Борба, 04. 08. 2003., стр. 5
|. POTPREDSEDNIK /
{el
CAP, O 4 (2. O + UO
2 —
=)
~“ —
4 (9 O) -
|,
—– ~. — O —–r
e ro ~ ~ Cc
INT
7 A
REBEKA, SRBINOVIĆ _ BOŽOVIĆ,
SKUPSTINE GRADA · ILIBERALA
_ SRBIJE
Od slogana “Misli svojom glavom” do današnjeg “Srbija 2004. Evropa 2007.”, prošlo je više od jedne decenije i promenilo se mnogo toga. Došlo je do demokratskih promena sa novom vlašću. Oni su od Nove demokratije prerasli u Liberale Srbije, a njihov nekadašnji portparol u liku mlade devojke,
- studentkinje japanskog jezika Re-
beke Srbinović, u međuvremenu Je postala potpredsednik stranke zadužen za međunarodnu saradnju, od nedavno je na novoj funkciji potpredsednika Skupštine grada. Vredna i ambiciozna pravi je predstavnik mlade generacije ı SVOJE stranke kao sledbenik načela da pojedinci svojom izgrađenom SVEšću stvaraju preduslove za liberalno društvo.
O obavezama na novoj dužnosti, liberalizmu, ljubavi prema japanskom ı Još ponečemu, razgova– rali smo sa Rebekom. Srbinović Božović za “Novu Borbu?” u njenom radnom kabinetu.
– U opisu radnog mesta potpredsednika Skupštine grada piše da je on u obavezi da zamenjuje predsednika Skupštine grada kada je ovaj sprečen ili odsustvuje, objašnjava nam Rebeka ı dodaje. – S obzirom na to koliko u gradu ima posla i dešavanja, to u suštini zna–
či da gospođa gradonačelnica sa mnom deli obaveze kako bismo zajednički uradili najviše za grad Beograd i njegove stanovnike.
e Da ii u našoj istoriji postoji ličnost koja vam je bila uzor u izgradnji liberalnih načela.?
– Ima ih više. U drugoj polovini 19. veka najuticajnija ı najveća politička grupacija su bili upravo liberali osnovani od strane mladih obrazovanih ljudi. Jedna od najpoznatijih istorijskih ličnosti iz tog doba je Jovan Ristić, diplomata, istoričar, i državnik u pravom smislu te reči. Smatra se da je uz kneza Milana Obrenovića, Iliju Garašanina najzaslužniji za odlazak Turaka iz srpskih gradova, a borio se da kroz svoju spoljnu politiku Srbija okupi sav srpski narod, a srpsko ujedinjenje Je smatrao svojim najbitnijim ciljem. Kao ministar spoljnih poslova na Berlinskom kongresu borio se ı izborio za neZaVISnOSt. Mnopi drugi ljudi koji su radili na formiranju srpske, a kasnije jugoslovenske države, isticali su se u našoj istoriji. Osnivač liberalne stranke i predsednik Vlade za vreme kneza Milana Obrenovića je bio Stevica Mihailović, koji Je na izborima 1875. godine, odneo ubedljiyu pobedu ı formirao Vladu ko-
drušfvo
ja je podržavala bosansko-hercegovački ustanak protiv Turaka. Zatim su tu Jovan Ilić, ministar prosvete ı otac Vojislava Ilića, Jevrem Grujić koji je bio ministar pravde... Uzora Je mnogo u liberalnoj istoriji Srbije.
e Diplomirali ste japanski jezik i književnost na Filološkom
fakultetu. Šta vas je opredelilo da to upišete?
– Japan i istočne civilizacije su mi davnašnja ljubav, a sam jezik je veliki izazov i valjda je tu razlog zbog kog sam:se za njega odlučila.
e U vašoj partiji zaduženi ste za međunarodnu saradnju. Da li je poznavanje japanskog jezika
Liberalno društvo je društvo koje pojedincu omogućava da se =>. ostvari kroz nacionalni identitet uz poštovanje tuđeg, koje »Šfiti i poštuje svojinu, poseduje racionalnu svest o sebi i drugima i odnosi se odgovomo prema svojim obavezama
uticalo prilikom izbora za tu funkciju.
– Što se mog angažmana tiče, ne mislim da je jezik presudan ni na koji način, ali da pomaže - to sigurno. e Pošto ste nekoliko puta boravili u Japanu, možete li ukrat-
Ceni ı štiti SVOJ na DOštuje,
USE O IO vrednosli koje nemaju cenu, POšluje i šHli svojinu kao prcdu-
ko napraviti.paralelu između naše dve zemlje, posebno kada su žene i emancipacija u pitanju, s obzirom da ste aktivni u Klubu žena, koji postoji u okviru vaše stanke?
– Japan je po meni, neuporediv sa našom zemljom, skoro ni na Jedan način. Njihova kultura Je dru-
ponedeljak, 4. avgust 2003. fe
centru liberalne ideologije nala-_
___Obavezama prema sebi i drugi-
slov za ckonomsko uzdizanje, ma. Ne zvuči lako, ali deluje!
gačija, mentalitet, načini rada i sama priroda. U njihovom je mentalitetu da poštuju svaku individuu i njen integritet, pa se tako odnose i prema ženama. Japanke su žene koje tvrde da znaju kada se žrtvuju za 5vog muža i porodicu, i u skladu sa ih ima mnogo manje na VIi-
se pojedinac sa odgovonošću i
sokim funkcijama. I mi se u našoj organizaciji, u stvari borimo za to da se ı kod nas poštuje pojedinac, bez obzira na njen pol, a da malo učešće žena u politici u drugim oblastima, ne bude obaveza nego slobodan izbor. :
Gordana Stevčić
BUDUĆIM ZAKONOM BIĆE PROPISANO KAKO ĆE SE OBAVLJATI TRANSPLANTACIJE ORGANA I TKIVA -
Zabranjena pro
Pismeni pristanak donatora mora da bude izraz slobodne volje, a potencijalni davalac treba da bude obavešten ı o posledicama i verovatnoći uspeha ovdkvog lečenja
Posle Slovenije koja Je među prvima sa ovih prostora pravno regulisala ko sme i pod kojim uslo-
· vima da se bavi presađivanjem
Li
tkiva ı organa, to bi uskoro:trebalo da učini i Srbija. Sadašnjim prop!sima nije jasno precizirano ko ima pravo da da organ, ko da 82 primi, niti su propisani uslovi u”kojima mogu da se obavljaju-ovakve hirurške intervencije. = Budućim zakonom biće propisana ı mreža ustanova koje će moći da obavljaju transplantaciju, što do sada nije bio siučaj. Prema
predloženim rešenjima nijedna privatna klinika nema uslove, kadrove ni opremu za takve zahyate.
Donator može biti svako ko pismeno pristane da zavešta SVOJE organe ili onaj ko je u kritičnom
· momentu pogodan da da organ, jer
je kompatibilan s primaocem: Dalavac mora da bude stariji od 18 godina, da je poslovno sposoban i da medicinska dokumcntacija potvrđuje da ne postoji nikakvo oboljenje, koje bi ugrozilo transplantaciju. Pismeni pristanak donatora mora da bude izraz slobod-
Slovenci počeli, Srbi nastavljaju
ne volje, a potencijalni davalac treba.da bude obavešten o posledicama i. vcrovatnoći uspeha ovakvog lečenja.
Uzimanje i prešađivanje organa
Ar 81
daja, donacija uz
ne može da obavi lekar kojeg je odabrao donator ili primalac organa, nego onaj kojeg odredi kolegijum lekara.
Transplantacija organa obuhva-–
potpis
_ se uzel uz saglasnost rodice ja ili staratelja TWIIIIČ#Č
ta krvotvorne ćelije (koštana srž), ali ne i semcene Ćelije za veštačku oplodnju.
Lekari će morati da poštuju stroge kodekse kodiovako delikatnih zahvata, a pacijenti neće moći da kupe! organ jer Zakon to zabranjujeu Budući zakon predviđa da jedna referentna kuća vodi evidenciju potreba! mogućih. davalaca, dok”bi' Ministarstvo. zdravlja bilo zaduženo za nadzor.
goni V. Lukić