Борба, 03. 09. 2003., стр. 22

a ~

sreda, 3. sepfembor 2003.

Prevlast uma nad maferijalnim svetom

Tesla je od rane mladosti pokazivao izuzetnu sklonost ka pronalazaštvu ı inovacijama. Čitav život je posvetio stvaran ju ı izgradnji novih tehničkih električnih uređaja ili sistema koji su bili, u krajnjoj liniji, namenjeni poboljšavanju uslova života čovečanstva. "Napredak ı razvoj čoveka bitno zavisi od izumiteljskog dara", napisao je Tesla u autobiografiji "Moji izumi". "On je najvažniji proizvod čovekovog stvaralačkog uma. Njegov krajnji cilj je potpuno prevlast uma nad materijalnim svetom ı ovladavanje prirodnim silama za potrebe ljudi. To je težak zadatak za izumitelja, koga vrlo često pogrešno shvataju ı ne priznaju. Ali on nalazi ogromnu nadoknadu u zadovoljstvu koje proizilazi ız njegove moći i osećanja da on pripada klasi izuzetno privilegovanih ljudi, bez kojih bi čovečanstvo odavno iščezlo u ljutoj borbi protiv nemilosrdnih sila prirode".

VRHUNSKI ISTRAŽIVAČ

Stvaralački rad na području elektrotehnike genija iz Like Je daleko iznad pronalazačkog i konstruktorskog rada u doslovnom smislu tih reči. On je, isto tako, ı veliki naučnik, vrhunski istraživač koji je proučavao i iskorišćavao otkrivene činjenice. Najpre je trebalo izgraditi čitave nove tehničke sisteme, pri čemu Je razmatrao složenu i kompleksnu problematiku. Tesla, na primer, nije bio samo pronalazač obrtnog magnetnog polja, što je inače samo po sebi dovoljno da mu ovekoveči ime, već Je izgradio ı čitavu novu oblast elektrotehnike koja svestrano ı praktično iskorišćava otkrivenu prirodnu pojavu. Sve je to uvek Tesla sam obavljao, od otkrića prirodne pojave do finalne realizacije u praktičnom pogledu. Njegovi genijalni tehnički dometi su uvek bili u slu-

žbi čoveka - kako bi iskoristio ogromne prirodne ecnergetske potencijale.

Teslina pronalazačka kreativnost se ispoljavala tokom mnogih godina njegovog dugog Života. Bio je uporan, dosledan ı beskompromisan pronalazač koji je uvek išao svojim sopstvenim putem, iako je često nailazio na velike teškoće ı prepreke. Trebalo je stalno iznova ulagati ogroman napor da bi se osmislili i realizovali mnogi neobični i izuzetno značajni izumi – od polazne ideje da njene konačne primene u praksi. Tako je, na primer, problem praktičnog iskorišćavanja naizmenične struje obuhvatio u četrdesetak pronalazaka. To je bio grandiozan poduhvat isamljenog i nezavisnog stvaraoca, pri čemu je ta vrsta energije "ukroćena" ı usmerena da bezbedno i neprekidno služi čoveku za njegove mnogobrojne svakodnevne potrebe.

Veliki naučnik i prinalazač je želeo da budućim pokolenjima ostavi delo dostojno jednog altruističkog genija. Od svojih mnogobrojnih pronalazaka je mogao da stekne bashoslovno bogatstvo, milione (ondašnjih) dolara, samo da je želeo da valorizuje svoja dostignuća. To njega, međutim, nikada nije interesovalo, a stimulans za mukotrpan višedecenijski rad je nalazio u samom stvaralaštvu i svesti da će sve to služiti svakom čoveku, bez obzira na njegov društveni ı ekonomski status. Za njega Je najveća nagrada bila činjenica da stvara izume koji će Život učiniti boljim, lakšim, lepšim i efikasnijim. Posebno se radovao da mali, obični ljudi imaju blagodati od njegovih pronalazaka.

NEVIĐENI ALTRUIZAM

Tesla se nikada nije zadovolJavao postignutim ostvarenjima, Iako su ona bila izuzetno

značajni novi iskoraci na području čovekove neprekidne težnje da usavršava dostignuti nivo tehničke civilizacije. Uvek Je tražio nešto novo, a već dostignuta ostvarenja je nastojao da usavrši i dalje razradi. Bio je Jedan od retkih i neobičnih izumitelja koji se nikada nije vra-

ćao na već ranije realizovani tehnički izum nego je tražio nova područja za dalji rad. Imao je genijalnu maštu i sposobnost da iznalazi rešenja za teške tehničke probleme. Pri tome mu nisu bili potrebni uobičajeni

postupci da bi ostvario neku novu ı dotle nepoznatu zamisao. Njegov kreativni duh je bio poput "Nijagarinih vodopada", kako je on to slikovito voleo da kaže. Ta njegova plodna i trajna kreativnost je nalazila

Tesla na predavanju demonstrira visokofrekvenitne struje

načina da se ispolji u mnogim oblastima stvaralačkog rada.

O Tesli ı njegovom doprinosu savremenoj civilizaciji su dali svoj merodavni sud mnogi poznati, kompetentni i ugledni naučnici ı stručnjaci. Tako, na

primer, profesor B. A. Berend, inače odličan poznavalac Teslinog pronalazačkog i naučnog rada, ističe, između ostalog, ; sledeće:

"Još od pojave Faradejevog dela "Eksperimentalna istraživanja u elektricitetu" nijedna velika eksperimentalna istina nije bila kazana tako prosto i tako Jasno kao što je to bio opis g. Teslinog velikog otkrića proizvodnje i iskorišćavanja naizmenične struje. Onima koji su došli posle njega nije ostalo ništa da dopune. Njegov rad je obuhvatao čak i Nacrt jedne matematičke teorije...

Dužno priznanje ili čak i nabrajanje rezultata g. Teslinih pronalazaka ne bi bilo u ovom trenutku ni potrebno ni poželjno. Sve ima svoje vreme. Dovoljno će biti ako kažem da kad bismo isključili iz naše industrije rezultata rada g. Tesle svi točkovi te industrije prestali bi da rade, naša električna kola i VOZOVI bi stali, naši gradovi bi bili neosvetljeni, naše fabrike mrtve 1 dokone. Da, njegov je rad od tako dalekosežnog značaja da je on postao pofka i osnova svake industrije... Njegovo ime obeležava epohu u napretku nauke o elektricitetu. Iz njegovog rada proizišla je revolucija u elektrotehnici."

Američki naučnik i pronalazač E. K. Armstrong, dobitnik Nobelove nagrade, podvlači: "Verujem da će svet dugo vremena čekati da se pojavi genije koji bi mogao biti takmac Nikoli Tesli u pogledu njegovih velikih ostvarenih dela i njegove imaginacije."

(Nastavlja se)

| NJUSVIM LONDON | DO 1905. BROJ TRAFIKOVANIH ŽENA U ZAPADNOJ EVROPI DOSTIGAO JE 120.000 (2)

Trafiking -– najbrže rastući kriminal

Trafiking je sada suviše veliki da bi ga ignorisali. Interpol ga naziva "najbrže rastućom vrstom kriminala" u svetu; Ujedinjene nacije kažu da je reč o globalnom biznisu vrednom 7 milijardi dolara. Grupe za prava Žena uspele su da lobiranjem ubede američki kongres da donese Zakon o zaštiti žrtava trafikinga 2000. godine, koji zahteva godišnju procenu napora stranih vlada u borbi protiv trafikinga, i ekonomske sankcije protiv onih koji u tome ne uspevaju. Tokom protekle dve godine, najmanje 15 cvropskih zemalja donelo je ili Je pooštrilo zakonodavstvo protiv trafikinga, uključujući Francusku, Britaniju, Švedsku,

paniju, Portugal, Rusiju i većinu država Istočne Evrope. Trebalo je samo dve i po godine pa

da potrebnih 40 država ratifikuje novi međunarodni sporazum O borbi protiv organizovanog kriminala, koji će sledećeg: meseca

| -———

stupiti na snagu. Pored ostalog, njime se poziva na izricanje minimalne zatvorske kazne od osam godina za "trgovinu ljudima". "Sve Je ovo veoma novo i veoma vruće", kaže Burhart Da-

Tri su glavne rute: Balkan-maršruta u Italiju ili Grčku; Baltička ruta - iz Rusije ı Azije u Finsku ili Nemačku, i mediteranska ruta – iz Severne Afrike u Španiju ili Italiju. Vodeći trafikanti su poznate organizovane kriminalne grupe ~ ruska mafija, kineske klijade, albanska mafija – ali ncdavne racije su otkrile da oni sve više koriste me-

man, ekspert za trafiking u Birou UN za drogu ı kriminal u Beču. Donedavno, kaže on, većina zemalja nije imala krivične zakone

Jasniju sliku o tome kako operišu trafikanti.

Granice u Evropi su ili otvorene ili se lako prelaze sa lažnim

Za dva dana sa Balkena u London

đunarodni i efikasni lanac snabdevanja. "Siguran sam da mreže mogu izvršiti narudžbu za neku ženu u roku od dana, sa Balkan u London", kaže ekspert Interpola za trafiking Hamiš Mekulof, dodajući da svaka banda može zapošljavati i po 40 podugovarča, koje se bave svim poslovima od vrbovanja do smeštaja.

o trafikingu ı "vrlo malo su znale čak ı šta Je trafiking". Policijske jedinice za borbu protiv trafikinga niču širom Evrope kako bi primenjivali nove zakone ı one razvijaju puno

pasošom ıli uz pomoć tima. "Na mađarsko-ukrajinskoj granici, trafikanti se sastaju sa pograničnim zvaničnicima u separeima lokalnih noćnih klubova i plaćaJu im od 100 do 1000 evra za pe-

čat u pasošu", kaže Petsi Sorensen, belgijski član Evropskog parlamenta. Mnoge žene sada se kreću preko, kako ih naziva britanska Nacionalna obaveštajna služba "neksus-tačka", koje su često samo sumnjivi apartmani u Budimpešti, Bukureštu, Beogradu, Sofiji ili Ljubljani. Tamo, neke "spremaju" – više puta siluju – za trgovinu seksom, kaže policiJa. Druge, Jednostavno "skladište" ı izlažu za prodaju kupcima · sa Zapada, koji obično plaćaju po 10.000 po glavi. Trafikanti takođe koriste veb-sajtove koji daJu liste novih devojaka i njihovih | osobina. "Na Zapadu postoje internet kafei koji reklamiraju ove veb-sajtove", kaže Sorensen. Zaposleni u kafeima pomažu u prodaji ovih žena. (Nastavlja se)