Борба, 18. 02. 2005., стр. 6
6 BORBA
Petak, 18. februar 200
drugi o nama
Usud isukanih mačeva Lažni biser | ____Rheinischer Merkur ____|
Beograd. - Ramuš Haradinaj zna kako da se ophodi prema svojim zemljacima u nemirnoj južnoj srpskoj pokrajini Kosovo i zna šta oni žele da čuju. Nekadašnji gerilac, instruktor bodi-bildinga, izbacivač u noćnom klubu i ratni heroj postao je premijer jcr je svoje pristalice opio obećanjima o skoroj nezavinosti. Ostaje otvoreno pitanje kako će to funkcionisati u glavnom gradu Prištini i celoj pokrajini koja ima 2,1 milion stanovnika gde Srbi i Albanci stoje jedni naspram drugih sa isukanim mačevima. Najmanji povod je dovoljan da se razbukti požar kako se nedavno pokazalo kada su na granici sa Makedonijom srpski graničari ubili jednog, albanskog, mladića. Ili u martu 2004. godine kada vojnici Kfora posle smrti tri albanska dečaka nisu uspeli da spreče nemirc tokom kojih je ubijeno 19
ljudi, a 900 povređeno, dok ·
su srpske crkve nestale u plamenu.
Svaki drugi građanin Kosova je nezaposlen; kod tridesetogodišnjaka ta stopa iznosi čak 75 odsto. Cvetaju samo kriminal i trgovina drogom - i to toliko da su nemački istražitelji pokrajinu nazvali “evropskom Kolumbijom”. Ove godine se očekuje odluka UN u vezi sa KOso-
Famis Co. d.o.0.
11000 'Boogtađ, Zemun, Autoput 30 | Tel. (+381 11)3149083 Fax (+3881 11) 31493 76
vom. Ukoliko sve strance nc prihvate odluku nc postojć nikakve šanse da se ona i primeni - to je u najmanju ruku jasno.
Srbija i vlada u Beogradu se zalažu za autonomiju u okviru Srbije ili Srbije i Crne Gore. A u okviru ove
auto-
snost od Beograda. Ukoliko do toga dođe mogao bi da usledi egzodus 90.000 Srba. U slučaju definitivnog ostanka Kosova u Srbiji bivši ncmački komandant Kfora Klaus Rajnhart strahuje od “novOg rata”.
Kosovo nc smc više da ostane evropska ·Ahilova peta. | SOLA moraju
Kosovo, čije stanovništvo čini 88 Gdsto Albanaca i po šest odsto Srba i pripadnika drugih manjina, može da preživi samo zahvaljujući novcu iz inostranstva, radu na crno i krijumčarenju.
Detalj prošlogodišnjeg divlianja albanskih šovinista na Kosmetu
nomije Beograd želi još jednu autonomiju za Srbc koji žive na Kosovu. Nasuprot tome, za Albance jedino što dolazi u obzir jeste nezavi-
www.famis.co.yu
da se ostvare: bezbednost i uspostavljanje pravne države - osnovni preduslovi za zcmlje donatorc i investitorc.
Sto se tiče budućeg rešen-
ja Kosova, ono mora, prema rečima Franca-Lotara Altmana, dircktora istraživačke grupe za zapadni Balkan pri Institutu za međunarodnu politiku i bezbednost u Berlinu, da bude doneto sa mnogo obazrivosti. Nezavisnost regiona bi za posledicu mogla da ima zahteve za novim prekrajanjem granica na Balkanu: na primer, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine; Albanci koji žive na jugu Srbije mogli bi da traže priključenje Kosovu. Ne treba zaboraviti ni mogući zahtev za samostalnost albanske manjine u Makedoniji što bi opstanak ove zemlje moglo da dovede u
odbija. Protiv ovog rešenja govori i ckonomska situacija u čitavom regionu.
- podela Kosova na albanski i severni, srpski deco. Ukoliko bi kasnije taj deo pripao Srbiji Albanci bi izgubili najveći deo rudnog bogatstva. Ovakvo rešenje odbacuje međunarodna zajednica. - podela između Srbije i Albanije. Kosovo bi tada postalo deo albanske federacije što bi moglo da ima nesagledive posledice po Makedoniju (težnja tamošnjih Albanaca za priključenje Albaniji). Stručnjaci ne mogu da kažu šta će biti sa Kosovom. Glavnu reč će imati Savet
A i IN NINI NNV III RINININN SKI NRIN NINI NIR RIR INNI:IINIRIIIGIINI IRINA
Odluka o tome šta će se dalje dešavati sa Kosovom nalazi se od 1999. godine u rukama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Problem je jedino u tome što su osnovne pozicije suprotstavljenih strana nepo-
mirljivo različite.
WRGWGWGIR IRI GiaWiIiiaiianini a ini iii IG Gin RIGI GG Iu ING III uiGDi
pitanje. Na Kosovu mora da se uspostavi pravna država, da se
poštuje međunarodno pra-
vo, konačna odluka o Kosovu ne sme da ima negativno
dejstvo po susede i moraju.
da je prihvate sve 'strane. Prema mišljenju Altmana, stručnjaka za Balkan, postoji više modela:
- uzdizanje Kosova na status treće članice saveza Srbije, Crne Gore i Kosova ukoliko dotle još uvek bude postojala Srbija i Crna Gora.
- KOSOvO kao. nezavisna država što Srbija cnergično
bezbednosti UN. Međutim, može se pretpostaviti da će Moskva staviti veto protiv svakog rešenja koje ne ide u prilog njenim prijateljima u Beogradu. To znači da požar u centru Evrope neće moći da ugase ni Ujedinjene nacije ni NATO niti EU.
Rešenje bi bilo kada bi Beograd i Priština mogli da se dogovore. Jedina šansa da do toga dođe jeste pružanje perspektive Srbiji za članstvo u EU. Uostalom, to je perspektiva kojoj teže i u Prištini.
| Verner Mener
BBC
Beograd. - Srbija se ponovo suočava sa rokovima za ispunjenje. međunarodnih obaveza pre svega u pogledu potpune saradnje sa haškim tribunalom od čega zavisi
Podeljena „politička elita, smatraju stručnjaci, mije stvorila jasnu predstavu o tome kakve posledice može imati propast onoga što se naziva evropski put mada spoljni pritisci i uskraćivanje pomoći mogu biti neka vrsta okidača unu-
trašnje nestabilnosti. · BRISRRIIRINIGN iN ibGIHDGIRRIIININNRIIRUNIIN (MII
ocena studije o izvodljivosti i pridruživanja EU.
Situaciju u kojoj je sada Srbija neki ovde porede sa 2001. i prilikama u kojima je haškom tribunalu izručen Slobodan Milošević.
Opet je reč o vododelnici koja se ovaj put može označiti linijom potpune saradnje sa Hagom, studija O izvodljivosti. Takve poruke stigle su sa svih važnih adresa u svetu a ovih dana ponovili su ih u Beogradu i zamenik italijanskog šefa diplomatije Antonione i predsednik Evropske banke Lemijer.
Ipak, kada je reč o tome i
Bogoljub Karić da li u vlasti i političkoj cliti postoji jasna predstava O značenju studije o izvodijivosti sociolog Slobodan Antonić kaže da jedan deo vlade to razume i uslovljava opstanak vlade saradnjom sa Hagom, ali da deo ne vidi jasno gde je tu granica. Istovremeno, deo političke clitc na tom pitanju pokušava da sruši vladu, ocenjuje Antonić: “Jedno prilično haotično
Građani nisu u potpunosti svesni šta bi sledilo ako
potpunosti jasno uspelj Q objasni našoj javnosti šk j
tačno to Što Srbiju čeka \ slučaju da taj evropski proc. kat ili cvropski put nc d% propadne, nego da se be, | nadežno zaglavi”
“Cinjenica jc, TCCimo, (i,
jedna
državnog, budžeta se i
trećina
puni od određenih
pozajmica ili donacija, Dx. kle, prosto i kada Srbija n bi dobijala te pozajmice i kredite imam utisak da na. šim građanima nije jasno d, bi verovatno naše Denzije i
naš
|
plate morale, ma koliko y, \
sada malc, još za trećinu bii |
u manjenc” ·
Slobodan Antonić to ti.
mači dubokom podeljeno. .
šću političke clite i nedostat. kom clementarnog, konscen. zusa o državnim ciljevima i
propadne studija o izvodljivosti
računa o teškoj ekonomskoj situaciji, te da država i dalje zavisi od strane pomoći.
stanje i onda se tu vodi opet jedan propagandni rad oko toga.
Dakle, sa jedne strance sc smatra da ima tu mnogo preterivanja, opet sa druge strane naša društvena i politička elita koja je, kako bih rekao, proevropska ona za-
pravo na neki način nije u
strategiji Što povećava mo-
gućnost konflikta.
Srbija jeste na vododelnidii ako nc prođe studija O i/\dljivosti i eventualne međunirodne posledice ma koliko teške bile mogu biti okidač za
unutrašnje konflikte, koji,
smatra
opasni.
Antonić, m(
Đorđe\!
i ne vode, dovoljno
ı biti