Борба, 24. 10. 1994., стр. 25

Lo i:

BORBA ; PONEDELJAK 24. OKTUBAR 1994.

VO OI. OJO *>i

IVLADA U DSTAVCI | DALJE PUNI KASU JP „STAN“

Liftovi u „Obradovim

патега Кката“

·' Prema najnovijoj odluci gradske vlade u ostavci nadaleko čuveni i poznati majstori JP „Stan“, us-

"Ккого će moći, zvani i nezvani da se ušetaju u vašu zgradu, pregledaju liftove i na njima zalupe vrata a potom razrežu cenu po-

pravke, koju će, razume se vršiti isti ti majstori. To se zove defek-

“taža a ravno je onome što se ne tako davno dogodilo kada je JP „Stan“ bio jedini gazda u gradu, krajem prošle godine kada su liftovi u Novom Sadu naprasno masovno „prizemljivani“. I tada se vršila „defektaža“ koju stana-

“ri pamte po tome da su cene popravka bile i desetak, dvadeset puta jeftinije u aražmanima sa privatnim „liftadžijama“. U vreme kada je dinar bio ravan ceni

"papira za popravke liftova ljudi iz tog istog stana tražili su tada basnoslovnih hiljadu, ili, najmanje, dve stotine nemačkih maraka. Ko je mogao plaćao jc a ostali su potražili privatnike i svoje probleme sa liftovima rešavali za deset ili najviše dvadeset maraka. U međuvremenu sklopili

su i ugovore sa privatnicima i

"evo skoro godinu dana liftovi

retko kada stoje a ceo sistem

"sasvim redovno i bezbedno fun-

'kcioniše. Među privatnicima je

:dosta onih koji su niz godina ra-

dili upravo u „Stanu“, a oni пај-

bolje znaju kakva je stručnost

onih koji su s njima radili i tamo ostali. Ali, nije ni to najbitnije, koliko manir jedne vlade, koja

GRADONAČELNIKA

DEMOKRATSKA STRANKA PROMOVISALA SVOG KANDIDATA JA

je na svu sreću u odlasku, da sve probleme rešava prevaljujući finansijske troškove na sve tanje budžete svojih sugrađana. Za tu vrstu „ekonomije“, priznaćete nije neophodna nikakva naročita mudrost pošto Je takva komunalna „politika“ ravna osnovačкој гасипа и, па Којој је зуе у!še „kuglica“ па strani građana. Otud se u delu javnosti, bar

:onoj koja se bavi problemima komurnilnih usluga, recimo U -

Skupštinama stanara, ova praksa gradske vlade sve češće naziva „Obradovim nametaljkama“, jer su po glavi Novosađana nameti sve veći.

Drug O. M. i njegovi saradnici ovlastili su, dakle, naprasno JP „Stan“ da ustanovi kako stoje stvari sa liftovima u gradu, Sto

će oni nema sumnje dobro isko-

ristiti da napune kasu, kroz tskozvanu defektažu, a zatim sasvim sigurno i visoku cenu popravke, koja će se, potom, odraziti i na cenovne ponude ovlašćenih. Ceh će, pripasti stanarima, koji po zakonu imaju pravo i da majstorima iz „Stana“ pokažu vrata. Jer, priča da su jedino oni ovlašćeni za kontrolu teh-

тиске ispravnosti liftova jednos-

tavno nije istina. Ima mnogo majstora u gradu, sa registrovanim privatnim radnjama i sa imenima od ugleda, u ovoj vrsti posla, koji taj svakako stručni pregled liftova mogu itekako uspešno okončati. B. VIJUK

9.

Novi politički таткећпа

Držeći se čvrsto pravila da je sve u političkom marketingu već izmislio „pametan svet“, Demokratska stranka, gradski odbor u Novom Sadu je rešila da svog kandidata za gradonačelnika, doktora Predraga Filipova predstavi medijima na, bar za ove prilike, neobičan način. ? e “

Naime, u poznatom kafeu „Drezvej“ uz prisustvo članova stranke, prijatelja Demokrata, novinara, ljudi iz i oko politike, ali i „stalnih gostiju“ ovog objekta, uz koktel i priču, predstavlien je BoBdiGat ove stranke, u trcF za mesto „prvog čoveka“ Novog Sada. i

Doktor Đorđe Bašić, predsednik Pokrajinskog odbora, bio je kratak i jasan tvrdnjom da je gospodin Filipov „najbolje što stranka u Novom Sadu može da ponudi”.

Potom se predstavio i doktor Filipov rekavši da je rođen u Zrenjaninu, na Božić pre 38 godina. Sve škole završio je u Novom Sadu (osnovnu „Đuro Daničić“, gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj“, muzičku „Josip Slavenski“ i, konačno, Medicinski fakultet). Magistrirao je 1990, a dve godine docnije specijalizovao internu medicinu. Govori engleski. Zaposlen Je u Institutu za patološku fiziologiju i laboratorijsku dijagnostiku Medicinskog fakulteta u Movom Sadu. :

Oženjen je, supruga Ivanka, magistar je medicinskih nauka. Otac je četvorogodišnjeg Alekse.

Za sebe kaže da je „Novosađanin-od B. 8.

ve do pete“.

Мететпо

| izložba slika Gavre Topalova: 1 Danas u 19 sati u Malom likovr nom salonu na Bulevaru Mihaj| la Pupina biće otvorena izložba » slika novosadskog slikara Gavre ”'Topalova pod nazivom „Srpski i feniks od kovčega“. Ovaj umetı nik do sada je imao 127 izložbi u | Jugoslaviji, Bugarskoj, Japanu, 1 Rusiji i Jermeniji. Ulaz je slobo) dan.

| Radovi isključuju struju: Zbog "radova na elektromreži danas » od 8 do 13 sati, povremeno neće 1 biti struje na ulicama Đorđa

\ Magaraševića, Моуака Кадопј!--

"са, Ојре Регтоу 1 Теодога Рау1о7 vića, kao u delu Futoga od Po! ljoprivredne škole prema „M. ! Vidaku“. U slučaju nevremena ı radovi se odlažu. : 55

,

preme 05

Povodom Dana oslobođenja Novog Sada, oglasila se Liga Sgcijaldemokrata Vojvodine, koja konstatuje da u vreme apsurda i nemorala razne provinijencije ne čudi da isti odbornici Skupštine grada sada svečano i pompezno ozbeležavaju Dan oslo-

- Бодепја, zaboravljajući da su ne

tako davno doneli odluku da grad nema ulicu sa, datumom svog oslobođenja od fašizma. Njihovom voljom nekada Bulevar 23. oktobra sada se zove Bulevar Oslobođenja (od koga?). Pitamo se da li su to isti ljudi koji se tako brzo menjaju i imaju visoko mišljenje o sebi,

овофосте

JUČE U GRADSKOJ KUĆI

Uručene Oldobarske падгаде _

U Svečanoj sali Gradske kuće, juče je potpredsednik grada Novog Sada, Milorad Đurđević uručio Oktobarske nagrade i _Povelje grada, koje se dodeljuju ustanovama i pojedincima DOSCban doprinos u radu, povodom 23. oktobra Dana oslobođenja Novog Sada od fašizma, odnosno pojedincima na izuzetan doprinos razvoju Novog Sada povodom 9. novembra 1918. godine, dana kada je srpska vojska oslobodila Novi Sad, i 23. novembra 1918. kada je Velika Narodna skupština Srba, Bunjevaca i drugih Slovena Banata, Bač.ke i Baranje donela OdhBiku o prisajedinjenju Vojvodine Srbiji.

Oktobarske nagrade dobili su Akademija umetnosti, JKP „Čistoća“, profesor dr Viasta Pujin. profesor dr Stevan Pilipović i Aleksandra Ivošev, a Novembarske povelje Strahimia Gobeljić, Nikola Kitanović, Milanka

· Mišković, Selimir Radulović i profesor dr Jelka Redžep. U ime nagrađenih zahvalio se dr Stevan Pilipović. ,

- U okviru svečanog obeležavanja godišnjice oslobođenja, |uče su, uz vojne počasti, poioženi venci na Spomen-groblju u Novom Sadu, a u Srpskom narodnom pozorištu održana je svečana akademija sa umetničkim programom. BN. M.

Svetislav Joveinov

Bližio se odsudni trenutak, bili smo raspoređeni u brdima izvan grada, naši ubačeni agent i diverzanti čekali su spremni za akciju, a vlast okupatora se svakog sekunda raspadala i nestajala u naletima straha i panike. A onda, u jednom još odsudnijem trenutku, došla je zapovest sa najvišeg mesta (toliko visokog da verovatno niko nije znao čak ni identitet donosioca zapovesti možete onda lako pogoditi koje je to mesto) — dakle, osvanula је ta neverovatna i šokantna rečenica: „Novi Sad ne oslobađati do daljnjeg!”

Ostali smo bukvalno sleđeni, paralisani nemogucom situacijom n koju su nas doveli istorija i geografija (a pomalo i klima).

- Bio je Oktobar {za normalne i vernike skoro novembar), tradicionalno vreme za Sitazak ı Oslobađanje. Most (ta onaj, znate, Što. ga zovu već znate kako} je bio počišćen milošću košave, takse sa pijaca ubrane, kongresni simpozijtim Južnoistočnih Naroda Zakavkaskog Balkana ı Polinezije u punom jeku. Isključenja struje, lozovače i kivija bila su pomerena za rane prepodnvne časove (kad ravničarsko-ravnogorski narod vrši svečani špalir duž mnimohoda), a sve koalicione grupe i mešoviti dublovi imali su po jednog spremnog belog konja, nedostajao je još samo raspored prolaska Bulevarima. i)a sve bude još gore, novi kurir je pojačao konsternaciju donevši glas da je Neprijatelj-Okupator odiedno:n, volšebno nestao. IJ našim redovi počeli su da niču najfantastičniji predlozi: te da se Futoška pijaca proglasi neslobodnom carinskom Zonom, te da se Rex Ilusivii proglasi za Vojvodu u Karlovcima — sve do: destruktivnih aluzija o nužnosti osnivanja Organizacionog odbora za proslavu hiljadugodišnjice silaska Sremaca na Panonsko more.

No, u času kada ice haos dostizao vrhunac, a marka па „Кугпtašu“ jedan: i devedeset, dođosmo na jedino moguću, ostvarljivu i spasonosnu ideju. Suočeni sa silama Mraka, zbili smo redove (osobite one u autobusima), pojačali pionirske patrole, ukinuli sve rekete izuzev onog legendarnog (Monikinog) i na svečanoj sednici svih veća proglasih „Nedelju borbe protiv Oslobođenja”. Jednim potezom smo, tako, odložili katastrofu našeg voljenog

Grada, ali i omogućili Neprijatelju-Okupatoru da se pribere za

novu rundu. i, nema nikakve sumnje da smo, do daljeg, pravilno protumačili Zapovest. :

Е

љета талената: а тв e ———:

NOVOSADSKI IZDAVAČ PROMOVIŠE HOLANDSKO — FLAMANSKU KNJIŽEVNOST

ом

„Vatre“ novosadskog privatnog izdavača „Prometej“ rasplamsavaju skoro sedamdeset novih naslova, koji će na jedan vrlo reprezentativan mačin predstaviti rad ove kuće na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu. Imajući u vidu nimalo zavidno vreme, u kojem Zoran Kolindžija približava knjigu čak prosečnom čitaocu, nudeći lepotu pisane reči kao protivtežu nemirima koji nas okružuju, mora se priznati da je reč o svojevrsnom poduhvatu vrednom pažnje. Tim pre, što će se među naslovima novih „Prometejovih“ izdanja naći i biblioteka Holandsko Fiamenske književnosti nedovoljno obrađene u našem književnom izdavaštvu. Posetioci beogradskog Saima, srešće se sa naslovima: „Prigušeno crveno“ Jeruna Brauersa, „Preko hiljadu bregova“ Irine van Hurej, „Stićenik“ Herija Muliša, „Južna zemlja“ mladog holandskog pisca FP. Тотезеа, „Расоу 17 Агаза“ А.

kada jednom brišu datome i vreme misleći da istorija počinje od njih, a drugi put ono Što Su već zgazili ponovo otkrivaju i veličaju. A to je, gospodo odbornici, licemerno prema onima koji su oslobodili ovaj grad jer ih, kako vam je volja, malo po-

ništavate, malo priznajete. Želi- ~

mo ovom prilikom da podržimo inicijativu za podizanje spomenika Slobodanu Miloševiću, jer bi Novi Sad bio prvi grad koji bi imao takav spomenik i prvi imao čast da ga sruši ostajući tako Grad Heroj“ konstatuje se u saopštenju LSV.

van Disa ili „Mokusei“ jednog od najprevođenijih holandskin pisaca Sejsa Noteboma.

— Jedan od glavnih razloga što se kod nas malo zna O Ovoj] u svetu veoma prevođenoj i DOznatoj književnosti je i to što donedavno nije bilo prevodilaca koji bi mogli da prevode direktno sa holandskog, a ne preko posrednih jezika — objašnjava Zoran Kolundžija, vlasnik privatne izdavačke agencije „Рготетеј“, dodajući:

— Stoga se za sve Što je prevedeno sa holandskog (flamanskog) u ediciji „Prometeja“ može reći da se nalazi u samom vrhu holandske i flamanske Književnosti. Dobrim delom, ako ne i. najvećim, zasluga za to pripada svakako Oliveri Petrović i Ivani

ćepanović koje su uradile prevode naslova koje smo do sada štampali.

Čak „deset holandskih naslova“ na predstojećem Sajmu knjiga, obuhvata književnost koja se tematski oslanja na bejgijsko-

SNP: mala scena: J. S. Popović: „Kir Janja“, komedija (19.30)

Kamerna scena: M. Gavran: „Ljubavi Džordža Vašingtona“, drama (20)

И О

Arena: velika sala: „Ni na nebu ni na zemlji:, film godine Miloša RadiMOO (i9 i 21), mala sala: „Super seks, trans seks” (10 i i7)

„Žene na rubu nervnog sloma“, film Pedra Almodovara (1i0.30 i 20.30)

Tribina mladih: „Dogodiio se jedne noći“, režija Frank Kapra, uloge Klerk Gebl i Klodet Kolber (19 i 21)

Jadran: „Na zapad“, dečji film (16.30 Stražilovo: „Proces“ (20)

-holandsko kolonijalno nasleđe, ili na sukobe „dva sveta“ (sukobi rasa, polova, generacija)... dok knjiga „Alfa“ jednog od najvećih flamanskih pisaca Iva Mihilisa spada u svojevrsnu eksperimentalnu prozu toka svesti i fragmentalne strukture.

Među brojnim domaćim autorima, čije će knjige takođe doživeti svojevrsnu promociju upravo na Sajmu knjiga u Beogradu, izdvajamo „Rasput“ Milutina Ž. Pavlova, knjigu koja na утћо zanimljiv način beleži dramu Slavonije u ovom poslednjem ratu.

— „Rasput“ Miodraga Ž. Pavlova je našu savremenu dramu doneo neprevrelo, ali sveže... Svedočanstvo, ali i neporeciv splet sinopsisa za buduće drame i romane o krvavom razbojništvu koje još nije upamti!o one naraštaje sinova koje doziva tako neutaženo, pomamno, neizdvojeno — beleži recenzija dr Draška Ređepa. B. Lezukič

ЦЕНТАР ВОЈВОЉИНА tel: 622.222

SMENE NA ZATVORENIM BAZMNIMA Radni dan: 10-11.45, 15-17 sati

Vikend: 10-12, 13-15, 16-18 sati UPIS U SPORTSKE ŠKOLE 1 REKREATAIVNE PROGRAME i Na blagajni klizališta od 16 do 20 sati 12.30-14.30,

Informacije na telefon 622-222 lokal 239 ili 230