Борба, 18. 02. 2005., стр. 7
,+
Petak, 18. februar 2005.
Agresivno. vojno jačanje? 0 , · Vašington, Peking. - Ja. ||
čanje kineskih oružanih snaga remeti ravnotežu snaga u Tajvanskom zalivu, ocenio |
direktor CIA Porter Gosu
novoj proceni vojne snage.
azijskog džina, koju jezvakini |
'vesno vreme upozoravaju ı na kinesko " agresivno vojno ja, li
pozitivn aspekte JA M međunarodne uloge Pekin-
ga, koje su bile istaknute u
prošlogodišnjem izvešlaju· O M
CIA, javio je Rojters. | red senatskim komitetom za obaveštajne poslove, Gros
je ukazao da "kineske (vojne) sposobnosti 0 ame- |)
ičke | u regionu.
italija ostaje ı u
Iraku
Rim, - Italijanski Senat. usvojio je predogo.·
produženju ilalijanske vojne · misije. u Iraku i dekreto njenom. dodainom finansiranju · do juna ove godine, u istom. danu kada se na televizijskim ekranima pojavio dramatični
apel kidnapovane novinarke
"|| manifesta” Đulijane Zgrene da strane trupe napuste laki l tako joj 060 0
Srce ı u ı bezdanu Ljubljana - Jedinice uprave
uputstvo da što pre prikupe
·podaike o tome koliko je ljudi
izgubilo državljanstvo Slovenije prema jugoslovenskom zakonu iz 1964.
_ Uputstvo je usledilo za
erupcijom nacionalizma u lia-
liji 'podstaknutog. proslavom
jana. iz |stre nakon Drugog
%etskog rata, ie prikazivanja. il na “Srce u. 'bezdanu" Maji
nacionalne TV.
ce u bezdanu” je film O fojbama - jamama u koje su bacana tela, ubijenih Italijana Kom i posle O
Švajcarska vraća
novac o ohanesburg. - _ ŠvaIG dka. je konačno odlučila da vrati | Nigeriji 458 miliona dolara
oje je svojevremeno diktaala O general
di.
998. Dobio je da spreči povraćaj novca nigerijskim vlastima, ali je maratonski proces okončan najnovijom presudom švajcar-
| i suda.
_ Moskva. Joira>ivahja na Antarktiku, ruski naučnici su došli do sazna-
Na osnovu |
nastao pre 500 miliona godi
dokažu, izjavio je akademik Vladimir Koltljakov, vodeći ru| 1 geograf i MOO
života. „_Fusin, Kona U Kini dnevno usled poplava,
požara i eksplozija pogine u.
proseku 16 rudara, a U najnovijoj nesreći u Fusinu poginulo ih je. najmanje 210 , Što j je čini najtežom u por. slednjih nekoliko decenija.
sla jer je plata koju dobijaju znatno viša od prosečne. Uprkos rizicima sa kojima. se svakodnevno suočava, radar pripada industrijskoj aliti Kine. On godišnje zarađuje približno. 30.000 juana (3.600 dolara odnosno 3.000 evra), deset puta više od prosečnog poljoprivrednika Šiji godišnji prihod iznosi 3.000 juana (360 dolara odnosno 300 evra). Prosečna godišnja zarada u Kini iznosi 1.000 dolara (700 evra). U Kini je lane poginulo 6.027 radnika u rudnicima uglja, 0 manje nego 2003. g0O-
u slovenačkoj Istri dobile su”
je život na našoj planeti”
Što su u stanju da uskoro i | Posao. preči. od | ı čini se da se rudari |
ne obaziru na opasnosti po-
· ministar
sve?
BORBA 7
· Istorijska odluka Izraela
Usvajanje Zakona o kompenzacijama jevrejskim nasecljenicima iz pojasa Gaze i Zapadne obale ocenjeno kao prekretnica u istoriji zemlje
"Tel Aviv. - Izraelski parlament (Kneset) usvojio je Zakon o kompenzacijama jevrejskim naseljenicima iz pojasa Gaze i dela Zapadne obale, na osnovu plana premijera Arijela Šarona o evakuaciji iz tog područja, što je juče u izraelskim medijima occnjcno kao prekretnica u istoriji zemlje.
Prema kasno preksinoć usvojenom zakonu, izraelska vlada je ovlašćena da plati bezmalo milijardu dolara na ime kompenzacija za 7.500 jevrejskih naseljenika iz 21 naselja u pojasu Gaze i još nekoliko stotina iz četiri enklave na severu Zapadne obale. Očekuje se da će svaka porodica za evakuaciju dobiti najmanje 200.000 dolara, a neke i duplu sumu.
Zakon je usvojen posle dvodnevne debate sa 59 glasova za, 40 protiv i pet uzdržanih. Protiv je glasalo i 17 poslanika iz Šaronove
konzervativne partije Likud. Poslanici su se ujedno usprotivili održavanju nacionalnog referenduma o povlačenju i
plan neće biti ostvaren i “da
će narod odlučiti”. Levičarske partije su usva-
janje zakona o kompenzaciji-
General Vord u Ramali
Američki general Vilijam Vord, koji je nedavno postavljen za bezbednosnog koordinatora SAD na Bliskom istoku, razgovarao je u sredu uveče Ramali sa novim palestinskim predsednikom Mahmudom Abasom o sporazumu postignutom s izraelskim premijerom Arijelom Šaronom mna nedavnom samitu u
Egiptu.
Vorđa je prošle sedmice imenovala novi ametički državni sekretar Kondoliza Rajs kao koordinatora za snage bezbednosti palestinske uprave i izraelsko-pa-
lestinskog prekida vatre.
azdvajanju od Palestinaca, koji bi nesumnjivo odložio evakuaciju, planiranu u Icto ove godine.
Jedini jevrejski naseljenik u Knesetu poslanik Cvi Hendel, iz desničarske partije Nacionalne unije, je izjavio da je i dalje “ubeđen” kako Šaronov
ma označile “istorijskim potczem koji će ubrzati mir”. Kneset je 1982. godine glasao za evakuaciju jevrejskih naselja sa Sinaja, u okviru mirovnog sporazuma s Egiptom iz 1979. Međutim, ovoga puta se radi o evakuaciji naselja na teritorijama koje su mnogi
Izraelci smatrali delom ŽZemlje Izrael.
Zakon:su podržali poslanici iz Likuda, laburisti koji su takođe u vladi nacionalnog, jcdinstva, partija centra Šinui, levičarski Jahad .i Ujedinjena arapska lista. Protiv je glasao predsednik Kneseta, Ruben Rivlin iz Likuda.
Rivlin je podsetio da je Šaronova pattija došla na vlast jer je “ubedila narod na poslednjim izborima da je Oslo (mirovni sporazum s Palestincima iz 1993. godine) podelio državu” i upozorio da je povlačenje iz pojasa Gaze mnogo opasnije.
· Povlačenje koje bi trebalo da počne u julu je sada gotovo nezaustavljivo.Potrebno je još odobrenje vlade, pre nego što premijer i ministar odbrane narede evakuaciju.
"Teoretski ono može biti zaustavljeno referendumom ili padom Šaronove vlade, u slučaju da se do kraja marta ne usvoji budžet za ovu godinu.
Šreder dosledan u kritici NATO
Opozicija kancelarov predlog smatra „teškom spoljnopolitičkom greškom”
Berlin. Gerharda Šredera ne želi dA odustane od predloga za rcformu NATO-a, uprkos kritikama konzervativno-liberalne opozicije i nerazumevanju i odbojnosti na koje je predlog, naišao u Briselu.
Šreder je u petak u govoru na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu (koji je zbog kancelarove bolesti pročitao ministar odbrane Peter Štruk) ocenio da “NATO više nije primarno mesto na kojem se transatlantski partneri konsultuju i koordiniraju SVOJE strateške zamisli”. To isto, prema kancelarovoj oceni, važi i za dijalog, između SAD i Hvropske unije koji, “u današnjoj formi nije u skladu kako sa rastućom težinom EU tako ni sa novim zahtevima transatlantske saradnje”. Zato je Šreder predložio da komisija “nezavisnih ličnosti visokog, ranga” do 2006. šefovima država i vlada NATO-a podnese predloge za reformu.
Na predlog je odmah hladno reagovao američki odbrane Donald Ramsfeld. On je, doduše, najavio da će predlog biti razmotren, ali nije Ostavio mnogo mesta nadi da bi mogao da dobije podršku Vašingtona. Umesto toga, ancrički ministar je naveo da je
- Vlada kancelara.
Koancelar Gerhard Šreder
“NATO izvanredna organizacija koja sa uspehom deluje u Avganistanu, na Balkanu i u Iraku”.
Ukazujući da se na daljem razvoju Alijanse stalno radi, Ramsfeld je rekao da “ne Ve-
ruje da je NATO sahranjen, već upravo suprotno, da on pokazuje puno energije i vitalnosti”. Ministar inostranih poslova Joška Fišer potrudio se da predlog. precizira, ukazujući
da “budućnost NATO zavisi od toga da se više ne svodi samo na vojni faktor”. A da bi se “izgradili novi politički mostovi” potreban je, kako je rekao Fišer, Forum gde će se “pronaći novi strateški konsenzus o pitanjima kakva su smrtna kazna, Međunarodni krivični sud ili protokol iz Kjota”.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Havijer Solana je Šrederovu kritiku na račun NATO ocenio kao “neopravdanu” i rekao da Alijansa “nije izgubila ništa od svog dosadašnjeg značaja”. Šefica nemačke opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel, ocenila je da je Šreder svojim predlogom naneo “veliku spoljnopolitičku štetu” Nemačkoj. Vođa takođe opozicionih Liberala Gido Vestervele nazvao je ideju O'reformi Alijanse “teškom spoljnopolitičkom greškom”.
No, oko 130 političara Šrederove Socijaldemokratske partije, Nemačke (SPI)) je objavilo deklaraciju podrške kancelarovom predlogu. U tekstu se kritikuju SAD i navodi da “sada samo amecrički interesi određuju sledbeništvo”, a da se “NATO uključuje samo po potrebi”.
Snežana Bogavac
Odbrambeni pakt Irana i Sirije
LONDON. - NAJAVIJENI PAKT IRANA I SIRIJE O ZAJEDNIČKOJ ODBRANI POVEĆAĆE NAPETOST NA BLISKOM ISTOKU I UGROZITI STABILNOST TOG REGIONA, OCENILI SU BRITANSKI NOVINSKI KOMENTATORI.
Uz to, Iran i Sirija su se stvaranjem sporazuma direktno, kako je ocenio londonski “Gardijan”, suprotstavili administraciji američkog predsednika Džordža Buša. U tom svetlu primećuje i “Fajnenšel tajms” da je objava o sklapanju odbrambenog saveza došla samo dan pošto je Amerika povukla svog, ambasadora Margaret Skobi iz Damaska.
Komentator “Tajmsa” ističe da Sirija, kao sekularna država, sa političkom partijom Baas na vlasti, i Iran, kao islamska republika, nisu prirodni saveznici, ali su se te dve zemlje i u ne tako davnoj
Indiji Britanski sekretar za spoline poslove Džek Stro juče je započeo trodnevnu zvaničnu posetu Indiji. Na Rojfersovoj fotogrofiji ie Stro, snimljen za ruč-
kom u zajednici Sika u Amritsaru
prošlosti ujedinjavale kada su imale zajedničkog neprijatclja. Sirija je, podseća se, bila jedina arapska zemlja koja je osamdesetih godina u ratu sa Irakom podržala Iran. Njihov novi savez bi, ocenio je “Tajms”, pre svega mogao da doprinese daljem haosu u Iraku.
U britanskim diplomatskim krugovima se ocenjuje da bi savez Sirije i Irana i intenziviranje američkog, pritiska na te zemlje moglo imati posledice i na šire međunarodne odnose.
Iran i Sirija su, zbog dugogodišnjih sankcija i izolacije, stvorile veoma jake poslovne i vojne veze sa Evropom i posebno Rusijom pa bi u tom delu američke spoljne politike moglo doći do nekih promena. “Dejli telegraf” je izvestio
steme protivavionskih raketa što će, tvrdi list, “sasvim sigurno razbesneti Bušovu administraciju i izraclsku vladu i verovatno će uneti novu napetost u američko-ruske odnose”. Jedan američki diplomata u Moskvi je izjavio “Dejli telegrafu” da je Vašington zabrinut da bi rusko oružje prodato Siriji moglo završiti u rukama terorista i boraca protiv američke okupacije u Iraku.
Rusija se, primećuje se u britanskim diplomatskim krugovima, posle skoro dvadeset godina vraća na Bliski istok.
Tu su, pored Irana i Sirije, posebno zanimljivi odnosi Moskve sa Saudijskom Arabijom. Posle 1931. godine Moskva i
Rijad su po prvi put uspostavili kontakte i nastoje da usklade politiku na tržištu nafte.
Saradnja pod pritiskom
Karla del Ponte optužila Hrvatsku za nesaradnju sa Hagom
Zagreb. - U pismu šefovima diplomatija 25 zemalja članica Evropske unije, glavna haška tužiteljka Karla del Ponte bila je vrlo kritična prema Hrvatskoj, optuživši je da ne sarađuje s Hagom. Očekuje se da će, pored negiranja pojedinih delova njenog pisma, hrvatskim vlasti-
stvo optuženog, generala Ante Gotovine 2001, da nijednom nije pokušala da ga uhapsi i da je, naprotiv, Organizovala obaveštajne akcije koje je trebalo da opstruišu rad Tribunala.
U grehe Zagreba Del Ponte je u pismu pripisala i curenje informacije Haškog tu-
Inauguracija Mesića
Pregovori o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji zakazani za 17. mart, iz dana u dan su sve neizvesniji, a to će biti glavna politička preokupacija hrvatskog predsednika Stjepana Mesića, koji danas polaže zakletvu kao uvod u svoj drugi predsednič-
ki mandat.
Sa obavezama u sferi međunarodnih odnosa i komandovanja vojskom i obaveštajnim službama, što su važni delovi Mesićevih ovlašćenja, njemu bi trebalo da pomogne i novi savetnički tim. Uz Budimira Lončara, poslednjeg šefa diplomatije SFRJ koji ima vanredno veliko iskustvo, u novom sastavu tog tima mediji uz ostale vide i Tomislava Jakića za spoljnu politiku, novinara Dragu Pilsela za civilno društvo ili univeritetskog profesora Sinišu Tatalovića za nacionalne manjine. Pored pojedinih teških obaveza i iskušenja koja ga čekaju u novom mandatu, Mesiću će svakako pomoći njegova, na izborima dokazana, popularnost u narodu koji ga i daje smatra najboljim političarem.
WII hah idi AI Afer garglF yu gigliaigfypN(isliiBi u pio Prairiy iy /jyyiaiia RINA NINI IN IMNONAMJ!
ma biti teško da uvere EU da “u potpunosti sarađuju 5 Hagom?” kako bi pregovori o pristupanju EU počeli 17. marta, kako je zakazano. Del Ponte je navela da je hrvatska vlada dozvolila bek-
žilaštva o lokaciji odbeglog generala i postojanje paralelnih struktura koje su davale kontradiktorne informacije kao u slučaju Miroslava Brale-Cicka.
Ona je podsetila da su na
pregovore s generalom GOtovinom poslati posrednici, a da o tome nisu informisane nadležne institucije kojc treba da ga hapse i da je u Hrvatskoj “stvorena antihaška atmosfera”,
U pismu haškog tužioca upozoreno je da je dozvoljavano nazivanje Gotovine hcrojem i da je izbegavano pominjanje njegovog bogatog, kriminalnog'dosijea.
Spisak od 10 “grehova” završen je konstatacijom da je međunarodne obaveze vlada, koja ima “ambivalentan stav o hapšenju Gotovine”, ispunjavala samo pod pritiskom međunarodne zajednice. U pismu kojč je objavio nedeljnik “Globus” Del Ponte je ocenila da Hrvatska mnogo manje nastoji da uhvati Gotovinu nego Što stvara sliku da čini sve Što može da to uradi. -
Portparol Haškog suda Florans Artman izjavila je Hrvatskoj televiziji da najoprcmljenija tajna služba u Hrvatskoj prisluškuje haške istražioce i novinare koji rade
' svoj posao, a ne one koje bi
trebalo - haške optuženike. Hrvatska će odgovor dati do 21. februara, kad će sc pregovori EU i Hrvatske naći na dnevnom redu sastanka šefova diplomatija. Nenad Jovanović