Борба, 03. 06. 1994., стр. 17

Пи а Sa i == 1

19994. = | | ~

/ODM NAJAVLJENIH PROMENA U SRPSKOJ VLADI

e (ји

Tise konstrukcije teqo rekonstrul

wa rekonstrukcija vlade u ovom trenutku nije potrebna — tvrde u SPS, doh Žarko Jokanović 12 ' ве детовтацје 1 dalje ostaje kod prognoza da се i savezna i republička blada pretrpeti promene.

a Mi su neki predstavnici opozicije tražili kontakt s

„shda... ne isključujem tu mogućnost... ali-

)a3)rzo, jer najpre treba da sazri i razreši sar OKO odnosa snaga i raspodele vlasti rsseznom parlamentu, pa onda ako neki iscozicije prihvate da „nadoknade“ SPS ıibodnosno tri nedostajuća glasa u Savezquzupštini, mogli bi eventualno dobiti za 1 Jt, kao protivuslugu — mesto za svoju uxu u rekonstruisanoj srpskoj Vladi. nijitim, nama rekonstrukcija srpske Vlarigrarno, u ovom trenutku, nije ni potrebHHti ima krupnih razloga za ministariq promenama jer je ova Vlada veoma sma i dobro radi“. 5| o je juče, ne želeći da to bude zvanična si „jedan od funkcionera SPS komentariR sre aktuelnije priče i, kako je sam rekao, siifiranje i zahteve opozicije” za rekonn{iziju republičke Vlade. „Mnogi su se veхооокајан 510 nisu, kad im je za to vreme Јаше! u Vladu jer takva participacija u [in nije nebitna stvar. Sad mnogi žele is= li grešku“, tvrdi naš sagovornik.

uzsu se prepeznali _ isxzaista, neke opozicione partije „insistisEda uđu u Vladu ako rekonstrukcije budsweba najpre reći da su rekonstrukciju 10 prvi „najavili“ poslanici Nove demoku u republičkom parlamentu, koji su, | o:o je poznato, ušli u Marjanovićev kavw već kod samog konstituisanja. Novosukrata Žarko Jokanović o tome kaže: b ı demokratija nikome nije nudila reMJurTukciju Vlade, već je samo istakla da зшпе opozicione stranke sada патега: sla uđu u Vladu. Međutim, neke stran5252 ргерогпаје џ (оте 1 геароуаје КгајтизигоНспо, #0 је зато ротовјо да зе ит fi pozadina političke scene na kojoj poje „stranački lideri javno glume tvrdu "jieciju, a pri tom tajno pregovaraju sa u učešću u Vladi“. ivoović tvrdi da su neki opoziconari ovih iiražili kontakt sa predsednikom Nove тиоојктанје želeći da im pomogne u namerbuđu u Vladu, da bi, kada javnost sazna 5njajne“ susrete, govorili kako inicijativa )aszgovor nije bila njihova. Jokanović b sa da neki upućuju besmislene primed-

be da je Nova demokratija mala stranka zaboravljajući da su u prethodnom skupštinskom sazivu imali tačno onoliko poslaničkih mandata koliko sada ima Nova demokratija. Ipak, tada sebe nisu smatrali malom strankom, kaže Jokanović aludirajući verovatno na nedavnu izjavu Zorana Đinđića (DS) da rekonstrukciju Vlade najavljuje mala stranka koja „u Vladi gostuje“. Jokanović i dalje ostaje kod prognoze da će rekonstrukcije Savezne, a potom i Republičke vlade biti. Iznoseći stav Demokratske stranke Srbije oko predstojeće rekonstrukcije srpske Vlade, Vojislav Koštunica je prekjuče rekao da

opozicijom u leđa: Mikela Šainović, тапдата о Мас! Srbije,

je taj stav ostao nepromenjen, odnosno, isti, kao što je bio kod njene konstrukcije, te da DSS nije stranka koja bi bila spremna da pod ovakvim uslovima sarađuje sa Socijalističkom partijom, dok lider DS Zoran Đinđić

izjavljuje da nisu vođeni nikakvi pregovori

oko rekonstrukcije.

Мподо Иегзепаја #

Sudeći prema izjavi predsednika Izvršnog odbora SPO Milana Komnenića, ova stranka smatra daje neophodna rekonstrukcija srpske Vlade jer kabinet premijera Mirka Marjanovića neće biti dugog veka, i pored činjenice da зе Vlada-„ne trese“. Na pitanje

Novom demohratijom da im olakša ulazah u vla-

da li bi SPO ušao u rekonstruisanu Vladu, Komnenić je odgovorio da o tome odlučuje Glavni odbor SPO, te da sa strankom niko nije imao ni tajne ni javne konsultacije. Nije bez značaja, kada je o rekonstrukciji Vlade reč, ni izjava — na koju Jokanović posebno ukazuje — Vuka Draškovića nedavno u Kragujevcu: „Mi tražimo deobu vlasti, deobu odgovornosti“. Mogao se ovih dana čuti i politički trač po kome je Danica Drašković „odvela” muža na more da ne bi sa SPS dogovarao „popunu Vlade“, jer je ona izričito protiv toga.

Dakle, mnogo je špekulacija i kombinacija o tome pod kakvim bi sve uslovima opozicija

гко Marjanović | Dragan Tomić posle primopredaje

mogla ući u Vladu. Nagađanja ko bi imenom i prezimenom ušao u rekonstruisani republički kabinet zasad su samo nagađanja i u

· personalnom smislu ona nisu ni važna, ali

je, po svemu sudeći, veliki broj interesenata u opozicionim krugovima i nije, verovatno, bez osnova razmišljanje SPS-ovaca sa početka teksta da bi sad mnogi hteli da isprave grešku...

Nezvanično se saznaje da bi se o interesu opozicije da uđe u Vladu moglo riešto više znati kada se ponovo sastanu lideri četiri najjače opozicione stranke.

S. Pokrajac-Stamatović

U POZADINI „VRAĆENOG“ ZAKONA O PREKIDU TRUDNOĆE

Bolana Pemnevulć

Jedan od retkih, usvojenih zakona na koje predsednik Srbije Slobodan Milošević nije hteo da stavi potpis — zakon o abortusima koji je vraćen Skupštini Srbije, pokušao je da zakamuflira jednu bitnu činjenicu. Predlogom da se rutinski zahvati rade i ambulantno, bez obzira što lekari dobro znaju da je i za takve operacije potrebno prisustvo anesteziologa, transfuziologa, htela su prećutno da se zatvore vrata privatnim ginekološkim ordinacijama. Prećutno jer taj deo zadire u „prostore“ koje upravo predlagači i donosioci vraćenog zakona nisu regulisali, a trebalo je. Lekarske komore, na primer.

vreme, sve češćc u privatnim ordinacijama, za 350 do 400 nemačkih maraka, na zahtev roditelja, neželjeno žensko dete odstranjuje i čeka, drugi „pravi“ pogodak — sin. Ovde je, — ipak Balkan. Tako bi predložene ambulante, čak i sa nepotpunim lekarskim timom trebalo da postanu „akteri“ ne samo abortusa, Već važari činilac prirodne ravnoteže koja, kako znamo, bazira na ravnopravnom odnosu polova (50:50). TI uvođenje lekarskih komisija koje Đi davale saglasnost za abortus, kako je predloženo, a što zapravo zadire u domen ljudskih prava — trebalo je da „pokriju“ ovakvu praksu. Njima svakako pol deteta ne bi mogao biti medicinska indikacija za prekid trudnoće ali je svakako moguće da indikacije ne bi ni bilo.

mogu rešavati pogotovo ne donošenjermi potonjih bez prethodnog zakona koji bi regulisao odnose u struci, pravilo ponašanje lekara, štitio bolesnika. Zakon o komoramia međutim, podrazumeva prenošenje vlasti države na medicinsku struku, što joj očigledno ne odgovara, pa se uprkos već postojećem predlogu zakona o komorama nekoliko godina — čeka na njega. =

vraćen. Jer bismo u protivnom morali da rađamo kada nam to komisije nalože, a ovako nam do daljeg, ostaje da sami odlučujemo, štaviše i o polu deteta.

)OIDOM IZJAVE DR ZORANA ĐINĐIĆA 0 PREUREĐENjU FEDERACIJE: KAKVA JE „PRAVNA BUDUĆNOST" SRJ

'ednaki i „jedndkiji

i „i ideju o federalnom uređenju treba napustiti i uvesti regionalnu državu, smatra dr Miodrag Jovičić e Perspektiva je, po mišlje-

2, Mr Steve Lilića, u zajednici zbanoj „Srbija i Crna Gora“

yo5čovek sa izuzetnim političkim instinos gospodin Đinđić sigurno već formira :1q pragmatsku političku platformu. To sb da je na pomolu tzv. Avalski ustav, »I a kom treba likvidirati Crnu Goru kao nlalnu jedinicu. Doduše, formalno, takav sn ne bi imala ni Srbija kako bi se vlast qimmtrisala na jednom mestu“. олако, između ostalog, dr Stevan Lilić, 108or ustavnog i upravnog prava, na beoxgskom Pravnom fakultetu, komentariše ummu izjavu dr Zorana Đinđića, o tome Drv.vidi budućnost Jugoslavije. A njena iplsEktiva je, smatra predsednik Demokја stranke, „u većem centralizmu uz smimalan uticaj onog dela koji maksimal'парипоз toj državi, a to je Srbija“. „5|lje, „prvi demokrata” se zalaže za „iz5innnje konfederalnih ·elemenata i stvarasntsne piramide odlučivanja“. A na njenjnbidnosno na čelo savezne države, Đinđić 351i0Oređuje“ Slobodana Miloševića Као nbsednika, a Momira Bulatovića kao pre.B. амћус O „jednakijim“ republikama kao i o · [000j formi neke buduće Jugoslavije po

abidr Đinđića izazvale su velike odjeke

J4tai 9r2 TOVA

7

+.

mahom u političkoj sferi. Mada kreiran, pre svega, rukom političara, „Žabljački ustav“ morao bi se, pre svega oslanjati na pravo. Šta o njemu, kao i o mogućem preobražaju federalne SRJ u državui „drugačijeg kvaliteta“, misle eksperti ustavnog prava?

— Što se izjave gospodina Đinđića tiče, kaže dr Lilić — bila je očekivana za sve koji prate politička i pravna pitanja u sadašnjoj žabljačkoj federaciji. U vezi sa političkom dimenzijom, upućujem na saopštenje Građanskog saveza Srbije. Sa pravne i ustavne tačke gledišta, stvari su mnogo kompleksnije. U tom smislu, ističe se sofisticirana reakcija gospodina Novaka Kilibardea da „Đinđićeva izjava ne emituje dublju državničku ideju“. |

Dr Lilić smatra da su uzroci ove situacije, šanse svojevremeno propuštene u Hagu, da se bivša Jugoslavija dokomponuje na miran i prihvatljiv način u okviru redovrie međunarodno-pravne procedure. U stvari, veli ·on, nekadašnja federacija formalno i pravno osbi se rastavila na sastavne delove, tj. postojeće republike koje bi se kasnije opredelile za oblik uspostavljanja međusobnih odnosa (federacijae, konfederacijae, asocijacijae,

+) 2 iii IPA tet ка

вео а

regionalizacija). Tada ne bi bilo problema između Srbije i Crne Gore. ' :

Ovako, „Žabljačkim ustavom“ stvorena je „neprincipijelna koalicija“ federacije i konfederacije gde, po nekim pitanjima, preovlađuju federalni elementi, a u drugim konfederalni, zaključuje naš sagovornik.

Po mišljenju akademika dr Miodraga Jovičića, SRJ jeJE „očigledno privremena državna tvorevina“ i „po teritorijalnom prostiranju“ i po „kvalifikovanju kao federalno uređena država”. A za ovu potonju, uveren je dr Jovičić, nema nijednog razloga. Srbi i Crnogorci su, kaže on, „dve grane srpskog naroda“, dakle, ne rešava se tzv. nacionalno pitanje.

'Ovome se, po našem sagovorniku, pridružuje i činjenica da su „dve federalne jedinice veoma različite u pogledu veličine i snage“, pa je takvu „faktičku nejednakost nemoguće saveznim ustavom pretočiti u formalnu ravnopravhost koja je premisa svakog federalnog uređenja“.

Na nedavnom savetovanju u Institutu društvenih nauka dr Jovičić je obrazlagao i stav da je Crna Gora u povlašćenom položaju, posredno i neposredno. Najpre, konfede-

ЊЕ аи А

\bortus

Reč je o činjenici naime, da se u poslednje

Tako površno, prikriveno, stvari se ne

Na sreću zaista, da je zakon o abortusima

ralnim elementima ugrađenim u federalno uređenje, priznavanjem međunarodnopravnog subjektiviteta, sastavom Veća građana, odredbom da predsednik Republike i predsednik Vlade ne mogu biti iz iste republike itd... Šta, dakle, predlaže, dr Jovičić?

— Smatram da se u današnjim okolnosti-" ma kao najbolje rešenje teritorijalne organ1zacije nameće uvođenje regionalne države u kojoj bi bile izbrisane granice ne samo između Srbije i-Crne Gore, nego i između dve autonomne pokrajine i centralnog dela Srbije. Svaku ideju o federalnom uređenju treba napustiti i prihvatiti ovaj koncept. 5

Dr Lilić, međutim, budućnost dve republike vidi drugačije: a

— Veoma je indikativno zašto se Srbija toliko zalaže za ideju jugoslovenstva kada ona nije potekla iz Srbije. Prirodnije je bilo da se poštuje nacionalni interes Srbije na taj način što bi bila međunarodno priznata kao samostalna država. Isto važi i za Crnu Goru. A nova država na osnovu eventualnog sporazuma bila bi zajednica koja bi se mogla zvati „Srbija i Crna Gora“. in) og o: 2 ) i Bojang OPRIJAN-ILĆ