Борба, 17. 08. 1994., стр. 9

ж знала a.

BORBA SREDA 17. AVGUST 1994.

AMERIČKI KONGRES | BELA KUĆA: STARE KONFRONTACIJE POVODOM NOVIH ZAKONA

intonova bitka za o

Prošlonedeljno glasanje u Predstavničkom domu pokazalo da se predsednih SAD suočio sa dosad najozbiljnijom hrizom u sDom mandatu

Slobodan Pavlović dopisnik „Borbe“ iz Vašingtona

Skip Raderford, jedan od savetnika u Beloj kući, kaže da u četvrtak zamalo nije sleteo s puta, kad je u kolima čuo radio-vest da je Predstavnički dom američkog Kongresa odbio predlog zakona o suzbijanju kriminala. Tog prošlog četvrtka — i iz istog razloga — s puta zamalo nije sletela i administracija 42. američkog predsednika. Klinton je održao kontrolu nad volanom, ali je pitanje kuda će kola dalje nastaviti. U željenom pravcu — ili u jarak pored puta? „Nalazimo se na prekretnici“ — oglasio se tim povodom, pred

· vikend, ministar za rad Robert Rajc. „Sve će se znati u sledećih

nekoliko nedelja“.

Rajc je javno rekao ono što je očigledno celoj Americi — Bil Klinton se suočio sa najozbiljnijom krizom svog predsednikovanja. Prošlonedeljno glasanje u Predstavničkom domu bilo je mnogo više od proceduralnog izjašnjavanja o otvaranju rasprave o novom zakonu koji, inače, smatraju neophodnim i vladaju-

_ći demokrati i opozicioni repub-

likanci (55 kongresmena iz tabora ovih prvih prebeglo je na drugu stranu i glasalo protiv predloženog dokumenta). Bio je to jedan od najtežih udaraca predsedniku SAD i njegovoj sposobnosti da vodi zemlju.

0 zdravsivu kasnije

Nijedna nevolja, kao što je poznato, ne ide sama, što se vrlo brzo potvrdilo i u ovom vašingtonskom slučaju. Sutradan posle pomenutog nokdauna na Kapitol hilu, u Beloj kući su došli

do računice da ni za kapitalni.

zakon o reformi zdravstvene Zaštite — koji je uveliko najavljivan kao glavni prioritet i najviši cilj tekućeg Klintonovog mandata — verovatno sad neće moći da se obezbedi neophodna veći-

IZJAVE ZA DANAS

na ni u jednom od dva kongresna doma.

Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti (takozvani „Mičelov zakon“ — nazvan po vodećem demokratskom senatoru, čiju je kompromisnu varijantu prihvatila administracija, kad je postalo jasno da nema nikakvu šansu za prolaz predlog iza kojeg su stali Bil i Hilari Klinton) — O5Stavljen je zato za kasnije — da sačeka neko povoljnije kapitolsko vreme.

A, dotle će se nastaviti borba za vraćanje iz mrtvih zakona o borbi protiv kriminala — uz iščekivanje da se vidi kakvim će još sve teškim posledicama rezultirati mučna „afera Vajtvoter“. Kako po predsednika i njegovu administraciju, tako i po zaplašene demokrate čija će sadašnja većina u Kongresu biti početkom novembra stavljena na veliku probu prilikom izbora

_za svih 435 članova Predstavnič-

kog doma i trećinu od stotinu mesta u Senatu.

Bil Klinton došao je iz Arkanzasa sa nadimkom „Kambek Kid“, a sadašnja dominantna vašingtonska dilema glasi da li će 48-godišnji (mada prilično posedeli) predsednik uspeti da i na ovoj vetrometini održi svoj renome „dečka koji se vraća“. Unazad dve godine to mu je i te kako polazilo za rukom: tokom

predsedničke kampanje (kad ni

demokrati nisu nešto posebno u njega verovali), kao i u kasnijim bitkama kad se borio i izborio za legalizaciju statusa homoseksualaca u armiji, za restriktivni predlog novog budžeta, za uspostavljanje slobodne trgovinske zone sa Kanadom i Meksikom, za rešavanje dugogodišnjeg problema GATT...

Nema više frikova...

Težak udarac sa blokadom zakona o borbi protiv kriminala (ambicioznog projekta, teškog 36 milijardi dolara, kojim je, pored ostalog, predviđena zabrana

„U Sjedinjenim Državama se podrazumeva da je čovek nevin — sve dok ga Predsednik ne postavi na neki položaj. Predsednik Truman jednom je primetio da ako želite vernog prijatelja u Vašingtonu treba da kupite psa. Mi smo imali dva psa dok sam bio šef Generalšđtaba i često smo želeli da ih je više“.

VILIJEM KROU, novi američki ambasador u Londonu

***

„Ono što mi se ne dopada i što smatram da je za žaljenje je količina mržnje koja se ubacuje u naš politički proces. Ova lična, otrovna mržnja, koja je već neko vreme uperena protiv predsednika i, u nešto manjoj meri. Protiv mene, veoma opasna Za nas politički sistem. A oni koji je ohrabruju treba dugo i dobro da razmisle o posledica-

| ma takvog ponašanja“.

HILARI RODAM KLINTON, prva dama Amerike

HAIĆANI PREPLAVILI BAZU SAD GVANTANAMO NA KUBI

Sukob izbeglica i marinaca

Vašington, Rojter — Najmanje 65 osoba, haićanskih izbeglica i američkih marinaca ranjeno je u međusobnom obračunu koji se u subotu dogodio u pentagonskoj vojnoj gazi Gvantanamo na Kubi saopštile su vlasti u Vašinptonu. 2

U kratkom saopštenju Ministarstva odbrane SAD navodi se da je do sukoba došlo zbog „nezadovoljstva“ među haićanskim izbeglicama koje su proteklih nedelja pretrpale pomorsku bazu Gvantanamo, na samom istoku kubanskog ostrva.

Očigledno ojađeni otezanjem

Vašingtona da im odobri ulazne vize, Haićani su u subotu ma-

sovno počeli da preplivavaju za-

liv u Gvantanamu, misleći da je na drugoj obali teritorija pod kontrolom kubanskih vlasti, u nadi da će im Kastrov režim obezbediti posao. Kada je uvidela da je i sa druge strane zaliva američka baza, grupa od 120 izbeglica je zasula kamenjem marince. U međusobnom okršaju, kako se navodi, bez upotrebe vatrenog oružja, — ranjeno je najmanje 45 izbeglica i 20 marinaca. U Gvantanamu se trenutno nalazi kolonija od preko 15.000 izbeglica sa Haitija, ali im Vašington ne dozvoljava useljenje u SAD. U pokušaju да одођгоуо- |

lje Klintonovu administraciju, |

dalje slobodne prodaje više kategorija lakog naoružanja, uvođenje u službu 100.000 novih policajaca i čitava lepeza novih socijalnih i rehabilitacionih programa) mogao'bi — prema rečima Klintonovog političkog savetnika Pola Begale — da predstavlja „alarm koji će probuditi uspavanog džina”. Unazad par dana potvrdilo se da Begala dobro poznaje Svog šefa: Klinton i ne pomišlja na predaju, već je zašao među narod i na taj teren preneo bitku za svoj zakon — bitku koju je, –како зе sad ispostavilo, loše i nedovoljno pripremio u prethodnoj fazi kad se prevashodno lobiralo na Kapitol hilu, uz dovođenje na ubeđivanje u Belu kuću uticajnih i neopredeljenih kongresmena.

U Beloj kući su odmori za ovo leto (zasad) ukinuti. Od petka naovamo, Klinton i većina članova njegovog kabineta putuju iz grada u grad, drže, govore, prestrojavaju se i pripremaju za kontraofanzivu. Događaji su počeli da diktiraju i usmeravaju predsednikovu politiku i Kongres se u ovom trenutku nalazi na glavnom pravcu njihovog napada. „Nema više pravdanja; nema više trikova niti odlaganja. Nešto duboko nije u redu sa samim sistemom vlasti u Americi, akose dođe u situaciju da Kongres može da sahrani jedan ovakav zakon“ — rekao je Klinton u ponedeljak, prilikom susreta sa porodicama žrtvama nekih od poslednjih zločina koji su privukli pažnju ovdašnje javnosti, najavljujući spremnost na „određene kompromise“, ali ne i odustajanje od zakona koji se u četvrtak sudario sa crvenim svetlom kongresnog Predstvničkog doma. To ne — i po cenu rata sa Kongresom!

Konfrontacija sa zakonodavcima sa Kapitol hila predstvlja, zapravo, jednu od retkih preostalih opcija kojima predsednik može da se okrene u sadašnjoj situciji. Okrećući sa američkim narodima i narodnostima, Bil Klinton — kome domaći rejting prilično opada u poslednje vreme — pronašao je u Kongresu ne samo glavnog krivca za prepreke s kojima se suočava, već i jednog od retkih suparnika koji je od njega niže rangiran na lestvici popularnosti.

Mali problem u svemu OVOme, međutim, leži u činjenici da taj isti Kongres kontroliše Klintonova partija, tako da bi očekivani frontalni nasrtaj Bele kuće na nepodobne demokratske kongresmene i senatoe mogao

izbeglicama nije pomogao ni proglas u kome podržavaju američku vojnu intervenciju na Haiti.

A vlada Jamajke potvrdila je da će njeni vojnici — kao i još najmanje pet drugih karipskih zemalja, — učestvovati u invaziji multinacionalnih snaga na Haiti, ali da neće imati ulogu u borbenim akcijama.

— Predsednik vlade Jamajke Paterson izjavio je novinarima, posle sednice kabineta, da je ova odluka doneta u julu na samitu zemalja Karipske zajednice na Barbadosu, kao i tokom konsultacija na Jamajci i u Portoriku vojnih šefova država OVOg ге-giona. Ра ан не

Bil Klinfon

da rezultira katastrofalnim posledicama na predstojećim novembarskim izborima. A ta mogućnost — republikanske većine u jednom ili, možda, čak i uoba kongresna doma — predstavlja tako zastrašujuću perspektivu da pred hororom tih dimenzija sve ostalo odlazi u drugi plan. Pa čak i kameni temeljci Klintonovog predsednikovanja, u vidu zakona o borbi protiv kriminala i programa univerzalne zdravstvene zaštite za sve Amerikance: Odlazak u narod

Gurnut između te dve vatre, Bil Klinton — kao što je to svojevre-

meno činio Ronald Regam, sa

prilično uspeha — traži spas, podršku i svoju novu snagu u Širokim narodnim masama. U tri dana, posle prošlonedeljnog poraza na Kapitol hilu, predsednik je posetio Minesotu ı Merilend da bi „objasnio običnim Amerikancima šta im to rade politikanti u Vašingtonu“.

To je, međutim — koliko se vidi i čuje — sam početak. Predsednički avion „Er fors 1“ pretvara se u putujuću Belu kuću: Bil Klinton kreće u bitku za svoj opstanak obilazeći Ameriku, organizujući satelitske konferencije za štampu, mitinge i redovne

DEMONSTRACIJE U JUŽNOJ KOREJI

„vežfo duboko nije u red sa sistemom vlasti u Ameri“: Predsednik

RTV poruke iz Ovalne sobe. Isto će biti i sa njegovim kabinetom — više na putu, nego kod kuće.

„Odlazak u narod“ predstavljao je svojevremeno dobitnu kombinaciju za Ronalda Regana, ali se mora imati u vidu da je „veliki komunikator“ u to vreme veoma' dobro stajao kod tog istog naroda kome se direktno obraćao za podršku. Sa Klintonom, međutim, to sad nije slučaj: rejting mu se (uprkos evidentnom zamahu nacionalne ekonomije) sveo na nekih 40 odsto, a i Amerikanci su danas, u principu, skeptičniji prema Vašingtonu i svom predsedniku nego što su ikad bili u bližoj i daljoj prošlosti.

Sve kad se sabere, Bil Klinton, praktično, nema drugog izbora već da se drži puta kojim je krenuo. Odnosno, pošto se uverio da predstvlja predsednika kome Amerika ne veruje baš previše, a koga se još manje plaši — preostaje mu jedino da krene u ubeđivanje najširih glasačkih masa da je za njih „ono pravo“ to što im on nudi u borbi protiv kriminala i selektivne zdravstvene zaštite. Računica je jasna: ako ubedi narod — ubeđeni će biti i narodni predstavnici u Senatu i Predstavničkom domu.

Uhapšeno 1.200 studenata

Seul. — Južnokorejske vlasti su uhapsile više od 1.200 studenata, učesnika demonstracija tokom proteklog vikenda u Seulu, u kojima je povređeno oko 200 lica — javljaju agencije.

Do masovnog hapšenja došlo je posle — od strane vlade zabranjenih demonstracija na kojima su studenti zahtevali ujedinjenje sa Severnom Korejom i odlazak iz zemlje 35.000 američkih vojnika.

Prema južnokorejskim izvorima, policija je ukupno uhapsila 1.244 studenta. U samom glavnom gradu uhapšeno je 135 studenata. Ostali su uhapšeni Širom zemlje, prilikom povratka kućama sa Nacionalnog univer-

_ ziteta u Seulu, gde se u ponede-

ljak okupilo oko 10.000 studena-

\ta na obeležavanju 49. godišnjice oslobađanja Koreje od japanske okupacije.

Predstavnik južnokorejskog predsednika Čo Don Šik izjavio je da će se vlada obračunati sa onim studentima koji su bili umešani u nasilje tokom vikenda. U utorak ujutro grupa studenata je, u znak protesta zbog hapšenja više od 1200 njihovih kolega „molotovljevim koktelima“ i kamenjem napala jednu policijsku stanicu u gradu Kvangdžu, na jugozapadu zemlje. Prema saopštenju policije, u ovom napadu nije bilo povređeпа а а ио