Борба, 03. 02. 2005., стр. 6
6 BORBA
drugi o nama
Četvrtak, 3. februar 200
Potopni raskol
Slobodna Evropa
Podgorica. - Da li je dobra ili loša vijest definitivna podjela u Crnoj Gori na suvcreniste unioniste, nakon formiranja dva pokreta. Što Pokret za nczavisnu Crnu Goru i onaj drugi za očuvanje državne zajednice, mogu donijeti građanima? Dva državotvorna pokreta formirana su u dva dana protekle sedmice.
Sledećeg, dana u Podgorici na Osnivačkoj sjednici Pokreta za nezavisnu Crnu Goru svečano je obećana suverena crnogorska država. Osnivanjem pokreta konačno je formalizovana podjela ZBORI BB IAN A INIT APN NIBN/ U BN BAN TIVNIMIGTI NI,
U Miločeru su se delegati Osnivačke skupštine Pokreta za evropsku Srbiju i Crnu Goru obavezali da će uraditi sve za održavanje „zajedničke države. TERray BC ALO HOGAMC DORA 2. GRIRONO RTB na suvereniste i unionistc. Sada ostaje da se rastumači je li to dobra ili loša vijest i kakve su političke posljedicc mogu očekivati.
Mnogi su, među njima i predsjednik državnc zajcdnicc Svetozar Marović, požurili da ocijene kako jc osnivanje dva pokreta u stva-
ri dobar znak, jer će se sada
lakše kontrolisati i kanalisati
političke strasti. Tcoretski gledano, ima razloga takvom razmišljanju. Formiranje pokreta je određivanje pravila igre i imenovanje odgovornih. To jeste prvi korak ka fer političkoj borbi. No, tcorija je jedno.
Život obično piše drugačije, strastvenije priče.
Pokret za nezavisnost mora da sc izbori sa sjenkom prošlosti, teretom Beogradskog sporazuma. Kada jc marta 2002. godine Đuka-
nović preko noći okrenuo vlastitu politiku i potpisao Beogradski sporazum, istovremeno je slomio vjeru običnih građana u obećanja koja daje vlast. Šansa da sc povrati izgubljena nada i povjerenje postoji samo ako Pokret za nezavisnost bude organizovan kao sredstvo
konsenzusu i ideja o samostalnoj. Crnoj. Gori može imati budućnost. U suprotnom, Pokret će da posluži samo za “anesteziranje” kritičke javnosti i održanje sadašnje ekipe na vlasti. Još su teži zadaci pred drugom stranom. Pokret za evropsku Srbiju i Crnu Goru održan je bez zvanične podrške najjače opozicione snage, Bulato-
Zoran Žižić
pritiska na vlast, ako bude garant referenduma, a nec posluži samo kao paravan za nove prevare i bogaćenje u procesu privatizacije. Tek tada se može pronaći zaustavljena suverenistička cnergija i objediniti suverenističke stranke.
U tom slučaju, ideja o
Makedonski dril Iračana
Oslobođenje
Sarajevo - Makedonija jc spremna da u okviru snaga, predvođenih SAD, proširi svoju misiju u Iraku. Njcn dopunski zadatak bi bio obučavanje iračkih državljana u oblasti civilne zaštite, medicinske pomoći i spasavanja. Ponuda oficijalnog Skoplja da pomogne u američkim naporima za formiranje iračkih nacionalnih institucija pozitivno je ocijenjena u Vašingtonu, a makedonski ephazeti resi" KA eEkEE A. U 0 MPC OK 6 = 2) 24,
U Ministarstvu odbrane u Skoplju objašnjavana da je reč o specijalizovanoj obuci u više oblasti, koja bi trajala od jednog do tri meseca.
LGA II Ien (IEA PI 4 7 7 LVry re: mai
instruktori obuku bi izvodili u Makedoniji i susjednim zemljama Iraka.
Reč je o specijalizovanoj obuci, poput kriznog menadžmenta, zaštite i spasavanja, medicinske obuke, obuke snaga za očuvanje rcda. Rano je govoriti koliki broj ljudi će biti angažovan, ali je izvjesno da će oni biti uključeni u specijalizovanu etapnu obuku u trajanju od
jednog do tri mjeseca”, rekla je portparol Ministarstva odbrane Biljana Avramovska. Pod komandom oficira SAD, makedonski komandosi, pored redovnih zadataka na obezbjeđenju baze mirovnih trupa, učestvuju u obuci pripadnika iračke rcgularne armije.
U saglasnosti sa unaprijed planiranim zadacima dobijenim od komande 4. pješadijske divizije SAD angažovane u Iraku, vod od 32 makedonska specijalca iz jedinice
Na osnovu odluka Vlade i Parlamenta u Skoplju, pripadnici profesionalnih snaga makedonske armije (ARM), u specijalizovanim jedinicima na nivou voda, već godinu dana učestvuju u međunarodnoj mirovnoj misiji “Sloboda za Irak”.
“Vukovi”, uveliko obučavaju dijelove pripadnika iračke garde. Njihovi zadaci su uglavnom vezani za obuku i postupke u specifičnim situacijama i na obezbjeđenju. Dušan Joksić
vićeve Socijalističke narodne partije.
U isto vrijeme, ko zna, da li slučajno, u Beogradu je osnovan Pokret istog imena sa akademicima Tadićem i Bećkovićem na čelu. Tek što je objavljena vijest, Zoran ij žić je pohitao da predloži blisku saradnju sa akademci-
ma koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije.
'To svakako nije dobar početak. Ako se Žižić lakše dogovara sa predstavnicima drugih stranaka i drugih pokreta, nego sa ·kolegama iz svoje partije, ako član ratnog, Predsjedništva Branko Kostić na osnivačkom skupu Pokreta poziva na odbranu svim sredstvima, Smajo Šabotić na “Lazarevu kletvu”, a skupu prisustvuju samo svještenici srpske crkve, onda se valja zapitati kakva je stvarna namjerna Pokreta.
Mirna budućnost Crne Gore zavisiće prije svega od sposobmosti dvije strane da savladaju teške izazove koji su pred njima. WWII INIBNIRINI IRITIRATI DIRRNIJRRIIYy
Da li je zaista riječ o objedinjavanju svih snaga koje su za zajedničku državu ili sc pod firmom Pokreta za opstanak zajednice obnavlja staro nacionalističko klerikalno bratstvo? U danima koji slijede Zoran Žižići njegovi sljedbenici moraju da se odrede da li hoće da uspostave vladavinu crkve i nacionalista i ostvare pobjedu koja bi značila poraz i aneksiju Crne Gore ili zaista žele dogovor. Ne treba, dakle, žuriti sa optimizmom, jer pravi motivi i pravi zadaci tek treba da se uoče. Uostalom, još se ne zna da li svi zaista žele da se izbjegnu tenzije ili dio Crne Gore želi upravo suprotno. Da se udruživanjem ekstremista razbuktaju prljave strasti koje bi onemogućile slobodan referendum.
"To nije tek retoričko pitanje. To je razlika između budućeg mira i stabilnosti i sadašnjeg, vegetiranja u tranziciji koja jede budućnost generacija. Draško Đuranović
Generol Pavle Strugar
Slepa Justicija
BBC
London - U Hagu jc proces protiv do sada najvišeg Bošnjaka koji se pojavio pred "Tribunalom, generala Sefera Halilovića, osnivača i šefa bošnjačke strane između 1992. i 1993. godine, a zbog, toga što nije sprečio ubistvo 63 hrvatska civila u okolini Mostara 1993. godine. Razgovor sa novinarem londonskog “Gardijana” Iv En Prentis koja je izveštavala sa prostora bivše Jugoslavije tokom pomenutih sukoba počeo sa molbom za njenu procenu kazne Pavla Strugara:
“Uvek sam veoma kritikovala načine kako Haški sud radi. Mislim da je pristrasan
„Meki” prevratnici
Pariz. - Od Srbije do Ukrajine, preko Gruzije, demokrate su bez nasilja oborile autoritarne režime. U pitanju je jedna efikasna stratcgija koja ima svoje teoretičare, svoje mreže... i takmace.
Ovo mesto loše izgleda: dve male sobe jednog ne baš tako novog beogradskog stana. Prostorije “Otpora”, nekadašnjeg studentskog pokreta u Srbiji koji je odigrao ključnu ulogu u revoluciji od 5. oktobra 2000. i svrgavanju Slobodana Miloševića, nisu u skladu sa revolucionarnom reputacijom koja mu se pripisuje.
- Dvadeset šest puta smo išli u Ukrajinu od proleća 2003. do proleća 2004, da bismo pomogli Poriž, a zatim u leto 2004. da bismo oformili Znajuž, objašnjava Aleksandar Marić, član ove organizacije koja se zalaže za nenasilni otpor.
“Pora” (“Vreme je”) i “Znaju! (“Znam”) su dve nevladine organizacije na koje se oslonila koalicija Viktora Juščenka da bi odnela pobedu na izborima. “Pora” je vodila takozvanu “negativnu” kompanju - to jest kritičnu - žigošući nedostatke vlasti predsednika na kraju mandata Leonioda Kučme -
korupciju, klijentelizam, nezaposlenost, siromaštvo. “Znaju!” se, pak, opredelila za “pozitivnu” kampanju sa ciljem da se Ukrajinci nauče kako da glasaju, kako da se prvi put upišu u biračke spiskove, prema kojim kriterijumima da izaberu kandidata, kako da spreče manipulisanje sopstvenim glasovi-
m4a...
Tehnika nenasilne revolucije pre svega počiva na analizi metoda funkcionisanja jedne moderne autokratske zemlje.
Ove dve kampanje su imale isti cilj: pretvoriti izbore u neku vrstu referenduma, za ili protiv aktuelne vlasti. “Pora” nikada nije pozivala da se glasa za bilo koga, dok je kampanja organizacije “Znaju” u prilog učešću na izborima, koja se navodno obraćala svim biračima, pre svega donosila glasove opoziciji.
“U autoritarnom režimu pristalice vlasti glasaju ma šta se dogodilo; svaki novi birač ubeđen da treba da glasa. zahvaljujući “pozitivnoj” kampanji ima, dakle, sve šanse da da svoj glas opoziciji”, objašnjavaju u “Otporu”.
Aktivnosti “Otpora” u Ukrajini finansirala je američka nevladina organizacija “Fridom baus” koja je bila veoma zastupljena u Srbiji 2000.
U ovoj organizaciji ne govore mnogo o tome kakva je zapravo priroda njihovih odnosa “Otporom”. “Fridom haus” nije ovde da bi promenila politički režim. Na građanima je da to urade. Mi obezbeđujemo sredstva da bi birači shvatili da se njihov glas računa i da bi mogli da prevaziđu strah od uspostavljene vlasti”, objasnio je jc-
dan od čelnika OVOB udruženja dan posle prvog izbornog, kruga.
Reč je o dugoročnoj politici, budući da su “Fridom haus”, “Otpor”, ali i drugi aktivisti, kao što je Mukhuseli Džak, jedan od lidera borbe protiv aparthejda u Južnoj Africi, već su u više navrata organizovali seminare o “obuci” da bi razmenili iskustva.
Prilikom jedne od tih manifestacija, O. marta 2004. u Vašingtonu, primećeno je, na primer, prisustvo teoretičara nenasilne borbe poput američkog univerzitetskog, profesora Džina Šarpa ili Džeka Duvala, producenta dokumentarnog, filma pod naslovom “Kako svrgnuti
MM OR
MN
Mislim da srpska vlada treba da kaže - poslaćemo optuženike u Hag, ali želimo da vidimo sličan pritisak i na Zagreb i Sarajevo, ocena novinarke “Gardijana” koja je svojevremeno izveštavala sa prostora bivše Jugoslavije, Iv En Prenetis.
O WHY INA IIAIRRIIII NR WNINININI i u smislu da su srpski optuženici barem na prvi pogled dobijali mogo oštrijc kazne od drugih optuženika.
Iv En Prentis kaže da ni današnji početak suđenja bošnjačkom generalu Seferu Haliloviću neće popraviti takav njen utisak o pristrasno-
ON,
Članovi “Otpora” su puni priča o obuci u kojoj su pomogli protivnicima Eduarda Ševardnadzea, tadašnjeg pred-
sednika „Gruzije, ili Ukrajincima koji su se mirno borili kako bi opozicija konačno, 26. decembra došla na čelo Republike.
RNIARRI I(iHRBGIVYYVYPVTMEHGIITIMAIVF iri TIP PNAIJK
diktatora”. Duvalov film je iskorišćen u Gruziji. On je takođe prikazan u izvesnim krugovima na Kubi i u Iranu.
Demonstracije pristalice Otpora u Beogradu
sti suda na štetu Srba zbog, relativno ograničene optužnice protiv njega:
“Teško je oteti se utisku da se Tribunal ne ponaša pošteno prema svim ctničkim grupama.
Mislim da mediji na Zapadu, pretežno u Sejdinjenim Državama i Britaniji, uvek nc shvataju da jc bilo delova rata u Bosni u kojima Srbi uopšte nisu učestvovali kao na primer u Mostaru. Zato je Tribunalu lako da tako ncuravnoteženo podiže većinu optunica protiv Srba. Pored toga, iz brojnih razgovora sa predstavnicima 'Iribunala stekla sam utisak da su zaista pristrasni na štetu Srba”.
još
Prema rečima Džina Šarpa, ubeđenog, pacifiste, “nenasilna borba nema za cilj rešavanje sukoba, već pobedu u tim sukobima.
Ona je veoma bliska vojnoj retorici”.
lako oružje koje se koristi dovodi do krvoprolića, to ne znači da je zato manjc cefikasno. “Diktatura jednog, velikana, u kojoj tiranin neogranično vlada potlačenom zecmljom, skoro da više ne postoji”, objašnjava Slobodan, bivši član “Otpora” od tridesetak godina.
Da li to znači da su u:pravu oni u Beogradu koji tvrde da je Haški sud na štetu Srbije i da zato ne treba da šalje svoje generale u Holandi-
ju?
IRON
MMI pig Wipawwg 0 u ARpI au |aiyanrn
Daleko veći broj Srba optužen pred Maškim sudom, nego predstapui ci bilo koje druge naci0nalne grupe koje su Wu stvovale u ratovima NA Balkanu”.
NITI WWr IJ i puJ III giri OS Tar 7 URINRN
“Ne kažem da je Beograd u pravu kada odbija da šalje ljude u Hag, ali zato kažem da jeste u pravu kada kaže da je Tribunal pristrsan na štetu Srba.
danas . č ~kC imamo lažne demokratski
v. •. 5. | i režimce u kojima se orga
“Umesto toga,
zuju ~ izbori, OpOočici! životari, ali se na kraju uv ista ličnost ponovo nađe vrhu države, sa OVOM i onom titulom”, dodao M on.
Da bi se oslabila ovakvi vrsta vlasti, treba potkopal glavne “stubove” na koje * ona oslanja: policiju, VO sku, medije i pravosuđe" Sve nenasilne metode |, dobre, uključujući i ismeva nje ili zavođenje. j
Loren Ro