Борба, 06. 06. 2007., стр. 7
Sreda, 6. jun 2007.
BORBA
kultura
Prevare, izdaje, spletke Depo za Dan
i preljube
NUŠIĆEV KOMAD ”TAKO JE MORALO BITI” U REŽIJI I ADAPTACIJI EGONA SAVINA IZVODI SE PREMIJERNO VEČERAS U 20 ČASOVA NA SCENI „LJUBA TADIĆ” JUGOSLOVENSKOG · DRAMSKOG POZORIŠTA. OSIM ” GOSPOđE MINISTARKE” U POSLEDNJIH DESRT GODINA NA SCENI OVOG TEATRA SE NISU IZVODILI NUŠIĆEVI KOMADI.
Namera nam je bila da
ukažemo na zabludu domaćih teoretičara drame, da je Nušić podjednako važan i dobar kao dramski pisac a ne samo kao komediograf, naglasio je Egon Savin, uoči premijernog izvođenja predstave Tako je moralo biti” na sceni JDP-a. On je dodao da Nušić podjednako i glumcima i režiserima nudi uvek nova polja čitanja, pa tako zaslužuje da njegova dela budu izvođena na svim beogradskim scenama. „Aniti Mančić, kojoj je Ovo prvi put da igra u nekom od Nušićevih komada, izjavila je da se tumačenjem uloge Jele, koja joj je poverena, izncnadila koliko je Nušić kao pisac zahtevan.
Wedrag Peca Ejdus, koji tumači zanimljiv lik Jakova Nedeljkovića, oca glavne junakinje u komadu, u
som bogatom gplumačkom opusu nije do sada imao prilike ni da igra, ni da gle-
da ovaj Nušićev komad na sceni.
Nušićev žanr drame zahtea mnogo više od ”obične glume”, prce svega brilijant-
nu veštinu, gdc se ništa nc sme izvoditi pod podrazumevajućim efektima, objasnio je Ejdus.
Uloga koja mi je dodeljena sadrži komične elemente, koji nisu u prvom planu jer je reč o dramskom liku, dodao je Ejdus.
Predrag Ejdus i Anita Manči
Ostale uloge povercne su Radmili Radovanović (Marija), Jeleni Petrović (Stanka), Nebojši Dugaliću (Dorđe Đorđević), Mihailu Jankcti-
ć u predstavi “Tako je moralo biti”
ću (Obrad Đorđević), Miodragu Radovanoviću (Janković), Radovanu Vujoviću (Milan), Vojinu Ćetkoviću (Ljubomir Nestorović), Ani Simić, Jeleni Angelovski i Ivanu Pantoviću.
Reč je o drami koja tretira moralni pad i krah idear
Nušićcv komad „Tako je moralo biti Savina premijerno večeras u JDP-u
krajem pretprošlog veka. ”Tako je moralo biti” je priča o procesu moralne degradacije u svetu koji je praktičan i u kojem je svaki dodir
sa novcem problematičan a ljubav, onemogućena. Omiljeni predmeti Nušićevog podsmeha su bonvivanska žovijelnost i prostakluk bogatih. Amoralnost u komadu ”Tako je moralo biti” prikazana je kao deo građanskog načina života. Upotreba de-
RIO Kinoteke
ce ili supružnika da bi se ostvario uspeh prestiž, normalna je pojava u nušićevskom Beogradu. Prevare, izdaje, spletke, preljube svakodnevica su građanskog urbanog, Beograda. Ne samo Beograda već i cele kapitali-
Prvo izvođenje
Prvi put u Beogradu Nušićev komad ”Tako je moralo biti” izveden je na sceni Narodnog pozorišta 1901. godine. Tridesetih godina je opet igran u istom teatru i u međuvremenu ma sceni novosadskog SNP-a. Beogradska publika je poslednji put gledala ”Tako je moralo biti” 1986. godine u BDP-u, u režiji Branka Pleše.
Wii SOdPSFVAU(SJINAV AGA MINABNANIŽ ai Bye 108iD, stičke Evrope koja se zahuktala u industrijalizaciji, razarajući patrijarhalne modele.
Marina Milivojević- Mađarev je dramatrurg. Za scenografiju i kostime zadužena je Angelina Atlagić. Ona je napomenula da su kostimi pojačanog kolorita, što je neočekivano za melodramski sadržaj komada. Izbor muzike potpisuje Egon Savin.
Reprizna izvođenja su 8, 17. i 19. juna. K. Lazić
t ' \
Novo izdanje antologije srpske poezije u reprezentativnoj ediciji „„Iz veka u vek” u Moskvi
DVADESETIH GODINA MINULOG VEKA U RUSKOJ PRESTONICI ZAČELA SE IDEJA O POJEDINAČNOM ANTOLOGIJSKOM PREDSTAVLJANJU | POEZIJE SLOVENSKIH NARODA NA RUŠKOM JEZIKU. AUTOR TOGA
PROJEKTA JE PESNIK I PREVODILAC SERGEJ GLAVJUK, KOJI ĆE STATI ı NA ČELO REDAKCIJŠKOG TIMA KOJI ĆE GA REALIZOVATI. PRVI PLOD TOGA PODUHVATA, POD NAZIVOM “Iz. VEKA U VEK” BILA JE ANTOLOGJA SAVREMENE MAKEDONŠKE POEZIJE (1992), DVOJE-
ZIČNO IZDANJE NA SRPSKOM I RUSKOM.
Glavjuk jc sastavljač Ovc antologije, oko koje je okupio najbolje ruske prevodioce, kako će to učiniti i kada su u pitanju antologijska prcd-
stavljanja drugih slovenskih naroda.
Sledeće godine pojavila sc antologija srpskog, pcsništva druge polovine XX veka, pod nazivom “Srpska poezija”, a sastavli su je Sergej Olavjuk i pesnik i prevodilac Ilja Čislov. Potom je objavljena antologi-
ja beloruske poezije (2003), ukrajinske (2004), Češke (2005), bugarske (2005) i slovačke (2006).
Pojavila sc i antologija hrvatske poezije (2007), čiji je sastavljač takođe Glavjuk. Svc antologije rađenc su, dakle, dvojezično.
Na nedavno održanim [Danima slovenske pismenosti i kulture (21-24. maj), koji su ovc godine organizovani u gradu Kalumna, u Podmoskovlju, a po tradiciji su posvećeni slovenskim prosvctiteljima Ćirilu i Metodiju, značajan programski segment predstavljalo je i promovisanje pomenutih antologija. Sudelovali su i gosti, predstavnici pesničkog, stvaralaštva slovenskih naroda, koji su bili zvanice velikog praznika slovenske pismenosti i kulture, manifestacije organizovanc na visokom državnom nivou. Srpsku delegaciju prcdstavljali su Srba Ignjatović, predscdnik Udruženja književnika Sribije, pesnik i prevodilac sa ruskog, Zlata Kocić, te potpisnik ovih redova.
Međutim, treba reći da su objavljena nova izdanja pocetskih antologija, pa i srpskc, što govori o prohodnosti ovog projekta kod čitalaca, i značaju koji joj SC pridaje u kulturnoj politici Rusije. Izdavač je moskovski “Pranat”, iza poduhvata stoji Ministarstvo kulture i komunikacija Ruske Federacije. U pripremi su i antologije savremenog, pcsSrništva i preostalih slovenskih naroda.
M. Cvijetić
Slovensko pesništvo „Jesenje cveće”
i „Kavez”
U Narodnom pozorištu večeras dve baletske premijere ostvarene u saradnji sa Francuskim kulturnim ccntrom u
Beogradu
BALET BEOGRADSKOG NARODNOG POZORIŠTA IZVEŠĆE VEČERAS PREMIJERU JEDNOČINKE “JESENJE CVEĆE”, A ISTE VEČERI BIĆE IZVEDENA I PREMIJERNA
OBNOVA BALETA “KAVEZ”.
Direktor Baleta Konstantin Kostjukov podsetio je da je:na početku sezone obećao da će do leta biti izvedena ta dva baleta, a to se i ostvarilo uz pomoć Francuskog kulturnog, centra u Beogradu.
FKC je obezbedio vodećeg, koreografa u toj zemlji Mari-
i
Scena iz “Kaveza”
Klod Pejtragalu, koji je angažoVaO SVO, asistenta Žilijena Deruoa, kostimografa Patrika Murua i Erika Valentena za dekor i svetlo.
U glavnim ulogama pojaviće se Kostjukov, Sanja Ninković i Dejan Kolarov a igraće na muziku koja je kompilacija različitih autora bazirana na tradicionalnoj keltskoj muzici.
Objasnila je da koreografije bazira na klasici ali sa clementima savremenog baleta i da je radnja “Jescnjeg cveća” locirana na kraj 18. i početak 19. veka kada počinje industrijska revolucija i društvo prolazi kroz korenite promene.
Koreograf, ali i autor libreta za “Kavez” Lidija Pilipenko jc podsetila da je prapremijera bila 1999, ali sada je potpuno nova postavka, a igraće Ana Pavlović, Dejan Kolarov, Dalija Imanić, Jovica Begojev i Tamara Ivanović. |
Ona je rekla da je situacija u Srbiji 1999. godine, kada smo bombardovani, bila inspiracija da opiše ljudsku šapetost, fizičku i duhovnu. “Kavez” je za nju metafora za ljudski izbor i pravo na greške.
Baletsko veče biće reprizirano 9. juna, a pre letnje pauze naći će se na repertoaru i 28. juna.
U Košutnjaku će danas svečano biti otvoren Depo, u kome će na oko 700 kvadratnih metara, biti smešteno 120.000
filmskih kopija
Depo Jugoslovenske kinoteke biće svečano otvoren danas u Košutnjaku, čime će filmsko blago tc kulturnc institucije, jedne od najvećih u svetu, prvi put dobiti adekvatan prostor za čuvanje i zaštitu, zahvaljujući sredstvima francuske vlade i Ministarstva kulture Srbijc. Depo ima 700 kvadratnih metara korisnog, prostora, odnosno dva nivoa ispod i dva iznad zemlje, gde će biti smešteno 120.000 filmskih kopija. Od tog, broja, 80.000 kopija je od 300 metara i +0.000 od 600 metara filmskc trake, što je ukupno oko 50 milio-
telj Srđan Karanović. Todorović, koji je i potpredsednik Mcđunarodnec federacije filmskih arhiva, a rodom jc iz Kotora, doprinco jc obezbeđivanju francuske donacije za Depo, ističe upravnik
Muzoeja jugoslovenske kino-.
teke Dinko Tucaković.
Otvaranju će, prisustvovati poznate ličnosti iz kulturnog, političkog, i javnog života, kao i predstavnici Slovenačke kinoteke i gosti iz Republikc Srpske, a svako će imati priliku da unese po jednu filmsku kopiju u Dcpo.
Depo je koštao milion i 50.000 cvra, od čega je fran-
Prema njegovim rečima, predstavnici Kinoteke su, prilikom nedavnih razgovora u Sloveniji, zaključili da svi u regionu imaju istc problemc u vezi sa čuvanjem i zaštitom filmskc trakc. Jugoslovenska kinoteka je zato ponudila slovenačkim kolcgama da čuvaju svoje filmove u Depou u Beogradu, a tu ponudu dobiće i ostali filmski arhivi u regionu,
“Depo je spreman da sc stavi na raspolaganjc za čuvanje filmske baštine iz cclog regiona”, istakao je Zelenović, dodajući da je izgradnja Depoa “kruna ove gcnc-
Zgrada Depoa u Košuiniaku
na metara filmske trake, istakao je direktor Kinoteke Radoslav Zelenović.
Na otvaranju Depoa biće predstavljen drugi DVD iz kolekcije “Botorić”, koji sadrži igrani film “Ulrih Celjski i Vladislav Hunjadi” iz 1911. godine, kao i dokumentarnc “Irke na Banjici”
cuska vlada obezbedila 361.000 cvra, a Ministarsvo kulture Srbije o80.000 cvra, rekao je Zelenović, dodajući da je Kinoteka imala u tom projektu i pomoć Sekrctarijata za kulturu grada Beograda. | Ističući da jc još dva miliona i
odobreno 160.000
Plakete i rariteti
Osim svečanog otvaranja Depoa, na Dan Kinoteke večeras će u ovoj instituciji biti dodeljene plakete zaslužnim ličnostima iz sveta filma i institucijama. Biće prikazana i tri čuvena filma jugoslovenske kinematografije “Slavica” (1947), u režiji Vjekoslava Afrića, “Subotom uveče” Vladimira. Pogačića, te “Skupljači perja” (1967) Aleksandra Petrovića, sa Bekimom Fehmiuom i Velimirom Batom Živojinovićem u
glavnim ulogama.
Najavljeno je i da će 11. juna, na 104. godišnjicu od Majskog prevrata, biti prikazana sedma i poslednja verzija filma “Ubistvo kralja Aleksandra i Drage Mašin” - američki film “Žena komanduje” iz 1952
ATI
godine,
u režiji Pola Štajna, u kojem se u ulozi Dra-
ge Mašin pojavljuje čuvena Pola Negri. Ovaj film biće potom prikazivan u Kinoteci od 19. do 22. juna.
Jugoslovenska kinoteka obeležava svoj dan 6. juna, u znak sećanja na prvu filmsku projekciju na Balkanu (25. maj / 6. jun 1896), održanu u kafani “Zla-
tan krst” na Terazijama.
Il iS STR
(1911), “Jedna scoska srpska svadba” (1911) i “Leten·je avijatičara Dovanija Vidmera na Banjici 14. jula 1912” (1912). DVD sadrži i galeriju 20 ličnosti iz srpske istorije koje se pojavljuju u filmovima (kralj Aleksandar Karađorđević, kralj Petar, princeza Jelena, vojvoda Stcpa Stepanović,...).
Na svečanom otvaranju Depoa govoriće član Borda Centralnog, filmskog instituta u Francuskoj Boris Todorović i poznati domaći redi-
cvra za prcostalih pet depoa, Zelenović je rekao da je idcja Kinoteke da svc što jc snimljeno na filmskoj traci na ovim prostorima bude pod jednim krovom. U to spadaju i televizijski snimci i filmovi snimljeni na drugim prostorima, kako bi svi imali identične uslove za čuvanje.Jcdna od pet zgrada bićc direkcija Arhiva, sa izložbcnim prostorom, a planirana je i izgradnja amfiteatra za prikazivanje raznih sadržaja, rekao je Zelenović.
racije kinotečana” i “prva investicija za Kinoteku u poslednjih +0 godina”.
Takode, iz Nacionalnog investicionog, fonda odobrcno je 2,3 milion: cvra Za iZgradnju nove zgrade Kinotcke u Užun Mirkovoj, koja bi prema očekivanjima trebalo da bude završena za sledeći Dan kinoteke, 6. jun 2008. godinc.
Upravnik Muzeja Jugoslovenskc kinoteke Dinko Tucaković najavio je da je u toku i realizacija pomoći EHvropske komisije na Oosnovu kojc se od septembra očekuje vrhunska tehnika za restauraciju filmova i produkciju. “lo je šansa i za ostalc produccntc u zemlji, a nc samo za nas”, rekao je Tucaković, ukazujući da je junski program Kinoteke prvi put u njenoj istoriji posvećen domaćem filmu.
Urednik programa Alcksandar Saša Erdcljanović rckao jc da jc cilj novog, i ostalih pet planiranih depoa prc svega zaštita filmova u boji.
Prema njegovim rečima, crno - beli filmovi čuvaju sc na temperaturi od 12 stepcni Celzijusovih (plus minus dva), dok je prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno da je filmove u boji najbolje čuvati na temperaturi od minus četiri stepena. "Tako će biti potrebno da sc filmovi iz Depoa, uoči prikazivanja, nekoliko dana ranijc izmcstc u prostoriju u kojoj je srednja temperatura u odnosu na dnevnu i onu u Depou .