Борба, 08. 07. 2003., стр. 8

a utorak, 8. jul 2003.

pbgabpmpgci

e e Devoljne je · e_ne | da fe vidim · Danima je tokom protekle · nedelje (bezmalo svim tehnič-" kim sredstvima) operativno osoblje "Banatskog foruma" u Zrenjaninu, revnosno, predano, ljubazno i uredno, obaveštava– lo novinare, čak ı neubičajeno snishodijivo, da će se u njihovim ovdašnjim prostorijama održati "značajan" sastanak. Ne navodeći ni u "faksovima" ni pozivnicama šta bi trebalo da bude predmet sesije, ali po onome kako su to činili članovi –ove političke grupacije moglo” se pretpostaviti da se "nešto ve- –liko ı sudbonosno događa". | A zapravo dogodilo se sledeće. Na naznačenom skupu Đurica Savkov prvak banatskog dela · "Foruma" kao predsedavajući, –· zdao se na početku "važnog. skupa" da izrazi zadovoljstvo što su "predstavnici sedme sile tu, kako bi mogli da vide ı napišu da smo tu". Pomenuo Je da sem njih iz Banata prisustvuju "forumaši iz Bačke, Srema, Mačve, Istočne Srbije, Sandžačk lige" ı dodao da "izražava ža što nisu prisutni i predstavnic Nemačkog ı Hrvatskog nacio nalnog saveza". Još Je Savko pomenuo da "pozdrave upuću Jemo iz Zrenjanina glavnog gra: da zapadnog Banata" ı da će se "stanovnici Srbije osećati slo- . bodnim kada budu živeli u onim · okvirima onako kako žele". | A onda se zdušno obratio | "sedmoj sili" predlažući da "bi · trebalo da nastavimo sastanak · bez prisustva javnosti". . I tu bi tačka. . Posle su "faksom" poslali vest da su održali sesiju. Videli smo ih – jesu. B. Drinić

ODO O O O O O ONATAA

OEaaegODiae OH

Širi se lencc "Sımerkefte"

"Sımpo" Je otvorio dva moderna supermarketa u Bujanovcu i Vladičinom Hanu.

"Sımarket" u centru Bujanovca na prostoru od 450 kva drata nadi:4.000 prehrambenih drugih artikala. Zapošljava 17 radnika. Samoposluga u. Vladi činom Hanu nešto je manja ali jednako najsavremenije oprem- ljena ı sa vrhunskom uslugom. · U sklopu je tržnog centra "Slo-" ga". Tamo Je 8 radnika prčuzeto od hanske fabrike nameštaja "Sloga".

Prema rečima direktora · "Sınpove" mreže marketa Svetozara Krstića, njihovi novi ma- – loprodajni objekti ni po čemu ne zaostaju za onima u Evropi:

-– Ovo Je primer kako bi. objekti "Sımarketa" ubuduće trebalo da izgledaju, uspostav- · ljeni standard ispod koga ne smeju biti. Treći smo trgovinski lanac u Srbiji ı Crnoj Gori ali jedini postojimo i izvan Beograda. To smatramo strateškom prednošću ı šansom da za pet. godina budemo najveći lanac samoposluga u zemlji koristeći –"Sımpove" potencijale, njegove · objekte na najboljim lokacija- · ma u svim većim gradovima. ~

Direktor "Simarketa" nagla- · šava da će se ova trgovina bo- · riti za konkurentnost jevtini- · Jom ponudom.

|| . | #

IJ.S.M..

o O O CO O OT ..CU1-

srbija priča

NAJTEŽA HAVARIJA U ISTORIJI JEDNE OD NAJSTARIJIH PANČEVAČKIH FABRIKA

Stftaklere više nema!

Posle pucanja ozida na ”pitsburg" peći prestala proizvodnja ravnog stakla u jugoistočnoj Evropi. U magacinima zalihe od četiri miliona kvadrata ravnog stakla. Jedina šansa za obnovu rada prodaja fabrike nekom od zaintere-

sovanih stranih kupaca

Svoj 72. rođendan jedna od najstarijih pančevačkih fabrika, Staklara, dočekala je gore nego što se iko nadao: u vreme kada se očekivao uspešan kraj privatizacije – tendersku dokumentaciju ofkupila su dva zainteresovana kupca ız Engleske i Grčke - desila se najteža havarija kada je pukao zid na "pitsburg" peći pa je užarena staklena masa pokuljala napolje. Time Je, praktično, prestala proizvodnja ravnog stakla na celom prostoru Jugoistočne Evrope jer su, prethodno, "ugašene" sve ostale slične fabrike u zemljama u okruženju. To, 1stovremeno, znači da ı pančevačka fabrika prestaje da po-

stoji Jer ostali pogoni proiz

vode beznačajne količine tehničkog (za automobile) i medicinska stakla od čega ova fabrika uopšte ne može da opstane.

"Pitsburg" tehnologija, naj- ·

savremenija u to vreme, stigla je u Pančevo davne 1975. i do sada Je na ovoj peći pro-

izvedeno 200 miliona ravnog stakla. Poslednji remont "pitsburg" peći obavljen je 1993. i trebalo je da radi četiri pet godina a, ipak, proizvodnja nije obustavljena od kraja juna 2003. Havarija Je nastala pucanjem zida velike kade pri temperaturi od 1.5000 stepeni celzijusa. U stakları podsećaju da Je poslednji remont izvršen u vreme kada su ukinute prve sankcije OUN, a sada se očekivalo da se posle privatizacije potpuno napusti "pitsburg" i uvede savremena "'flot" tehnologija po kojoj se svuda u svetu proizvodi ravno staklo. Pre havarije vrednost Staklare procenjena je na 860 miliona dinara a kolika Je ona stvarno danas posle svega što se desilo -to niko ne zna.

Havarisana peć se mora hladiti najmanje mesec dana a budućnost fabrike sada zavisi samo od toga da li će ranije zainteresovani strani kupci želeti da otkupe ovakvu fabriku da bi uložili no-

vac za instaliranje "flot" tehnologije. Ako se to ne desi moraće se, posle rasprodaje lagera od četiri miliona kvadrata ravnog stakla smeštenog u fabričkim magacinima, uvoziti ovaj neophodni proizvod što je, za naše prilike, neshvatljivo ı preskupo.

U "pitsburg" pogonu bilo Je zaposleno 200 radnika koJi sada neće dobiti otkaz jer

će ih rasporediti u druge delove fabrike ali to je, očito,

· privremeno rešenje, jer i do-

sadašnji zaposleni iz tih pogona nisu imali dovoljno posla u Staklari, ipak gaje nadu da će njihova fabrika opstati Jer su u svetu poznati majstori stakları iz Pančeva i da će to biti mofiv za strane kupce.

M. Đurić

olekt

Pančevački rafinerci su”

čvrsto odlučili da ubrzano reše svoje osnovhe probleme – potpisivanje kolektivnog ugovora, isplata zarada isključivo prema rezultati ma rada (a to bi, sigurno, značilo ı veće plate) ı odbijanje bilo kakvog resfrukturiranja EPS-a dok država ne donese jasno definisan socijalni program. Prema rečima sekretara Ovog SIn-

Vjadi Srbije postoji, izgleda, razumevanje za ova traŽenja radnika jer je najavljeno da će ovih dana Usle= dit: dogovor predstavnika sindikata OVOP najvećeg srpskog prerađivača naffe i nadležnih državnih organa. A to "raspoloženje" države Je, izgleda, usledilo tek posle potpunog Jjednočasovnog štrajka rafineraca koji je održan 27. Juna. Jer, čak i delimično zaustavljanje postrojenja Rafinerije imalo bi nesagledive poslediGOČ. fivni ugovor i veće plafe

Dosla jednočasovnog štrajka upozorenja hajavljen muagovOr sa predstavnicima Vlade Srbije -

dikata Marka Bilkana, u

Posle tog deja _ renja ı Upravni odbor NISa odmah je doneo odluku da se prihvati zahtev pančevačkih rafineraca da kamata za Stambene kredite bude 0,5 odsto kao što je to u MUP-u Srbije, republičkim organima uprave ı drugim javnim preduzećima. A ako se brzo potpiše kolektivni ugovor, odmah bi usledila izmena sistemafizacije radnih mesta u Rafineriji što bi omogućilo isplatu zarađa prema rezultatima rada. Pri tome treba znati da Je NIS jedino Javno preduzeće u Srbiji sa kojim nije potpisan kolektivni UBĐOVOr kojim Se repulišu mnoga prava zaposlenih. A kada Je reč o trećem zahtevu rafinerci traže da se Što skorije u državi definiše socijalni program za sve radnike koji bi mogli da ostanu bez posla.

? M. Đurić

| i |

RADNICI IPOK-a U ZRENJANINU U - DVE KOLONE

Samoupravljanjem profiv

dokapitalizacije

Deo radnika smatra da udruženim snagama valja ofkupti 30 odsto kapitala firme. Rukovodstvo traži strateškog partnera ”teškop” pet miliona evra. Srodne evropske kompanije trenutno nezainteresovane za zrenjaninsku skrobaru

Aktuelno rukovodstvo Industrije prerađevina od kukuruza u Zrenjaninu radi u ime budućnosti najveće Skrobare ovog dela Balkana ı deo "dušebrižnika" ima Jedino za cilj da se borbom za očuvanje radničkih ·(samo)upravljačkih prava bori za svoje lične interese. Republički Akcijski fond neće unedogled čekati na naše predloge o rešenju trenutne situacije. Ukoliko ne pronađemo rešenje za "ostatak" 30.odsto kapitala u vlasništvu države dobićemo "preko noći" kao pojedine zrenjaninske firme nove (ne)željene gazde.

Ovako Je mr Svetozar Jankahidac generalni · direktor IPOK-a prokomentarisao, već popularno nazvani "plavi koverat" – pismo dela ovdašnjih radnika kojima se dokapitalizacija firme ne čini najzabrinuti za sudbinu firme, sa kapitalom od 776 miliona 'dinara, koja trenutno upošljava preko 530 zaposlenih ı ima više od milijardu dinara godišnjeg prihoda, traže da se kra-

Jem meseca održi Skupština akcionara i ponište odluke Upravnog odbora usmerene na dovođenje "gazde sumnjiVOS morala".

Za IPOK gde su sprovedena dva druga privatizacije (60 posto akcija Je u rukama radnika a deset procenata u vlasništvu donedavnog parinera američkog SI PI SI- -ja) su zainteresovane. mahom prehrambeni koncerni i multikompanije iz republika prethodne Jugoslavije.

Ne sedimo skrštenih ruku. Tražimo inostranos strateškog partnera. Najveće srodne evropske kompanije nemaju interesa irenutno da "uđu u posao".. Nama Je potreban partner koji bi uložio najmanje pet miliona evra u proces proizvodnje. Osnovno je da poraste vrednost kapitala firme a ne da se "busamo u grudi" kao mi smo sami sebi dovoljni. Nije samo u pitanju otkupni ostatak vrednosti firme već šta ı kako dalje -– zaključuje Jankahidac.

B. Drinić

e -- .(C— —_ a ——