaranja velike Srbije koji ranije nisu ostvareni. Na ruku su mu išli oni koji su htjeli veliku Hrvatsku. Preko Srba u Hrvatskoj za koje mi je Bora Jović tvrdio kako su naš problem i da „radimo s njima što god hoćemo“ zapaljen je fitilj rata u Hrvatskoj, iako je bilo uvjeravanja da Srbiju zanima samo 66 posto Bosne i Hercegovine. To se nije moglo drugačije postići već da eskalira rat i u Bosni i Hercegovini. I mi smo onda imali problema sa diobom Bosne i Hercegovine, jer ako se stvara srpska republika, 'ajde da stvorimo i hrvatsku u BiH. Stvorena je Hercegbosna sa svojim zastavama, VvOjskom, vlašću... kao odgovor na srpsku stranu. Mi smo se takvim potezima proti-

TESKI" PODNOSI DEMOKRACIJU

Predsjednička kancelarija je pretvorena u centar moći. Odatle se može manevrirati svim potezima parlamenta, čak odlučivati i o izboru sudaca ili o fome kako će se neki klub zvati. To nije posao za predsjednika i takve se stvari ne rade pritiskom

vili jer se tako raspadao jedan međunarod-

no priznat subjekat.

Vjerovatno su Vam neke detaljnije informacije poznate, ali ne želite o njima govoriti. Bavimo se, dakle, nagađanjima? Da li je dr Tuđman pristao na ponudu 66 posto teritorija BiH Srbima?

— Ja mislim da ne.

— Da li je u sklopu toga sporazuma preseljenje Srba i Hrvata? Podsjetiti ću Vas samo na dva gotovo podudarna takova pokretanja stanovništva i Srba i Hrvata u kojima su jedni i drugi stradalnici. Rječ je o odlasku Hrvata iz Iloka, i okolnih mjesta, i odlasku Srba iz zapadne Slavonije? — Čim se počelo govoriti o humanom

preseljenju stanovništa ja sam u tome vidio veliku opasnost. Kad vidimo što se dešavalo onda je jasno da je Miloševiću bio na pameti ciparski model. On je išao brutalnom silom na sve ono što je nesrpsko da bi očistio jedan prostor kako bi to bila velika Srbija. Računao je da će i s druge strane biti pritiska na Srbe. Tu on nije išao na rizik, već je to priželjkivao. Da li je oko toga bilo dogovora ja sada ne znam. Povjest će nam dati odgovor i na to pitanje, ali činjenica je da su se htjele napraviti etničke granice.

— Vi ste dosta toga pokrenuli — pitanje novca koje je dijaspora uplaćivala i za koji se ne zna gdje je, pitanje stanova... Da

<

Neću trgovati sa Tudmanom

Da li ste imali kontakte sa predsjednikom Tuđmanom i može li se govoriti o politič-

koj trgovini?

— Imao sam razgovore sa dva predstavnika koji su došli u ime predsjednika. Trebao je doći i treći, ali je taj išao na službeni put. Ono što oni nude su bilateralni razgovori. Mi nudimo opoziciju na jednoj strani, a HDZ na drugoj, jer smo i mi sada opozicija. Mislim da bilateralna trgovina ne dolazi sada u obzir — takvu sam poruku i odaslao predsjedniku. Ne treba ljubomorno čuvati pozicije. Nisam ja na mjestu predsjednika Sabora rođen, niti tu moram ostati. U HDZ-u, i kako to propaganda kaže, misle da je u pitanju borba za vlast. Kad bi to bilo u pitanju ja bih lijepo sjedio uz Tuđmana, jer ja sam po Ustavu njegov zamjenik, i osobno sve bi moglo, po mene, dobro funkcionirati. No, ja sada ne rješavam svoje osobne probleme. Ja želim da Hrvat-

j ska bude demokratska zemlja.

li mislite da će Seks i drugi koji su za bagatelu došli do stanova samo tako to platiti, ili vratiti? Postavili ste pitanje mafije i njene povezanosti sa vlasti, profiterstvo, ubistva... Rekoste da su „oni“ za „ove“ prave sestre milosrdnice. Mislite da to možete rješiti?

— Da. Novac dijaspora je došao na određene račune trebaju se napraviti bilansi i vidjeti koliko je za što utrošeno. Ukinuta je dodjela stanova pa se i to mora rješiti u funkcioniranju pravne države, kao i sve ostalo što se pokrenulo. Nezakonite radnje moraju otkrivati oni koji su za to plaćeni. Mafija je na Siciliji počela kao politički pokret protiv Francuza. No, Francuzi su odavno otišli, a mafija je ostala. Ja se nadam da će ova u Hrvatskoj biti daleko kra-

ćeg vijeka.

— Da li će Vaši potezi utjecati na dr Tuđmana i njegov autokratski način viadanja zemljom i da li ćete otkloniti neke manifestacije vlasti kojih se ne bi stidio ni jedan monarh; od predsjedničkog aviona, preko jahte i, kako kažu, enormnog bogatstva cijele porodice Tuđman?

— Ja polazim od toga da je dr Tuđman realan političar. Realan i zbog toga što je došao na vlast upravo poštivajući neke realitete. Zato mislim da će u obzir uzimati i nove realnosti. Mora shvatiti da naši potezi nisu destabilizacija Hrvatske. Prema tome, ako iz svega izvuče pouke biće bolje i za njega, i za demokraciju i za Hrvatsku.

Zar jedan od kamena spoticanja između Manolića i Vas jedne strane, i ne samo vas dvojice, i predsjednika Tuđmana nije ministar odbrane Gojko Gušak?

— Da. Ja mislim da je on nekompetentan. — Ali, njega i dalje Tuđman drži uza sebe, a one koji traže njegovu smjenu naziva „politikantima“. Neki ovih dana u