Борба, 17. 08. 1994., стр. 8

и ЗУЈЕВА SREDA 17. AVGUST 1994.

Legitimni izlaz iz sadašnje situacije može biti jedino ponovno uvaspostavljanje jedinstpenog ekonomshog, kulturnog i praoncg prostora u opom regionu

ELA „Movosti“ зресјајпо 20 „Вогђо“

Današnji položaji Rusž u zein-

ђатла Zajednice nezavisnih država može postati najverovatnijim uzorkom lckalnih građanskih ratova. Naime, sa reči i apela u nizu tih novih država prešio se na dola. Ma primer, u Letoniji i Estoniji pod izgovorom zaštite „Starosedelaćkog stanovništva" pristupilo se uvođenju ograničenje prava „nestarcsedelačkog stanovništva“. Pre svega kroz зекоподаучуо o državiznSitVu. Podsetimo da je oko 40 odsto stanovništva Letonije ; Estonije ruskojezično stanovništvc, da ie procenat tog stanovništva u Litvaniji 10 odsto da se ukupan broj ruskojezičkog stanovnistva u pribaltičkin zemijama približava cifri od 2,5 miliona. Pa i pored toga što su tako mnogobrojni, Rusi = cim zemljama sada su nacionalna manjins.

PO novim zakonima o državljanstvu, ni u Letoniji, ni u Estoniji, rusko iezičko sfanOVništvo rničće biti uopšte zgstupijeno u organima državr:e vlasti.

Dolazi i do nagle redukcije televizijskih i radio emisija iz Rusije.

Zakonodavstvo programira i lišavanje većih ruskih opština u Baltiku prava ria visoko obrazovanje na maternjem ј=71ku. Oipočela je i iednostrana redukcija mireže ruskog srednjeg obrazovanja.

Pritisci i diskrimimuceties Jedan od pravaca pojačanog pritiska na ruskojezičko stanovništvo Donbasa na Ukrajini — koje čini od 50 do 75 odsto u različitim regionima jeste atak na rusku kulturu i jezik. Pri tom se taj pojačani pritisak i nekažnjavanje ZDbOg istog tretiraju kao državna politika Ikrajine u regionu sa specifičnom istorijom, Kkulturom i realnim postojanjem dvojezičnosti. С

U svim školskim institucijama naglo se i neosnovano redukitje broj časova zuskog jezika i književnosti, dok se na nespecijalizovanim fakultetima ili odsecima niegovo izučavanje i uopšte iskijučuje.

Nacionalna inteligencija, koja aktivno utiče na samosvest r:aroda, upravo je u Rusima videја najsuštastvenije prepreke na putu suvereniteta svojih republika i pojavi nacionalističkih ambicija.

Indikativan je u tom pogleЈЕ položaj Rusa u Kazahstanu. Uvođenje iskriminacionog zakona u republici o „a izazvalo je ogroman talas nezadovoljstva među većim delom stanovništva. Rusi i ruskojezično stanovništvo, lišeni mogućnosti za izučavanje kazaškog jezika u pređašnjim godinama nemaju mogućnosti da aktivno učestvuju u različitim sferama života društva proizvodnji, obrazovanju, nauci, upravljanju, uslužnoj sferi itd. Sadašnji sistem školovanja, odnosno, izučavanja jezika, ne odgovara zahtevima koje nameće život. Zakonom nije zaBoyoljno ni 40 odsto Kaza-

a.

Atacima nacionatističke mafije podvrgnuta su preduzea u procvatu. Розје nekoliko napada na najbolji u republici sovhoz „Pravda“, tamo više niie ostalo ni Russ, ni Nemca. Хагаккенз ап stučaj desio se kada je zbcg eksplozije u Ust-Катепорогекот zavodu nuklearr:og goriva nastradaio i20 hiljada ljudi. Sednica Vrhovnog sovjeta Kazahstana — imajući u vidu „separatizam” Ustkamenogoraca, koji su zahtevali dvojezičnost odbila je da proglasi oblast zonom ексјозке katasirože.

Rezul:ati neravnopravnosti su očiti: od 300 poslanika ka-

zahstansiog parlamenta, više.

od 200 su Kazasi, od 30 бјапоva preds::dričkog saveta — 23, mada Kazasi žine znatr:o manje oi polovine stanovništva Kagar:sta na.

Savetnik predsednika Kazahstana, akademik Sartnjev 1зјам јије: _2атеја лагано ава treba da pripada Kazasima“, zaboravljajući pri tom da u odlukama savezr:0g rukovoOstva 20-iih godina o stvaranju Republike Kazahstan, jasno rečeno đa se Kazahstanu daje na korišćenje čitav niz ruskih oblasti. Mnoštvo je i pokušaja da se povredi poamćenje ruskog naroda: sa geografskih mapa iščezavaju od iskona ruski nazi-

vi, spaljen je hram na stanici ~

Koteljnikovskoj, varvarski je porušen spomenik velikom Jermaku, u Guzrjevskoj i drugim „oblastima Kazahstana planski se uništavaju svi ruski nazivi, a sam Gurjev je Dpreimenovan u Atirau.

Znatan deo rusxog stanovništva Živi na teritoriji bivšin saveznih republika. Nije i pitanju prvo pckolenje, pa je (0 stanovništvo s pHno Osnova smatra:o te republike svojom domovinom. Na primer, viša od polovine Rusa i Pribaltiku ovde je i rođeno. U Letcniji otprilike dve trećine su žitelji koji su tu rođeni ili su došli u ovu republiku u dečijem 1Zrastu. ·

Ovde su :ođena njihova deca i unuci.

Strah za najblaže, nes:gurnost u su ašnjicu, priznorava– ju Ruse da aapuš:sju ne samo baltičke semije. ij Moldaviji se, na primer, na najzrub:ji način krši Deklaracija 6 praviina čoveka, otvoreno se diskirniniše ruskojszičko stanovništvo. Ogromne mase ljudi u ti:n regionima snatraju se prepuštenim volji sudbine, a Kusija nije u stanju da zaštiti njihov= interese.

Legitimiii izlaz iz situacije, O koieg god aspekta hoćete, плоде БИ јеси... ПОпОУПО о postavljanje jedinstvenu» _nomskog, kulturnog i pravnog prostora; bezuslovno ukidanje trgovinsxih barijera, uspostavljanje povlastica za učesnike novog ekonomskog i odbramDbanog szveza, prihvatanje jedinstvenog državljanstva.

U devetoj godini „perestrojke“ i po protoku tri godine „demokratizacije“, Rusija nema jasnu spoljnopolitičku koncepciju. Nisu definisani nacionalni prioriteti Rusije, niti koncepcija nove integracio-

пе зггадпја па prostorima b:všog SSSR. Џргато 12 02 razloga nema ni pozitivnih сегштаta u radu ZND.

Macionalni prior::eti Rusije treba da budu upravo interesi naroda Ruske Federacije i najvećeg — ruskos naroda, «ој је stolećima predstavljao jezgro Rusije i koji :e već dokazao svoju konsolidirzjuću ери.

Đemogogija д пролот воће то

Prema tome, svi diplomaiski, spcijnopolitički i spojnoekonomski napori ireba:o bi da Dudu usmereni u prvom redu na savez Rusije upravo sa onim bivšim saveznim replblikama u kojima je visok udeo ruskog i ruskojezičkog stanovništva a to si pre svega Ukrajina, Kazahstan, Belorusija, stonija, Letoniian, Uzbekistan, Kirgistan i Moldavi:a. U nacionalnom je interesu Зизђе, леzavisno od veličins miske dijaspore, da i dalje jača savez sa republikama Srednje Azije koje su dokazale svoju privrženost ideji jedinstva u najkritičnijim danima za Rusiju.

Stvara se utisak da od sveukupnog kompleksa problersa, u cilju rešavanja kojih je tcebalo i da funkcioniše Zajednica Nezavisnih Eržava, danas jedino „štimaju“ dva pravca: obezbeđenje novih neravisrnih država ruskim sirovinama i gorivom, i učešće ruske vojske pod zastavom ZMD u konfliktima na teritoriji bivšeg. SSSR.

Pitanja prioriteta važnosti za mirni period razvoja — regulisanje prava srađana praktično se ne nalaze na dnevnom redu. Danas še ZND, svakako, potreban organ koji je u stanju da usagtasi numanitarna pitanja, da skine presu državnin granica sa kolektivnih i :ičanih prava srađana bilo ko;e nacionsinosti.

Kolektivni organ ZNED тоgao bi :la koordinira ı proces ie:ormi, da aložno reanimiza privredni rnehanizam ukoliki se u raznim delcvizmna ZND деди оуаросвгаје 5иргогале хопсерсјје ргејазка ла табли DrivrediL.

Ma Koliko to bilo fužno konstatovati, ali dve godine kasnije u koncepciji ZNĐDĐ i dalis preovladava dezintesracionr.i žaktor. Razicg za [0 је сд5иstvo koncepcije udruživan:3, oOrlsustvo stožera oko kojes bi se savijala ona realna, a ne nominalna „zajednica“. I rusko, i evropsko iskustvo pokazu;j= da realna i dinamična osnova za vaspostavljanje jedinstvenog numanitarnog, ekonomskog i odbrambenog prostora može postati interes otrgnuiutih od svog jezgra nacionalnih manjina i među njima najveće ruske. Tek kada se odreknu demagogije o ruskom šoviniz77 isto kao i od drugih \etike-

Тила, —_ сар с ка, ргерђета. 11 Рог чије

vreme naciji, koja je тела __ okupi narode jednc šestine zemiljine kugle, tek tada će se ı pojaviti koncepcija, koja je u stanju da prebaci ZNĐ na kolosek konstruktivne saradnje. (Ovaj tekst Ruske informativne agencije „Novosti“ rađen je po materijalima izveštaja RAU-korporacije pod nazivom „Nacionalna bezbednost Rusiје и 1994.“) ;

„Pofpvumo #:

роуга 0 4 хетиј

Маг; u Viadivosfoke, po

SOLČENJICIN KPiTIKUJE STANJE U ŠKOLSTVU, PROSVETI,

DBRAZDOVANJU „921 зре пета 5р

Moskva, {Tanjus). — Poznati ruski pisac i nobelovac AleksanФаг ЗоШепнап veoma je oštro

kritikovso sadašnje stanje u po-

jedinim obiastima, kao Sto 5u škoc!sivo, prosveta, obrazovanje, ocenjujući ga kao katastrofalno. Ј jednoj televizijskoj e:nisiji kasno preksinoć Solženjicin je дало да „Бег зраза тогаја пеće biti ni spasa Rusije“.

Po mišljenju poznatog pisca = кон се pre tri meseca vražio u Rusiju posle dvadesetogodđišnjcg izgrarstva — školske zgrade su u jadnom stanju, ne popravljaju se, u seoskim skolama deca zim: sede u čicnicama obučeni u kapute i valjenke, jer se ne greje. Nastavnici dobijaju platu od koje ne mogu da prežive, ne postoje školski programi, učionice su prenatrpane, organizovanog

dečjeg školskog odmora više nema pa đaci leto provode na ulici „gde mogu da se nauče jedino kriminslu“,

Rusije”

Solženjicin smatra da je ponašanje učenika u školama „katastrofalno, Dravi prostekin=". Predavači se ne poštuju, dobri učenici ne mogu dalje da ге зкоluju jer nemaju novca i „stotine biljada daka svake godine uvećava armiju nezaposlenžh“.

Veoma kritički poznati pisac је govorio o opštem morzlu, feleviziiskom programu, situaciji u nauci i kult:ri. Po piegovim rečima, na televiziji „carju filтом Užasa : jeftini detektivski filmovi“ vodi ze „propagarnd= !ake zarade i razvrata“. Propagira зе како тад тије ројтеђал : како se „isplati biti podlac i vara:2a”. „Potpuno su iskriviieni ides!i“, ocenio je Solženjicin i rekso kako sada ruske devojke „miašiaju

da postanu filmske zvezde ili.

prostit:itke”.

Mora se voditi računa O ргvredi, ali „bez spasa morala пеćemo uspeti da spasimo ni Dzrivredu“ zaključio je Solžen;jicin,

e • < Porest spoljnih dugova mesvrstenih хета а: Ožakarta — Dugovi zemaija u razvoju su u porastu i stoga ;e pctrehno sveobuhvaino i trajno rešenje dužničkog problema ић гетаВва izjavio ie indonežanski predsednik Suharto otvarajući konferenciju nosvrstan:h zemalja 5 dugovima.

Polovina 9d 311 članica pokreta, oko 60 najmanje razvijenih zemalja, dugova!a ;e 1992. godine stranim poveriocima 248 miijar:ji дојега аок ;е pet godina ranije, 1987. godine taj iznos bio niži — 224 mil:jarđe.

MXomitet stručnjaka kcje ;e predvodio Camani Korea ne|-adasrji

direkipr Konferencije 1JM za trgovinu i razvoj (UMKTAĐ), smztra da js potrebno ;ši aa otpisivanje dugova -la 5i se smanjio terr:t najviše ugroženih žemaija. . U Buqerskej mese nesieje luksuz: Sofija (ranjus) Ј Зирагекој тезо розтаје — luksuz. Juče je u Vidir.u sveže svinjsko тезо созкпрејо za oko 20 odsto, a u Montani se sada ха кПоргат plaća 175 leva umesio do pre dva dana 195 leva. IU Gabrovu meso je pcskpe:o za 70 odsto, a klanica je saopštila da še od sada, umesto 29 tona dnevno, prerađivati samo četiri tone. Minimalne plate u Bugarskoj 3u nešto više od 1.800 leva.

Vladina odluka da poskupi gorivo do Кгаја аувизћа — ргеша осепагаа stručnjaka — može da utiče na dalji rast cena mesa, ali i svih drugih proizvoda u poljoprivredi. Od danas 9exnzin je skuplji od 2,2 do 3 leva za :itar. – Е Х Brienski zaiveri a privoafmim гоката: голдоп, (Tanjug) — U naredne dve godine, 12 britanskih zatvora, u kojima je najteža situacija, postaće privatno vlasništvo — objavljeno je u Londonu.

Vlada je dosad privatizova!a četiri zatvora i prema tim iskustvima — ocenjuje „Indipendent“ — ima nameru da u buducnosti potpuno privatizuje objekte za izdržavanje kazni. Privatna uprava je, naime, pokazala da je zatvorski standard bolji i da je bolja organizacija službenika i čuvara.

Socijalne radnike, međutim, posebno zabrinjava mogućnost privatizacije dečjih zatvora, gde razne kazne izdržavaju delikventi izCO 12 i 15 godina starosti.

sapo _ due nuklearke u Mimi: PeOdobrena Ида — __-- Зае поуе nuklearne cen-

king — Kineska vlada je odobrila izgradnju u+- _ -34nao Hong trale u provinciji Guangdong, uprkos protivljenju Suscux=-, _ Konga. Centrala u Liangaou nalazi se osam kilometara od nuklearke Daja bej, a druga je pored reke Jangđijang. Centrala Ljangao će imati četiri generatora jačine milion kilovata

a Jangđijang će imati šest takvih generatora. Nove nuklearke bi trebalo da budu puštene u rad 2002. odnosno 2005. godine.

„Nuklearka Daja bej je uprkos protestima iz Hong Konga počela

ove godine sa redovnim, radom nakon sedam godina gra пје. ·