Борба, 16. 05. 1994., стр. 10

Шрвизтуо

ZAŠTO JE REKTOR BEOGRADSKOG UNIVERZITETA ODBIO SOROSOVE PUTNE STIPENDIJE

„Svoje racune placam

Olga Nikolić

Bez obzira na to što Univerzitet Ilinois u Čikagu (UIC), koji već peto leto organizuje jednomesečnu stručnu praksu za najbolje studente završnih godina univerziteta u Beogradu i Novom Sadu, ne odustaje od namere i dogovora ni u uslovima blokade, senka nesporazuma pojavila se uoči ovogodišnjeg odlaska i to na relaciji Soros fond Jugoslavija — Univerzitet u Beogradu.

Naime, 10. maja rektor najveće akademske ustanove u SRJ dr Dragutin Veličković je poslao faks Fondu u kome se kaže da Soros bez saglasnosti Univerziteta nije „trebalo da razmatra pitanje odlaska studenata na letnju praksu sa UIC i da se zato moli „da prekine svaki kontakt sa ovom ustanovom po ovom pitanju, jer će univerziteti (sami) finansirati odlazak svojih studenata na stručnu praksu”. Na kraju je zapisana jednostavna i jasna poruka: „Univerziteti u Beogradu i Novom Sadu su i do sada vodili brigu o svojim studeritima i profesorima, pa će to činiti i ubuduće.”

Ovakav tekst zatekao je Sonju Liht, izvršnog direktora Soros fonda, s obzirom na predistoriju celog „slučaja“. Sve je počelo prošle godina kada je Soros, na molbu dr Miodraga Radulovačkog, profesora UIC (i koordinatora Programa letnje prakse) i prorektora za nastavu BU (tada dr Veličković još nije bio rektor) platio putne troškove za troje studenata (od 12). |

Кадшоуаск! зе zimus ponovo javio Soros fondaciji sa istim predlogom, ali za 20 studenata, uz napomenu da će Milan Panić finansirati boravak u Čikagu, priča g-đa Liht, uz opasku da je taj dopis poslat i rektorima. Po objašnjenju predsednice Fonda dva meseca je uzaludno pokušavala da razgovara sa dr Veličkovićem, kako se kasnije ne bi prigovorilo da se nešto preduzme mimo njega.

Uvek je dobijala odgovor da rektor „nema vremena za razgovor“.

— „Tek kad je dr Radulovački objasnio da za odluku o finansiranju puta nije potrebna komunikacija sa rektorom, mi smo podržali ovaj Program — iako do sada nikada nismo izašli u susret ovolikom broju ljudi iz jednog Programa“. To je učinjeno, naglašava Sonja Liht „jer smo hteli da izbegnemo rizik da jedan broj studenata ne ode“. O tome su obavešteni i rektori, a ubrzo posle tog dopisa stigla je ova reakcija dr Veličkovića.

Ističući da je Soros u celoj priči „postupno neutralan faktor“, (nema uticaja na Program, izbor studenata) direktorka Fonda pretpostavlja da je čitav postupak „u sklopu cele atmosfere gajenje nepoverenja prema radu Fonda. Uverena je da je to „još jedan kamičak u građenju cele zgrade, čvrste i betonske i da to rade ljudi kojima nije dovolj-

Univerzifefi sami у е Dragufin Veličković

na međunarodna blokada, već hoće da je učine još čvršćom“.

„Nema argumenata na ovom svetu koji može da dovede u pitanje ovu akciju, osim ako rektor neće da ti studenti uopšte i odu, zaključuje Sonja Liht.

Po informaciji dobijenoj u „Putniku“ najjeftiniji let od Čikaga i natrag, (preko Temišvara) zajedno sa transferom i taksom, košta 570 dolara. Kad se ta suma pomnoži sa 20 dobije se cifra od 11.400 dolara koji su „elegantno odbijeni“ od prvog čoveka BU.'

Na molbu da prokomentariše razloge,od: bijanja finansijske pomoći Soros fonda, dr Dragutin Veličković insistira na činjenici da iza njegove odluke ne stoji bilo kakva politička pozadina ili namera. Po njegovim rečima, reč je o čisto principijelnoj odluci:

— Beogradski i Novosadski univerzitet su sposobni i imaju mogućnosti da svojim studentima obezbede putovanje u Čikago, jer je ta saradnja od interesa za oba univerziteta, a naročito za mlade ljude. Kad ne bi imali mogućnosti za to, sigurno bi se obratili sponzorima za pomoć. U ovom trenutku to nam ne treba, i to je razlog odbijanja. Ja sam

povređen što je na ovakav način Soros fond,

postupio, jer se to tako. ne radi. Kad smo

pravili kontakte sa Univerzitetom u Ćikagu, nismo tamo zahtevali da nas bilo ko pomaže, pogotovu kad nam pomoć nije potrebna, kad bude, mi ćemo se javiti.

Univerzitet u Beogradu još nije došao u tu fazu da ga Soros fond spasava od izolacije i samoizolacije; ima mnogo poznatih i priznatih ljudi koji će to svojim radom i delom

' da šalje studente. Nismo više u taki situaciji. Izašli smo iz materijalnog bzi

Uzgred, mada nije i nevažno, zna ! e zu za Ameriku nije baš lako dobiti, as nekih olakšica biti za stipendiste [ет grama još uvek je nepoznanica. U Ara/

ambasadi ljubazno kažu da će učinilii: ђе što se može, ali da nikakvih, руд

Nema komentara za potez rekiora

U telefonskom razgovoru za „Borbu“ dr Miodrag Radulovački ne poriče da je tražio0; od Soros fondacije u Beogradu, ali nije želeo da komentariše poslednje poteze rektoi: „Mi ne možemo da ulazimo u situaciju u Beogradu“, kaže. „Sonji upravo pišem da se»? lim na ljubaznoj i velikodušnoj ponudi, a ako su iniverziteti rešili da finansiraju putu

to je njihova stvar“.

O studentima koji će doći i koji su već bili prethodnih leta dr Radulovački nema dovo» či da ih nahvali — to je „krem-krem“, veli. Izvanredne utiske sa prakse, po njegovim ! r nose i polaznici, koji to posebno naglašavaju u izveštajima koje pišu. у

Dr Radulovački, inače koordinator programa letnje prakse, za svoj rad je паргадеги nim doktoratom na Novosadskom univerzitetu. „Naš čovek iz Amerike“ biće u Beoga'Novom Sadu 22. i 23. juna, na ovdašnjim univerzitetima razgovaraće sa svim student: ji su zainteresovani za postdiplomske studije u SAD.

Očigledno, nadajući se da će biti i novca, a možda i vize, iako troškovi ove godine muri i veći, jer za razliku od ranijih, stan i hranu više ne pokriva UIC. -

učiniti, poručuje rektor BU. On, takođe, neće dozvoliti da Milan Panić plati troškove studentima — polaznicima letnjeg stručnog programa, — to bi trebalo po mišljenju sektora, da pokrije sam Univerzitet u Cikagu:

— Ne želimo da Panić vodi brigu o našim studentima. Ako hoće da bude dobrotvor, neka osnuje svoju fondaciju, preko koje će

ј тен

pozitivnih odgovora, nema unapreQ5 rička ambasada dobila je jedan db Univerziteta Ilinois, ali zahtevi stude vize još nisu stigli. Kad budu došli, ss pojedinačno razmatrati i nakon toga odluka. Ko finansira put — Soros | drugi — to u ovom slučaju nije:presliz dobijanje viza, ističe se u Ambasadi i

IZMENE U STATUTU RADIO-SUBOTICE IZAZVALE BURNA REAGOVANJA

Dve redakcije na tri jezika

Subotica. — Davanjem prethodne saglasnosti na Statut Radio-Subotice, na poslednjoj sednici opštinske Skupštine, u ovoj informativnoj kući treba da postoje redakcija programa na mađarskom jeziku i redakcija koja će raditi na srpskom i na hrvatskom jeки. Ма Копиз za statutarna pitanja postojao je i predlog da se formiraju tri redakcije i taj predlog je prihvaćen, međutim, kako je obrazložila ·sekretar SO Gabrijela Agošton, u tom slučaju trebalo bi najpre izmeniti osnivački akt Radija, da to Skupština usvoji kao poseban materijal, pa nakon toga sa njim usaglasi Statut.

Potpredsednik SO, Stanka Kujundžić, rekla je da, pošto u osnivačkom aktu stoji da postoje redakcije na srpskohrvatskom i redakcija na mađarskom jeziku, treći jezik nije izostavljan i da u tom smislu treba dopuniti Statut. — Ako postoje dve redakcije, a one su u skladu sa aktom o osnivanju, u tom slučaju treba da postoji jedna redakcija na jednom jeziku i jedna koja će raditi na dva, jer je i Akademija nauka taj problem rešila još 1988. godine — bilo je njeno obrazloženje.

Istog dana u centralnoj inoformativnoj emisiji redakcija programa na srpskom jeziku objavila je svoj stav prema skupštinskoj odluci: „Time su praktično širom otvorena vrata uvođenju još jednog programa u Radio-Subotici i to programa na hrvatskom je-

1 r 32 „15007

ziku. Ako smo se dobro razumeli sa osnivačem, ubuduće bi u okviru postojećeg programa na srpskom jeziku postojala i neka vrsta paralelnog programa na hrvatskom što, prema jedinstvenom stavu redakcije, ne može proći. Novinari redakcije na srpskom jedinstveno ocenjuju da je to novi pokušaj politizacije programa Radio-Subotice čemu su se u nekoliko navrata ranije odupirali, bez ob-

zira u kakav se sistem informisanja želelo -

da ih uklope. Dosledni tom stavu, oni i danas potvrđuju opredeljenost da ni za dlaku ne odstupe od sistema demokratskog radija istine u službi svih građana Subotice“.

Ovim problemom zaposleni u Radiju bavili su se i dan kasnije na ranije zakazanom sindikalnom zboru. Njihove diskusije snimljene su na traku i objavljene u „Dnevniku“ Radija i popodnevnoj, skoro dvočasovnoj emisiji.

Na sindikalnom zboru, na kome je od 47 zaposlenih prisustvovalo njih 25, sa dva uzdržana glasa zaključeno je da je „neprihvatljivo da se program na hrvatskom organizuje, stvara i emituje u postojećoj redakciji. To je neprihvatljivo i neizvodljivo, kako programski, tako i organizaciono i kadrovski. Sama novinarska profesionalna svest, savest i čast nalažu da se ne radi ono što se ne zna, a činjenica je da je i sam službeni hrvatski jezik pretrpeo velike promene“. U zaključci-

МОРАО ОМПЕ

sri ek)

ma sindikalnog zbora, osnivaču, odnosno Skupštini opštine, ukazuje se i da „suštinske promene u statusu lokalnog radija i programskog sadržaja i šeme ne mogu ići bez saglasnosti šire javnosti i radnika Radio-Subotice“. „Šira javnost“ potom je mogla da čuje da postoji i mogućnost davanja kolektivne ostavke, sve u ime „odbrane nacionalne časti“.

Ovim povodom oglasili su se i opštinski odbori Reformsko demokratske stranke i Deposa, Građanska koalicija za Suboticu i opštinski Sindikat, na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Predsednik opštinskog Veća Sindikata, Milenko Smiljanić saopštio je da Sindikat podržava redakciju programa na srpskom i „njihovo neprihvatanje da se redakcija podeli“, očekujući da će i vladajuća DZVM shvatiti pogreške i korigovati svoju odiuku. Inače će, kako je rekao, Sindikat organizovati i proteste radnika i primeniti sve legalne sindikalne oblike borbe.

— U Sindikatu ima 40.000 dobrovoljno učlanjenih koji takvq deljenje u Radiju ne prihvataju, a ta brojka mora biti respektabilna — kazao je Smiljanić.

— Rušenje Jugoslavije rezultiralo je i „rušenjem“ srpskohrvatskog jezika, a mene to lično pogađa jer ja tim jezikom govorim i smatram da se pametni ljudi mogu razume-

| У воштибро na?) „ci MeMNEeN-Gcd ZR Bupnib

Subotice”.

а

ti. Kamo sreće da što pre padne odbravnopravnosti dva jezika i kod nas z grebu, jer je za svaku sredinu bogatst3z ako ima više jezika — stav je Blaška 1 ı vića, potpredsednika RDSV i savezna slanika.

Protiv hrvatskog jezika ništa nema: pos, ali kako je ocenio Đuro Vučelićži sednik Opštinskog odbora, Skupštinajsı ju odluku usvojila „na perfidan načinni la je na „čistu politizaciju“. Na pitanj je tu država i gde su ministri” odgovvc sam, podsećajući na „ciničnu” izjavu nika Severnobačkog okruga, Dragana novića, da bi u Radiju sve bilo u redub pristali na ulazak u sistem RTS-a.

Koalicija za Suboticu reagovala je 5 luku Skupštine, na reakciju u Radiju, .i ko je to rekao Petar Doroslovački, i i neke „izbezumljene reakcije građanasr lujući na hlađenje glava i tolerantan 0 ı Svi su se, konačno složili, da je spas u : da radio stanica bude nezavisna, a sliwi! mišljenja i odbor Savezne stranke Jugu: na, koji u svom jučerašnjem saopšteni: hteva“ da osnivač Radija ne bude Skuu! opštine „u kojoj hara nacionalna koalis „traži“ da se pokrene pitanje vlasničksi” sformacije u ovoj kući „da bi se izbe|5-; gubne posledice koj? nas vode saraje\sj| Ljiljanemi

4 ог Su о ћ

ЊЕГ Зазаолом За риса