Борба, 15. 10. 1994., стр. 14

Već viđeno: Borba protiv šunda ranih sedamdesetih

Jedno podsećanje na Kongres kulturne akcije održan u Kragujevcu pre 23 godine

Spontana lomača

U borbi protiv ondašnjeg šunda, više od četiri stotine učenika kragujevačke Gimnazije zapalilo je veliku lomaču ispred dvorane u kojoj ie održavan Prvi kongres kutlurne akcije na kojoj su goreli „Čikovi“, „Startovi“ i druge šund novine

gan Nikolić, Miodrag B. Protić i drugi. Poznatim modelom široke akcije, podržan je predstojeći Kongres. Ovo su samo neki od tadašnjih naslova: „Od mesnih zajednica do Akademije nauka“, „Selo po sto miliona za kulturu“, „Kako sa kulturom oplemeniti rad pored mašina", itd.

Sam moto kongresa „Kultura za sve, kultura za svakog" dovoljno govori o ideološkoj pezadini njegovog održavanja kao i namerama kole se Žele postići.

Pripreme u gradu domaćinu počele su otvaranjem izložbe „Kulturni život Kragujevca danas". Scenario za „Veliki školski čas“ napisao je Duško Radović. Jedan od retkih glasova protivljenja objavile su „Književne novine" autora Dragana M. Jeremića. Po njegovom predviđanju „biće pročitano mno-

. go referata, ali se postavlja pitanje je li to dovoljno opravdanje za ovakav skup i sva Srodalva uložena u njega“?

„Predsednik Skupštine Srbije Dragoslav Marković pozdravio je 28. oktobra više od hiljadu učesnika Kongresa. Njegovom otvaranju su, pored ostalih, prisustvovali: Mijalko

Željko Jovanović

28. do 30. oktobra 1971. godine u

Kragujevcu. U Beogradu je u januaru održan prvi sastanak u gradskoj Konferenciji Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije na kome je formiran Koordinacioni odbor Beograda za pripremu Kongresa kulture. Odbor je bio sastavljen od 46 kulturnih i javnih radnika, a njegov predsednik je prvak Beogradske opere Miroslav Čangalović. Odmah zatim, u „Komunistu“ od 14. januara Đoko Stojčić, predsednik Sekcije za kulturu republičke konferencije SSRNS, daje prve tonove akciji koja će potom uslediti.

Od znamenitih ljudi toga doba naročito su citirane izjave Mire Stupice: Boreći se za kulturu, borimo se za rast svih vrednosti našeg samoupravnog sistema"; potpukovnika Voje Vukićevića: „Istorija ratova pokazuje da ratno stanje zahteva puno angažovanje na kulturnom planu", kao i saopštenja raznih

K ongres kulturne akcije održan je od

Kako je to izlegalo kada „istorijska misija" siđe u.:narod, najbolji primer je „spontana

_ akcija kragujevačkih đaka". Revija mladih

„Susret“ je imala svoje reportere među, kako kažu, „kragujevačkim inkvizitorima". „Susret“ piše: U dane Kongresa, dok su prvaci naše kulture raspravljali o kulturi i nekulturi u nas, učenici kragujevačke Gimnazije zapalili su ispred kongresne dvorane veliku lomaču. РГ oko 400, spaljivali su „Čikove“, „З!апо, „Adame i Eve", “Sonje“ i sve one nedeljnike koje inače, baš mladi čitaju“. Za „Politiku“ taj događaj protekao je ovako:

„U jednom trenutku, Kongres se iz dvorane preselio ispred nje. Na platou je jedna neobična slika privukla pažnju samih delegata i gostiju Kongresa: grupa đaka, noseći transparente na kojima je pisalo „Startujemo bez 'Starta' u kulturi“!, „Dole 'Čik' i žuta štampa“, „Ako je neko lud, ne budi mu čitalac“, u stvari na svoj mladenački način parafrazira reč akademika Gligorića koji je govorio o opasnosti šunda“. Kasnije je u mnogim izveštajima i izjavama naglašavamo da „ovakav vid

Aleksandra Ivanović, operski solista i profesor

beogradskog FMU

Naše ponašanje је – зипа Veoma me raduje što uopšte postoji ideja o suzbijanju šunda. U muzici je možda najupadijiviji, mada se šund kod nas uvukao u gotovo sve oblike ljudskog delovanja i ponašanja. Ukus i estetika se neguju od malih nogu. Uz radio i televiziju naša deca po ceo dan (čak negde zajedno sa svojim vaspitačima) slušaju jeftini, sada u modi tehno-folk. Kada ih posle toga odvedemo na jednu ozbiljnu dramsku predstavu, koncert, a da ne govorim o operi, njima će sva ozbiljnost i težina biti najblaže rečeno dosadni, a kraj će jedva dočekati. Predlažem organizovane školske odlaske na probe, gde će se u razgovoru sa umetnicima umetnost približavati deci, a umetnici su više nego spremni na takvu saradnju.

Ova lepa ideja, međutim, nikada neće biti ostvarena dok se u nju ne uključe i naj-

Dan kad smo

protesta nije rešenje, ali mogu da ga shva | tim" kaže na primer, Miodrag Nikolić, novinari "Komunista". A mesec dana kasnije. objavljeno je reagovanje u „Mladosti". Autor, ти је bio Milisav Savić sa tekstom „Pet teza та odbranu šunda". U prvoj, on kaže da „šund potreban, jer je u prvi plan izbacio pra ve vrednosti. Sto se tiče naše savremene literature, njen veći deo je gnjavatorski, дозаdan, sterilan i loše napisan. Toliko izmrcvaril čitaoca da mu jedino okrepljenje ostaje Uji šundu. Drugo, ako bi se izbrisao šund bez" posla bi ostalo najmanje dvadeset hiljada) ljudi — od pisaca krimića i erotskih prića, doc lutkica koje se svlače pred foto-reporterima... Treće, o čemu bi, ako nestane šunda, pisali“ psiholozi, sociolozi i političari na sastancima o kulturi. Cetvrto, u seksualnoj revoluciji ko ja je u toku, šund je odigrao veliku ulogu... Dečaci i devojčice su zahvalni šundu zbogj saznanja da se nevinost može izgubiti i na!” panju pored Morave, i peto, mladi gutaju“ šund. Dok je šunda neće ih zanimati politika... Živeo šund!", zaključuje Savić. | |

moćniji mediji — radio i televizija. Dok šund. bude imao toliko prostora koliko ima, dok" se EPP blokovi budu sastojali mahom od reКата ха „narodnjake" (jer oni plaćaju), dot-. le će šund ulaziti pod kožu našoj deci. Zai-

sta mislim da je ovo jedan ozbiljan posao.

Ako ga tako i shvatimo, nadam se da će u dogledno vreme koncertne i pozorišne sale

biti najzad ispunjene mladom publikom.

mesnih odbora, podsaveza i organizacija. U martu mesecu, došlo Je do usvajanja liste autora kongresnih saopštenja među kojima su Vojislav Đurić, Hasan Mekuli, Oskar Davičo, Dušan Kanazir, Vuk Filipović i još desetak poznatih imena. Uvodni referat podneće Latinka Perović sekretar CK SK Srbije pod nazivom „Ciljevi i funkcije kulture samoupravnog društva ı perspsktive njenog razvoja" dok su za rad u komisijama Kongresa najavljeni: Aleksandar Bakočević, Muharem Регије, Vuko Pavićević, Pero Zubac. Antonie Isaković, Petar Džadžić, Miloš Jevtić, Dra-

Todorović, Veljko Milatović, Rodoljub Colaković, Avdo Humo, Marko Nikezić, Petar Stambolić, i delegacije svih naših republika" piše „Politika“ 29. oktobra. Uvodni referat Latinke Perović podržan je od svih. učesnika da bi Kongres nastavio rad saopštenjem govornika — Velibor Gligorić, predsednik SANU. Mira Stupica, prvakinja JDP-a, Oskar Davičo, književnik, zatim profesor Vojislav Đurić, arhitekta Bogdan Bogdanović, književnici Radomir Konsitantmović ı Camil Sijarić. Na Kongresu je boravio. i ivo Andrić koji Je „dosao da vidi i čuje. a ne da govori”

izašli u svet sa pesmom (Radmile Bakočević) i svirkom (Nikole Rackova, sa harmonikom): Kolektivno veselje | SRJ u Moskvi zbog skidanja sankciia