Борба, 16. 05. 1994., стр. 2
BO PONEDELJAK 16. MAJ 1994.
SAOPŠTENJE SA MINISTARSKOG SASTANKA U ŽENEVI
Sveobuhvuatni prekid Којот hladne vode
neprijafelistava
Beograd, (Tanjug) — Ministri inostranih poslova SAD, Rusije, Francuske, Velike Britanije i trojke Evropske unije (Grčka, Belgija, Nemačka) objavili su na kraju ženevskog sastanka o bosanskom sukobu 13. maja saopštenje o svojim razgovorima. Pun tekst kominikea glasi: i
„Ministri. inostranih poslova Grčke, Belgije i Nemačke i evropski komesar Hans van Den Bruk, koji predstavljaju trojku Evropske unije, i ministri inostranih poslova Francuske, Ruske federacije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sedi Država sastali su se u Ženevi 13. maja. Zajedno sa kopredsednicima Upravnog komiteta Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, oni su razmotrili ozbiljnu situaciju u Bosni i Hercegovini i svoje dosadašnje zajedničke napore za okončanje sukoba i postizanje političkog rešenja.
Ministri podvlače svoju rešenost i jedinstvo u nameri da rade na skorom i trajnom rešenju bosanskog sukoba. Oni ponovo potvrđuju da sukob u Bosni i Hercegovini ne može biti razrešen vojnim sredstvima i da mora biti rešen putem pregovora. Samo mirno rešenje će dobiti podršku međunarodne zajednice i otvoriti narodima Bosne i Hercegovine perspektivu sigurne budućnosti. Oni potvrđuju svoju podršku rešenju koje predviđa da bosna i Hercegovina bude celovita unija u svojim međunarodno priznatim granicama, uz obezbeđenje ustavnih rešenja kojima se ustanovljavaju odnosi između entiteta bošnjačko-hrvatskog i entiteta bosanskih Srba. Ministri se obavezuju da pruže sve od sebe radi podupiranja takvog rešenja.
Oni takođe potvrđuju spremnost svojih zemalja da na primeren način učestvuju u primehjivanju postignutog sporazuma i prižanju pomoći u obnovi ratom opustošene Bosne i Hercegovine.
Ministri izražavaju veliku zabrinutost zbog toga što je posle nedavnog napada bosanskih Srba na bezbednu zonu Goražda, koju su proglasile UN, pregovarački proces usporen. Oni upozoravaju sve strane u sukobu na neprihvatljivost i rizike traženja vojnih rešenja. U tom pogledu, oni podržavaju odlučnost međunarodne zajednice da preduzme neophodnu akciju za zaštitu bezbednih zona u Bosni i Hercegovini ustanovljenih u skladu sa rezolucijama Saveta bezbednosti 824 i 836. Oni zahtevaju da se strane u potpunosti pridržavaju odredaba i uslova relevantnih rezolucija Saveta bezbednosti, odluka donetih shodno tome, i svih sporazuma koje su strane zaključile. Oni izražavaju punu podršku strogom sprovođenju tih rezolucija, odluka i sporazuma. Ministri zahtevaju da sve strane omoguće nesmetano dostavljanje humanitarne pomoći u skladu sa postoje-
VOREN KRISTOFER
Uskoro
ćim sporazumima. Ministri insistiraju na oslobađanju onih članova humanitarnih organizacija koji su zatočeni.
Ministri beleže sa zabrinutošću nedavnu vojnu akciju vezanu za Brčko i odobravaju napore koje sada ulaže Unprofor i koji su na redu u Savetu bezbednosti UN da se spreči ofanzivna akcija u zonama bezbednosti i naročito u i oko Brčkog, i da se smanji napetost u drugim delovima Bosne i Hercegovine. Ministri su se saglasili o neposrednim koracima radi skorog reše-
nja u Bosni i Hercegovini. Oni po-,
zivaju strane da zaključe sveobuhvatan prekid neprijateljstava i da paralelno bez preduslova obnove ozbiljne napore za postizanje političkog rešenja.
Sporazum o prekidu neprijateljstava mora da uključi razdvajanje snaga, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje „tampon zona“ sa vojnicima Unprofora. Na osnovu prethodnih razgovora sa stranama, ministri veruju da taj sorazum treba da traje četiri meseca, uz mogućnost produženja. Ministri naglašavaju potrebu da UN i strane u sukobu utanače neophodna rešenja radi osiguranja sprovođenja Ovog sporazuma. Unproforu će za dovršenje njegovog zadatka u bezbednim zonama i za podršku. prekidu neprijateljstava biti potrebno novo pojačanje.
Prethodnim pregovorima je ustanovljen koncept teritorijalnog kompromisa na bazi 51 procenta
za bošnjačko-hrvatski entitet i 49”
procenata za entitet bosanskih Srba. Ministri traže od strana da postignu sporazum na OVOJ OsnoVi. Ministri primaju k znanju korake za uspostavljanje bošnjačko-hrvatske federacije. Oni veruju da konačno rešenje za federaciju mora da joj obezbedi životvornu, rea-
lističnu i razumnu teritoriju u skla--
du sa gore opisanim konceptom.
Postojeće rezolucije Saveta bezbednosti UN moraju biti striktno sprovođene i poštovane, i ministri su saglasni da je bilo koji pokušaj da se oslobađanje od sankcija uzima kao preduslov za nastavak pregovora neprihvatljiv. Primena u dobroj meri mirovnog rešenja koje uključuje odredbe o povlačenju na dogovorene teritorijalne. granice vodiće faznom suspendovanju sankcija koje su uvele Ujedinjene nacije. U cilju skorog postizanja rešenja u tom okviru, ministri pozivaju strane da započnu bitne pregovore pod okriljem kontakt grupe u toku naredne dve sedmice. Kontakt grupa je dobila uputstva da odmah pristupi svim neophodnim bitnim pripremama koje treba da olakšaju put-do brzog mirovnog rešenja.
Ministri će pažljivo pratiti tok tih pregovora i akcije strana na terenu. Oni su se složili da se sastanu ponovo čim to bude potrebno.
„bosanski samit“?
Ženeva (Tanjug). — Američki državni sekretar Voren Kristofer najavio je mogućnost održavanja „bosanskog samita“ povodom zaključenja mirovnog sporazuma za tu bivšu jugoslovensku republiku, onda kada do toga dođe.
Kristofer je izjavio, posle susreta sa ruskim ministrom spoljnih poslova Andrejem Kozirjevim, da predsednici SAD i Rusije Bil Klinton i Boris Jeljcin razmatraju mogućnost održavanja takvog samita onda kada i ako dođe do potpisivanja mirovnog sporazuma između zaraćenih strana'u Bosni. Đvojica predsed-:
nika bi, zajedno sa ostalim nosiocima ženevske inicijative zapravo, svojim prisustvom. podržali mirovni sporazum i dali mu poseban pečat verodostojnosti. Po rečima Kristofera, datum tog sastanka na vrhu još nije preciziran, Jer to zavisi od daljeg toka i uspeha diplomatske aktivnosti na iznalaženju političkog rešenja za konflikt u Bosni. U stvari, sam samit zavisi od toра da li će ta nova „diplomatska ofanziva“, započeta sastankom sedmorice ministara u Ženevi, dati željene:rezultate.z =>: = =
EVROPSKE OCENE ŽENEVSKOG MINISTARSKOG SASTANKA
po odusevljenju
Mirko Klarin dopisnik „Borbe“ iz Brisela
Ono što je novost, po nekima čak „spektakularna“, jeste da su se prošlog petka u Ženevi sa takvom proporcijom prvi put
saglasili Amerikanci. Ili nisu,
budući da su dva dana ranije u Beču, te dan kasnije opet u Ženevi, Amerikanci takođe „blagoslovili“ i muslimansko-hrvatski dogovor postignut uz njihovo posredovanje, po kojem budućoj bosanskoj federaciji treba da pripadne najmanje 58 odsto teritorije sadašnje BiH!? Zbog čega su se, juče, evropski uvodničari pitali „ša, zapravo, Amerika podržava?“ i da li je Vašington „zaista promenio politiku?“
Saglašavajući se sa podelom Bosne, „sveski trijumvirat“ je u petak u Ženevi istovremeno potvrdio podršku njenom „teritorijalnom integritetu“!? Takav „or-
velovski obrt“ izveden je formu-.
lacijom' koja se prvi put pojavljuje u dokumentima međunarodne zajednice (od Saveta bezbednosti pa nadalje), posvećenim Bosni, u kojima se do sada ritualno izražavala podrška „teritorijalnim integritetu države BiH u njenim međunarodno priznatim granicama.“ Ovog se puta, međutim, takva podrška daje BiH kao „jedinstvenoj Uniji unutar njenih „međunarodno priznatih granica...“, uz ukaziva-
'nje na neophodnost postizanja -
„ustavnih aranžmana“ kojima će se definisati odnosi njenog „bosansko-hrvatskog i“.srpskog entiteta. : O
Ovaj se stav u posmatračkim krugovima ocenjuje kao „najznačajnija novost“ ženevskog saopštenja i dokaz „trijumfa evVropskog realizma nad američ-
· kim moralizmom.“
Po evropskom receptu usaglašeni su i stavovi „trijumvirata“ prema sankcijama protiv Srbije i Crne Gore. Rusi su hteli da se sa time krene „koliko sutra“, a Amerikanci „malo sutra“. Ispalo je, međutim, onako kako već više od роја Porinč (od zajedničkog pisma Žipea i Kinkela 8. novembra 1993) predlažu Evropljani: „fazna suspenzija“ sankci-
KLAUS KINKEL
Kontakt-grupa nudi
Bon, (Tanjug). — Da bi se ostvario najvažniji cilj ženevske ministarske konferencije — okončanje borbi i podela teritorije, 51 za Muslimane i Hrvate i 49 za Srbe — ponuđena je pomoć kontaktne grupe stranama u Bosni za uspostavljanje mirovnog rešenja uključujući i izradu mapa — izjavio je nemački ministar inostranih poslova Klaus Kinkel.
On je naglasio da se Amerika, Rusija i Evropska unija zajednički zalažu za opšte miroljubi-
· hteva od
ja vezuje se za zaključivanje i implementaciju mirovnog sporazuma, naravno „u dobroj volji“, a uključujući tu i „povlačenje (snaga) u dogovorene teritorijalne okvire...“ Za Evropljane je značajno da je Kristofer, prvi put, prihvatio tako definisanu „faznu suspenziju“, kao i da se Kozirjev, takođe prvi put, saglasio sa kategoričkim odbacivanjem svih pokušaja da se suspenzija sankcija nametne kao preduslov za obanvljanje pregoмога. Mada se, u završnom saopštenju, NATO nigde izričito ne pominje, evro-američko-ruski „trijumvirat“ je nedvosmisleno osnažio uslove njegovih ultimatuma, donetih u skladu sa rezolucijama 824. i 836. Saveta bezbednosti. „Trijumvirat“, naime, zasukobljenih strana „puno poštovanje zahteva i uslova iz relevantnih rezolucija Saveta bezbednosti“, kao i „odluka koje su s tim u vezi donete“ (lako je pretpostaviti gde), te izražava svoju „punu podršku striktnom poštovanju tih rezolucija i odluka...“ Pored tzv. zaštićenih zona, nesmetanog prolaska humanitarnih konvoja i zahteva za oslobađanje zatočenih aktivista humanitarnih organizacija, u tom se kontekstu posebno pominje napeta situacija oko Brčkog, te se „podržavaju napori UNPROFOR i Saveta bezbednosti za sprečavanje ofanzivnih akcija u tim oblastima“, što pojedini evropski posmatrači prevode kao podršku „svetskog trijumvirata“ inicijativi da se i Brčko proglasi za tzv. zaštićenu ZOnu.
Ostali elementi ženevskog dogovora Evropljana, Amerikanaca i Rusa, trebalo bi da stvore uslove za realizaciju ovako usaglašene formule budućeg rešenja za Bosnu: četvoromesečni prekid neprijateljstava, razdvajanje snaga i povlačenje teškog naoružanja, raspoređivanje snaga UN duž linija konfrontacije, te obnavljanje pregovora — pod pokroviteljstvom tzv. kontakt grupe — a u roku od dve sedniсе. vo rešenje u Bosni i Hercegovini. I pored svih razlika u istorijskim iskustvima, „regionalnoj pripadnosti i bilateralnih odnosa prema zaraćenim stranama, ovo je zajednički pokušaj da se dođe do opšteg rešenja OVO strašnog konflikta, rekao je Kinkel, dodajući da svi koji su učestvovali na skupu u Ženevi su, i zbog bilateralnih odnosa prema stranama u Bosni, ipak u pravoj situaciji da nađu političko rešenje. Ponavljajući u izjavi za jav-
Pregovori jedini izlaz
Moskva. — Deklaracija o Bosni, koju su potpisali ministri inostranih poslova HRusije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i „evropske trojke“ „čine nesrećnim onc koji žele da se rat u Bosni produži“.
Takva ocena koju je u Ženevi izrekao ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev
_ preneta je,u Moškvi i.nažnpčena
kao zvanični stav Rusije povodom dokumenta usvojenog u Ženevi.
Zvanični izvori u Moskvi najznačajnijom ocenjuju konstataciju u deklaraciji da se izlaz iz konflikta u Bosni može tražiti samo putem pregovora. Kao drugi značajan element ističe sc činjenica da se u deklaraciji „učvršćuje ideja“ 0 podeli Bosne.i
Iz ženevskog saopštenja i pratećih izjava, izostavljen je, jedino, jedan mali „detalj“: kako će evro-američko-ruski „trio“, pošto je uspostavio „zajednički front“ i progovorio „jednim glasom“, navesti sukobljene strane da postupe po njihovim ženevskim nalozima? Ne samo Kristofer, već i ostali učesnici ženevskog sastanka su u petak isticali da ne dolazi u obzir da sukobljenim stranama „nameću“ rešenje. Umesto toga, najavljivali su, oni će dogovorene elemente rešenja
„snažno preporučiti“ zaintereso-.
vanim stranama. Sudeći po prvim reakcijama, međutim, pomenute strane nisu ni najmanje impresionirane ženevskim „preporukama“: glatko su ih odbile, u celosti ili u pojedinostima.
Ostaje, naravno, tek da se vidi s kakvim će argumentima ženevski „trio“ narednih dana osnažiti svoje „preporuke“ i koliko će daleko neki od njegovih članova biti spremni da idu u „prijateljskom ubeđivanju“ svojih stvarnih ili nabeđenih „štićenika“ (Amerikanci — Muslimana, Rusi Srba, Nemci Hrvata...).
Evropski uvodničari i analitičari su, s tim u vezi, prilično skeptični. Po njima, osnovna slabost učesnika ženevskog sastanka, kako „realista“ tako i „moralista“, je u nespremnosti da nametnu rešenje sukobljenim stranama, koje se očito drugačije ne mogu „privesti razumu“. Jer, primećuju „Srbi su upoznali granice pretnji vazdušnim udarima...“, dok su Muslimani „osetili neubedljivost američkih poziva da polože oružje...“, i ni jedni ni drugi neće optirati za prekid rata, sve dok ne osete da je tzv. međunarodna zajednica zaista spremna da im nametne mir.
Budući da se u saopštenju „svetskog trijumvirata“ takva spremnost ni ne nazire, evropska štampa je ovog vikenda, prosula silne kofe hladne vode na oduševljenje svojih političara zbog navodnog ženevskog „trijumfa evropskog realizma“, otpisujući ishod ministarskog sastanka kao.... još jedno tužno diplomatsko gestikuliranje“.
nost da su se učesnici Ženevske konferencije složili da se „mora održati režim sankcija protiv Sr-
bije“, Kinkel je rekao da tek posle ostvarivanja svih obaveza iz
ženevskog dogovora — „naročito povlačenje srpskih trupa na dogovorene linije“ — može doći
„u obzir postepeno suspendova-
nje sankcija. One se, međutim, kaže žatim Kinkcel, mogu ponovo uvesti posle svakog prekršaja, i to bez nove rezolucije saveta bezbednosti UN.
Hercegovine, tako što će 51 odsto teritorije pripasti muslimansko-hrvatskoj federaciji, a 49 odsto Srbima. I treća, takođe značajna komponenta deklaracije je, po oceni ruskih političkih krugova, da se sankcije prema Jugoslaviji mogu postepeno ukidati samo ako počne sprovođe-
· rije u život'sporazuma o miru:
=