Борба, 08. 07. 2003., стр. 5
BOT BNL BEC
TOT: VATIT
društvo
RADOVAN DRAŠKIĆ, PREDSEDNIK IZVRŠNOG ODBORA
LIBERALA SRBIJE O PRIVATIZACIJI, SARADNJI SA MEĐUNARODNOM ZAJEDNICOM I SAD, NOVOM SLOGANU STRANKB...
Bolno, ali neminovno!
Za razliku od drugih partija, naš stav je da treba Još brže nastaviti sa reformama i i privatizacijom, jer je to Jedini put za oporavak naše privrede i povratak ljudi na radna mesta
Njihov slogan “Srbija na Zapadu” praćen aktivnom kapmanjom i posterima, vođen je u vreme kada nije bilo ni malo lako našim građanima objasniti
kurs prema zapadu. Poput neke vrste jJe-.
resi dočekivani su “na nož” kao neprijatelji države i naroda. Međutim, to ih nije obesrabrilo. Nekada Nova demokratija, a danas Liberali Srbije dokazali su da se upornošću na ispravnom putu mogu savladati prepreke ı postići cilj, što su zagovarali od početka u svom Statutu i programu stranke. Trud se isplatio uprkos mnogim kritikama, a sada su u prilici da ubiru nagrade ı priznanja. Upravo ovih dana, tačnije 4. Jula na sastanku Izvršnog odbora Evropske liberalne inter-
nacionale održane u Londonu, zvanično su primljeni u punopravno članstvo ove velike Evropske liberalne porodice. Delegaciji u sastavu Dušan Mihajlović, predsednik Liberala Srbije, Vesna Dragojević, predsednik Mladih LS i Tatjana Premović, predstavnik Kluba liberala žena, ukazana Je čast, ali i odato priznanje za dugogodišnje napore u ostvarenju liberalnih ciljeva. Imajući u vidu da im je sada mnogo lakše, pitali smo Radovana Draškića, predsednika Izvršnog: odbora Liberala Srbije, da li poučeni iskustvom “sklapaju” novi slogan, ali smo susret iskoristili i za razgovor o temama koje su u Žiži interesovanja – saradnja sa međunarodnom zajednicom, kome se priklo-
niti – Evropskoj uniji ili SAD-u, privatizacija ı reforme...
NOVI SLOGAN
– Mi smo uvek puni ideJa, tako da već propagiramo naredni slogan “Evropa 2007”. Smatramo da Srbija ima u sebi potencijale bez obzira ko je na vlasti, da uhvati taj prvi voz za ulazak u Evropu. To Je za sada samo teorijska mogućnost, ali zašto se ne bismo već sada borili za nju. Liberali će sve svoje mogućnosti usmeriti ka jednom pravcu, a to je da Srbija, što pre, ispuni uslove da bude primljena u Evropsku uniju, a prvi datum Je 2007. godina,kaže Draškić.
• RODUBI Ua it; da smo se suviše
smo Odo pošto smo Dan daj je. . ___nenormalno da (ao 0 1 su. OGI 1
okrenuli Zapadu i da postajemo suviše zavisni od međunarodne zajednice.
– Bez obzira na bombardovanje i haške optužnice, ne vidim nikoga osim međuna– rodne zajednice sa kim bismo mogli da pregovaramo i sarađujemo. Koji je to drugi prostor osim Evropske unije i SAD od kojih očekujemo, tražimo i stalno dobijamo pomoć. Svi dobro znamo kako Je izgledao period pod blokadom. Zato je mudrost našeg državnog rukovodstva da, u datim okolnostima, izvuku što je moguće više za ovu zemlju, a tražiti i birati neke druge partnere, Je potpuno besmisleno.
e Kako gledate na ponovljeni pritisak da se povuče tužba profiv zemalja NATO alijanse koje su nas bombardovale i da se Ratko Mladić izruči Hagu,
Što bi bio neophodan uslov da uđemo u Partnerstvo za mir?
- Svima Je jasno da naš status neće biti definitivno rešen dok se Ratko Mladić nalazi na slobodi. Mi imamo zvanične izjave naše Vlade da general Mladić nije na teri– toriji Državne zajednice Srbije i Crne GoTC) Jer da jeste, svakako bi bio uhapšen i izručen Hagu. Njihova je obaveza da vrše pritisak na nas, a naša je da ispunimo ono što smo sporazumom prihvatili, ukoliko se za to steknu određeni uslovi. Da se razumemo, nikome nije prijatno da izručuje svoje građane Međunarodnom sudu, ali to možemo da posmatramo kroz dva segmenta. Svi oni koji su optuženi, nisu pitali svo Jevremeno građane da li treba ili ne treba da počine zločine, pa stoga treba i da snose ličnu odgovornost za ono što su uradili. Veoma se dobro sećam ponašanja moje dece u vreme bombardovanja i, gledajući njihova preživljavanja, tada sam u sebi raskrstio sa svakom vrstom patriotizma koji nas Je u to vreme nosio i doveo u situaciju u kojoj smo se našli. Zato mi sada nije ni malo žao tih ljudi koji su nas uvukli u prlJave igre, čije ćemo posledice još osećati. Da li tu ima pravde ı koliko, izlišno je govoriti u okolnostima u kojima se nalaze sve male zemlje, pa i mi, koje su zavisne od moćnih ı velikih u svakom pogledu.
PRED DILEMOM
e Interesuje nas stav liberala u vezi potpisivanja sporazuma sa SAD o neizručivanju njihovih građana Međunarodnom sudu. Zar to nije pomalo licemerno? – Potpuno se slažem da je to sa njihove strane licemeran zahtev. Ja mogu da razumem Jedini razlog od svih koje su naveli, a to Je da Amerika, u ime međunarodne zajednice, ima mnogi mirovnih misija po svetu, pa su stoga logično mogući incidenti njihovih državljana, koji bi ih doveli pred Međunarodni sud. Sve drugo je neprihvatljivo. Našoj diplomatiji u ovom periodu biće veoma teško da donese odluku, Jer mi nismo u poziciji da nešto biramo. Moramo biti mudri, pošto se nalazimo na klackalici između SAD ı Evropske unije, nalazimo se pred moralnom dilemom, ali ı pred finansijskom pomoći koJu očekujemo od MMF-a.
uforak, 8. jul 2003. 5
“Evropa 2007”: Radovan.·Draškić
e Kome bi se priklonili liberali: Evropi ili SAD-u?
– Stav liberala je potpuno Jasan. Ono Što stoji u programu, a i naši plakati j Jasno govore, i ono što zastupamo od početka je Evropa ı tu nema nikakve dileme. Smatramo da smo deo tog kulturno- -istorijskog i svakog drugog prostora, mada smo, istovremeno, veoma svesni uticaja, moći i značaja Sjedinjenih Američkih Država na sva svetska kretanja. To što smo za Evropu ne znači da ne treba da budemo u dobrim odnosima sa SAD.
0 S obzirom da raste broj nezaposlenih, a sa tim i nezadovoljstvo ljudi, šta po Vama treba uraditi u ekonomskoj sferi?
– Trenutna situacija je teška, ali mi smo to znali od samog početka. Za razliku od
· drugih partija, mišljenja smo da treba još
brže i žešće nastaviti sa reformama i privatizacijom, Jer smatramo da je to put ka bržem oporavku. To je jedini način da se ljudi koji su ostali bez posla što pre vrate u radni odnos. Vrlo je problematično što mi velika sredstva koja dobijamo od prodaje naših preduzeća, a i od međunarodnih institucija, umesto u privredni razvoj, nove programe i dokapitalizaciju, usmeravamo na socijalne programe. Cinjenica je da Je to neminovnost, pošto ljudi moraJu od nečega da Žive, ali Je istovremeno, i pitanje da li se time ı koliko rešava problem, pošto se agonija privrede i dalje nastavlja. Liberali misle da se u Srbiji mora što pre završiti privatizacija ı što pre otvoriti veliki ı moćni finansijski fondovi. Iz njih bi se finansirala mala i srednja preduzeća što bi doprinelo njihovom dinamičnom razvoju, a time i otvorilo put za nova radna mesta i povratak ljudi u privredne organizacije. Ma koliko reforme bile bolne moraju se praviti rezovi, ı to Je Jedina šansa da se privreda oporavl.
Gordana Stevčić
NAJVEĆI EKOLOŠKI PROBLEM SRBIJE
Opausam ofjociei
Ministar Anđelka Mihajlov najavila projekat izbora lokacije za odlaganje opasnog i medicinskog otpada
evropskim standardima, ohrabri-
Srbija ne pripada redu ugrože- | 1 ti potencijalne investitore da ula-
nih zemalja kada je u pitanju komunalni otpad, ali je, za sada,
nom strategijom, koja može od danas da se primenjuje, biće uređeni upravljanje komunalnim ot-
Što u fabrikamo, što oko njih - otpad
[i Jovi
najveći problem države opasni otpad koji Je u poslednjih 10 godina taložen u fabrikama, izjavila Je Juče republički ministar za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine Anđelka Mihajlov.
Predstavljajući Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom koju je, početkom ovog meseca, prihvatila vlada Srbije, Mihajlov je na konferenciji za novinare u vladi Srbije najavila da će za mesec dana početi projekat izbora lokacije za odlaganje opasnog i medicinskog otpada.
Zakon o upravljanju otpadom pojaviće se na sednici vlade najkasnije u SOPOTU a Nacional-
|| Or
prioritet.
oblast”, najavila je ona.
padom u 29 regiona, regionalne stanice ı reciklažni centri, rekla Je Mihajlov.
Ona Je izrazila nadu da će novi zakon o upravljanju otpadom, koji će biti usklađen s najvišim
Sudevi “bez sluhe”
Komentarišući kazne za nesavesno upravljanje otpadom, Mihajlov Je rekla da ima mnogo problema koje postojeći zakoni nisu sposobni da reše i da u našim sudovima ekološki problemi nisu
“U zakonu o sistemu zaštite životne sredine. koji bi trebalo što pre da bude usvojen, postojaće oštre i sistematske kazne za Ovu
žu u našu privredu ı urediti ovu oblast na najbolji mogući način. · Mihajlov je rekla da će biti obrazovan i nacionalni savet za održiv razvoj, čiji će članovi biti uskoro imenovani.